Nakon Sjedinjenih Država, Velika Britanija je isporučila najviše oružja Ukrajini. Njemačka sustiže zaostatak, ali uprkos političkom pritisku saveznika, i dalje odbija da isporuči borbene tenkove tipa Marder.
Sjedinjene Američke Države
Najnoviji paket pomoći Vašingtona ukrajinskim oružanim snagama vrijedan je 675 miliona dolara. U tom, sada već 20. paketu pomoći Bajdenove administracije, trebalo bi da bude isporučeno sto oklopnih transportera Hamvi za zaštitu ukrajinskih vojnika na linijama fronta.
Dalje isporuke municije za artiljerijsko oružje HIMARS nalaze se na vrhu spiska američkog ministra odbrane Lojda Ostina. On je taj spisak predstavio na petom sastanku tzv. „Ukrajinske kontakt-grupe“ početkom septembra u američkoj vazdušnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj. Nejasno je da li Vašington sada takođe razmatra i isporuku projektila kratkog dometa ATACMS, koje mogu da lansiraju sistemi HIMARS sa dometom od 300 kilometara.
Planirane isporuke dopuniće postojeće isporuke oružja iz proteklih nekoliko meseci, na primjer s dodatnih 36.000 komada municije za 24 haubice. Ukrajinska vojska je od jula u prilici da koristi tu artiljeriju pripremajući se za uspješno ponovno osvajanje teritorija na sjeveroistoku i djelimično na jugu Ukrajine i gađajući skladišta municije i ruske linije snabdijevanja.
Planirani „zimski paket“ uključuje i dodatne uređaje za noćno osmatranje, zimsku opremu za vojnike i 50 oklopnih vozila hitne pomoći. Sve u svemu, SAD su od početka ruske invazije 24. februara pružile 14,5 milijardi dolara pomoći ukrajinskim snagama.
„Lice rata“ u Ukrajini se mijenja, rekao je američki ministar odbrane Lojd Ostin tokom posjete Ramštajnu, obraćajući se predstavnicima više od 40 zemalja – američkih saveznika koji podržavaju Ukrajinu slanjem vojne opreme i oružja.
Mnogi ukrajinski vojnici i dalje stradaju na frontu zbog nedostatka oklopnih vozila. To posebno povećava pritisak na Njemačku. Kijev od Berlina još od marta traži oklopno oružje, poput tenka Marder.
Velika Britanija
Za razliku od SAD, britansko Ministarstvo odbrane ne objavljuje podatke o stvarnim isporukama oružja. Moguće je da su isporuke artiljerijskih sistema kao što je M270 MLRS, poput američkog artiljerijskog oružja HIMARS, možda pomoglo Ukrajini da se pripremi za ponovno zauzimanje teritorija tokom drugog septembarskog vikenda. Početkom juna, London je objavio da je pokrenuo opsežan program obuke ukrajinskih vojnika u cilju osposobljavanja za upotrebu tog oružja.
Nejasno je koliko je pripadnika ukrajinskih oružanih snaga do sada prošlo kroz britanski program obuke. Prema informacijama vlade iz Kijeva, „nekoliko stotina“ njih je prošlo obuku prvenstveno za rukovanje artiljerijskim sistemima – to se, osim za MLRS, odnosi i na lakšu artiljeriju. Vojni analitičari pretpostavljaju da je ta obuka Kijevu donela odlučujuću prednost, posebno tokom nedavnog vraćanja pod kontrolu teritorija u sjeveroistočnoj Ukrajini.
Krajem juna, na marginama samita NATO u Madridu, London je objavio da finansira kupovinu modernih sistema protivvazdušne odbrane, dronova i artiljerijske municije u vrijednosti od milijardu funti (1,15 milijardi eura) za Ukrajinu. Time je finansijska podrška Londona Ukrajini ove godine iznosila 3,8 milijardi funti (4,4 milijarde eura).
Njemačka
Berlin takođe nerado iznosi tačne brojke kada je u pitanju isporuka najmodernijih sistema naoružanja. Ukrajina je, kako se navodi, dobila nepoznat broj radarskih sistema Kobra za otkrivanje artiljerijskog oružja, kao i sistem protivvazdušne odbrane IRIS-T SLM.
Njemačko Ministarstvo odbrane dalo je preciznije podatke kada je u pitanju isporuka 20 protivvazdušnih tenkova Gepard, za šta je Berlin dobio veliko odobravanje, kako SAD, tako i Ukrajine. Ukrajinski timovi, koji će biti posade tog protivavionskog tenka, tokom leta su obučavani u Njemačkoj. Prema popisu aktivnosti Ministarstva odbrane, u toku je isporuka još deset Geparda.
Zajedno sa Holandijom, Njemačka je isporučila deset tenkovskih haubica tipa 2000 i obučila ukrajinske vojnike u Njemačkoj. Berlin trenutno sastavlja spisak vojnih isporuka sa 28 tačaka u kojem bi trebalo da bude 22 vrste oružja iz pogona nemačke industrije, dakle ne iz skladišta Bundesvera. To uključuje i 12 brdskih tenkova, 16 tenkova tipa BIBER, ali i 200 kamiona, 12 teških kamiona M1070 i 14 kamiona-šlepera sa prikolicom. Do danas nije bilo naznaka da će Berlin isporučiti borbene tenkove iz zaliha Bundesvera, kao što je Leopard 2.
Vlada u Berlinu i Ministarstvo odbrane odbacuju za sada mogućnost isporuke borbenog tenka Marder, koje Kijev traži od Njemačke još od marta. Oko sto tenkova tog tipa parkirano je ispred jednog industrijskog postrojenja u Flensburgu, na sjeveru Njemačke.
I borbeni tenkovi tipa Leopard 1 takođe su na lageru, a Kijev ih je zatražio proletos. Prema podacima vlade u Berlinu, Njemačka je od 1. januara do 5. septembra odobrila izvoz naoružanja u vrijednosti od nešto više od 733 miliona eura.
Druge zemlje
U odnosu na svoju ekonomsku moć, do sada su Ukrajini najviše pomoći, kako vojne, tako i civilne, dale članice EU: Estonija, Letonija, Poljska i Litvanija – i to naročito odmah nakon početka ruske invazije 24. februara. Poljska je Kijevu isporučila više od 200 tenkova sovjetske proizvodnje.
Njemačka ministarka odbrane Kristine Lambreht nedavno je govorila o ugovorima o tzv. „razmeni prstenova“ odnosno kružnoj razmjeni oružja sa Slovačkom, Češkom i Grčkom. Tri zemlje bi trebalo da za svoje isporuke Ukrajini dobiju zamjensko oružje iz Njemačke.
Bonus video:
