Lideri koje je postavila Rusija u okupiranim djelovima četiri ukrajinske oblasti iznijeli su planove da održe referendume o pripajanju Rusiji. Ukrajina i njeni saveznici su taj potez odbacili kao trik kojim Rusija pokušava da preuzme inicijativu nakon velikih gubitaka na bojnom polju.
"Rusi mogu da učine što god žele. To neće promijeniti ništa", rekao je ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba.
"Rusija je bila i ostala agresor koji ilegalno okupira djelove ukrajinske zemlje. Ukrajina ima svako pravo da oslobodi svoje teritorije i nastaviće da ih oslobađa šta god Rusija imala da kaže."
Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan rekao je da Vašington "nedvosmisleno" odbacuje takve referendume. Francuski predsjednik Emanuel Makron i predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda su planirano glasanje opisali kao "parodiju".
U očigledno koordinisanom potezu, proruski zvaničnici su objavili planirane referendume za 23-27. septembra u Luganskoj, Donjeckoj, Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti, što čini oko 15 odsto ukrajinske teritorije ili područje veličine Mađarske.
Rusija već smatra da su Lugansk i Donjeck, koji čine Donbas koji je Moskva djelimično okupirala 2014, nezavisne države. Ukrajina i Zapad ih smatraju djelovima Ukrajine koje su Rusi nezakonito okupirali.
"Da ideja o referendumu u Donbasu nije tako tragična, bila bi smiješna," rekao je francuski predsjednik Makron i dodao da su predlozi za glasanje dodatna provokacija nakon invazije Rusije na Ukrajinu.
U objavi na društvenim mrežama upućenoj predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, lider samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DPR), Denis Pušiljin, napisao je: "Molim vas da, što je prije moguće, u slučaju pozitivne odluke na referendumu - u koju nimalo ne sumnjamo - razmotrite da DPR postane dio Rusije."
Neke ličnostu naklonjene Kremlju predstavile su referendume kao ultimatum Zapadu da prihvati ruske teritorijalne dobitke ili se suoči sa totalnim ratom sa nuklearno naoružanim neprijateljem
Na pitanje o referendumima, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je rekao: "Od samog početka operacije ... govorili smo da bi građani tih teritorija trebalo da odlučuju o svojoj sudbini, i ukupna trenutna situacija potvrđuje da oni žele da budu gospodari svoje sudbine."
Ako Moskva formalno pripoji ogroman dodatni dio Ukrajine, Putin bi praktično izazvao SAD i njihove evropske saveznike da rizikuju direktni vojni sukob sa Rusijom, navodi Rojters.
"Čitava ova priča o referendumima je apsolutno nedvosmisleni ultimatum Rusije Ukrajini i Zapadu", kazala je Tatjana Stanovaja, osnivač firme za političke analize R.Politik.
Ruski zvaničnici su to prikazali kao potez koji će Moskvi dati pravo na teritoriju koju može braniti svim raspoloživim sredstvima.
"Zadiranje u rusku teritoriju je krivično djelo koje dopušta upotrebu svih snaga samoodbrane," objavio je na društvenim mrežama Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik a sada zamjenik predsjednika Putinovog Savjeta za nacionalnu bezbjednost.
"Zato se u Kijevu i na Zapadu toliko plaše tih referenduma," napisao je. "Oni bi potpuno promijenili pravac ruskog razvoja za naredne decenije. I ne samo za našu zemlju. Geopolitička transformacija svijeta bila bi nepovratna nakon pripajanja tih novih teritorija Rusiji."
Margarita Simonjan, glavna i odgovorna urednica prokremaljske TV stanice RT, rekla je da bi referendumi mogli da donesu ili pobjedu Rusiji ili puno širi i ozbiljniji rat.
"Danas referendum, sjutra priznanje kao dijela Ruske Federacije, preksjutra bi napadi na rusku teritoriju postali totalni raz između Ukrajine i NATO i Rusije, čime bi Rusija dobila odriješene ruke u svakom pogledu," napisala je Simonjan na Telegramu.
Rojters ocjenjuje da bi preformulisanje sukoba na okupiranoj teritoriji kao napad na Rusiju takođe mogao dati Moskvi opravdanje da mobiliše rezervne vojne snage koje broje dva miliona pripadnika. Moskva se do sada opirala takvom potezu uprkos porastu gubitka u ratu.
Poruka Vašingtona i Zapada do sada je glasila da oružje koje šalju Ukrajini ne bi trebalo koristiti za napade na rusku teritoriju, iako to nisu proširili na teritoriju koju smatraju nezakonito pripojenom, poput poluostrva Krim, koje je Rusija osvojila 2014.
Glasanje bi zatvorilo prostor za pregovore
Ukrajinski zvaničnici su najavu referenduma opisali kao očajan korak u vrijeme kada se ruske snage potiskuju. Andrej Čermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, odbacio je prijetnju referendumima kao "naivnu ucjenu" i znak uplašenosti Rusije.
Bilo kakvi referendumu o pripajanju okupiranih ukrajinskih teritorija Rusiji bi zatvorili prostor za razgovore između Kijeva i Moskve, objavio je ukrajinski portal Liga.net, citirajući portparola kabineta Zelenskog.
"Bez referenduma, i dalje postoji minimalna šansa za diplomatsko rješenje. Nakon referenduma ne," rakao je Sergij Nikiforov.
Rusija je potpuno osvajanje Luganske i Donjecke oblasti proglasila za glavni cilj svoje "specijalne vojne operacije" pošto su njene snage u martu poražene na periferiji Kijeva. Ona sada drži oko 60 odsto Donjecka i okupirala je skoro čitav Lugansk do jula nakon sporog napredovanja tokom mjeseci intenzivnih sukoba. Međutim, ti dobici su sada pod prijetnjom nakon što su ruske snage istjerane iz susjedne Harkovske oblasti ovog mjeseca izgubivši kontrolu nad glavnim linijama snabdijevanja za veći dio linija fronta u Donjecku i Lugansku.
Referendumi su najavljeni dan nakon što je Ukrajina saopštila da su njene trupe ponovo zauzele uporište u Lugansku, selu Bilogorivka, i da se spremaju da napreduju širom te oblasti. Rusija kontroliše veći dio Zaporoške oblasti, ali ne i prijestonicu. U Hersonskoj oblasti, čija je prijestonica jedini veći grad koji je Rusija do sada osvojila, Ukrajina je pokrenula veliku kontraofanzivu.
Proruski zvaničnici su saopštili da bi referendumi mogli biti održani elektronskim putem. Rusija je organizovala referendum na Krimu prije osam godina prije nego što ga je proglasila pripojenim. Zapadne države odbacuju takva glasanja kao nezakonita i lažna.
U potezu osmišljenom da podrži rusku vojsku u Ukrajini, ruski parlament je juče takođe o usvojio predlog zakona da pooštri kazne za niz krivičnih djela kao što su dezertiranje, oštećenje vojne imovine i neposlušnost, ako su počinjeni tokom vojne mobilizacije ili borbenih situacija.
Bonus video:
