Predsjednik Vladimir Putin naredio je juče prvu mobilizaciju u Rusiji od Drugog svjetskog rata nakon što je njegova vojska pretrpjela teške gubitke u Ukrajini, u pokušaju da preokrene tok rata u onome što je nazvao odlučujućim sukobom Istoka i Zapada.
Mobilizaciju, zasada, zvanično opisuju kao djelimičnu i podrazumijeva regrutovanje 300 000 rezervista iz svih djelova Rusije u periodu od nekoliko mjeseci, a ne opštu mobilizaciju koja bi se oslanjala na ogromne rezervne vojne snage, za koje je ruski ministar odbrane kazao da ima 25 miliona ljudi.
Prema ruskom zakonu, muškarci i žene od 18 do 60 godina teoretski mogu biti pozvani kao rezervisti, u zavisnosti od njihovog čina.
Zapadni vojni analitičari već duže vrijeme tvrde da ruska vojska usljed teških gubitaka na ukrajinskom bojnom polju pati od ozbiljnog nedostatka ljudstva, dok ruski nacionalisti već mjesecima pozivaju na neku vrstu mobilizacije kako bi udahnuli novi život kampanji.
Ukrajina je pokrenula svoj program mobilizacije dva dana prije početka ruske invazije 24. februara i ubrzo nakon toga proglasila vanredno stanje, kojim je zabranjeno muškarcima između 18 i 60 godina da napuste zemlju. Trenutno se u Ukrajini sprovodi četvrti talas mobilizacije. Tačan broj mobilisanih rezervista u Ukrajini je povjerljiv, ali saopštenja ukazuju da ih je najmanje 400 000.
Rojters navodi da su neki od glavnih elemenata ruskog plana mobilizacije naznačeni u Putinovom dekretu, objavljenom na sajtu Kremlja, a druge su predočili lično Putin ili njegov ministar odbrane Sergej Šojgu.
- Neposredni poziv za 300 000 vojnih rezervista koji su perethodno služili u ruskoj vojsci i imaju borbenog iskustva ili specijalizovane vojne vještine. Studenti i regruti koji služe obavezni 12-mjesečni vojni rok u oružanim snagama - neće biti uključeni.
- Vojska traži rezerviste koji su ranije obavljali konkretne ili specijalizovane poslove u vojsci, poput tenkista, minera i snajperista. Međutim, precizna lista specijalnosti koje traže je povjerljiva jer bi pokazala u kojim oblastima ruska vojska nema dovoljno ljudstva.
- Kritičari tvrde da izgleda da su dekret o mobilizaciji i detalji o tome na koga će se odnositi, a na koga ne namjerno nedorečeni kako bi vlasti imale širok stepen slobode prilikom sprovođenja. U dekretu se ne pominje cifra od 300 000, koju je Šojgu naznačio u intervjuu za državnu televiziju. Kremlj je saopštio da dio dekreta, u kojem se govori o mobilizaciji 300 000 ljudi u fazama, namjerno nije objavljen. Rojters navodi da ostaje nejasno da li su i drugi detalji namjerno izostavljeni.
- Glavni zadatak rezervista, prema riječima Šojgua, biće pojačavanje linije fronta u Ukrajini, koja se trenutno proteže na preko 1000 kilometara. “Naravno da ono što je iza ove linije treba da bude pojačano, a teritorija treba da bude kontrolisana”, kazao je Šojgu za državnu televiziju.
- Rezervisti fizički ne mogu odmah biti raspoređeni u Ukrajinu jer će prvo morati da prođu obuku i da se upoznaju sa načinom na koji Rusija sprovodi takozvanu “specijalnu vojnu operaciju”. Zapadni analitičari, stoga, predviđaju da će proći nekoliko mjeseci prije nego što budu poslati na front.
- Profesionalnim vojnicima poznatim kao “kontraktniki” koji trenutno služe u oružanim snagama ugovori će biti automatski produženi dok vlasti ne odluče da okončaju period privremene mobilizacije. Drugim riječima, profesionalnim vojnicima je sada znatno otežano da napuste službu.
- Samo na osnovu starosne dobi, zdravstvenih problema koje je potvrdila vojno-medicinska komisija, ili sudske presude o služenju zatvorske kazne osoba može biti otpuštena iz vojske ili rezervnih snaga. Ljudi koji rade u odbrambenoj industriji mogu da odlože službu.
- Svega dan uoči jučerašnje objave o mobilizaciji, ruski parlament je odobrio zakon kojim pooštrava kazne za krivična djela poput dezertiranja, nanošenja štete vojnoj imovini i neposlušnosti ukoliko su počinjeni tokom vojne mobilizacije ili u borbenim situacijama. Rojters, koji je imao uvid u kopiju zakona, navodi da je dobrovoljna predaja okarakterisana kao zločin za pripadnike ruske vojske koji se kažnjava sa deset godina zatvora.
- Rezervisti će biti finansijski stimulisani i plaćani kao profesionalni vojnici sa punim radnim vremenom, koji zarađuju znatno više od prosječne ruske plate. Na ovaj način mobilizacija je privlačnija za muškarce u provincijama gdje su plate tradicionalno manje nego u velikim gradovima.
- Zapadni vojni analitičari su dovodili u pitanje to da li Rusija ima dovoljno vojne opreme i oružja nakon gubitaka u Ukrajini, kao i dovoljno iskusnih vojnih instruktora koji bi adekvatno pripremili i rasporedili rezerviste. Moskva tvrdi da ima.
- Zapadni vojni analitičari su podijeljeni povodom toga da li je djelimična vojna mobilizacija proglašena prekasno da promijeni tok rata u korist Moskve. Većina smatra da je prekasno, ali njih nekoliko kaže da bi mogla pomoći Rusiji na neki način, mada ne odmah i ne odlučujuće.
Do popodnevnih sati juče, policija je širom Rusije uhapsila preko 100 ljudi koji su protestovali protiv mobilizacije, objavila je nezavisna grupa za praćenje protesta OVD-info.
- Djeluje da je saopštenje o mobilizaciji izazvalo paniku među potencijalnim rezervistima. Karte za letove u jednom pravcu iz Moskve za Istanbul, Jerevan, Taškent i Baku, gradove u kojima je Rusima dozvoljen ulazak bez viza, juče su odmah rasprodate, a cijena najjeftinijeg leta od Moskve za Dubai iznosila je 350 000 rubalja (oko 5800 eura).
Opcije za izlazak iz zemlje su već bile ozbiljno smanjene ove nedjelje nakon što je pet EU država koje se graniče sa Rusijom objavilo da više neće izdavati turističke vize ruskim državljanima, a u pojedinim medijskim izvještajima navodi se da su ruski graničari spriječili izlazak iz zemlje pojedinih muškaraca.
Britanski “Gardijan” navodi da su juče na internet pretraživačima Gugl i Jandeks često postavljana pitanja poput “kako slomiti ruku” i “kako izbjeći regrutaciju”, što je još jedan pokazatelj da veliki broj ljudi ne želi da ide u rat. Podmićivanje u cilju izbjegavanja vojske, koje je i prije rata bilo zastupljeno, vjerovatno će postati učestalije u narednim nedjeljama.
- Aktivisti iz antiratne koalicije “Vesna” (Proljeće) pozvali su Ruse da izađu na ulice u znak protesta protiv mobilizacije. Do popodnevnih sati juče, policija je širom Rusije uhapsila preko 100 ljudi koji su protestovali protiv mobilizacije, objavila je nezavisna grupa za praćenje protesta OVD-info.
”Ovo znači da će hiljade ruskih muškaraca - naših očeva, braće i muževa - biti bačeni u ratni mlin za meso”, navodi se u saopštenju koalicije “Vesna”. “Sada će rat stvarno doći u svačiji dom i u svaku porodicu”.
- Opozicioni lider Aleksej Navaljni, koji se nalazi u zatvoru, predviđa da će mnogi pokušati da izbjegnu regrutaciju. On je najavio antiratne proteste širom zemlje, ali budući da je veliki dio opozicije u egzilu ili iza rešetaka, analitičari kažu da ne očekuju masovni izlazak Rusa na ulice.
”Rusko društvo, koje je pod represijom, ovo će pokorno prihvatitit”, kazao je za “Gardijan” Andrej Kolesnikov iz Karnegi centra u Moskvi. “Oni će se ovim pozabaviti na njihov praktičan način, izbjegavajući regrutaciju na sve moguće načine”.
Putinove prijetnje nuklearnim oružjem: blef ili realna opasnost
Poruka jučerašnjeg obraćanja Vladimira Putina, koji označava najveću eskalaciju u ukrajinskom ratu od početka invazije je, kako navodi “Gardijan” jasna: Rusija je voljna da upotrijebi nuklearno oružje ukoliko Ukrajina nastavi svoje ofanzivne aktivnosti.
Mada je izjavom “ovo nije blef”, Putin prema mišljenju Kira Džajlsa iz programa za Rusiju i Euroaziju u Čatam hausu, na neki način priznao da su sve njegove ranije prijetnje zapadu, nuklearne i nenuklearne, bile prazne dok su ruske “crvene linije” nestajale pred odlučnošću zapada, pojedini eksperti tvrde da je ruski lider ovog puta otišao za korak dalje.
Putin je u jučerašnjem obraćanju potvrdio da planira da pripoji četiri djelimično okupirana regiona na jugu i zapadu Ukrajine nakon referenduma zakazanih za vikend. Dodao je da je spreman da upotrijebi “sva sredstva” kako bi odbranio “teritorijalni integritet” ruskih okupiranih teritorija i tamošnjeg stanovništva.
”Putinove izjave prevazilaze rusku nuklearnu doktrinu, koja sugeriše upotrebu takvog oružja samo ukoliko je ugroženo samo postojanje države”, rekao je Andrej Baklitski, sa Instituta Ujedinjenih nacija za istraživanje razoružanja.
Ukrajina je sa druge strane naglasila da će uprkos referendumima nastaviti sa naporima da oslobodi okupirane teritorije, što znači da će Putinova odlučnost vjerovatno biti stavljena na test u narednim nedjeljama.
Baklitski je kazao da je koncept “teritorijalnog integriteta” koji pominje Putin “škakljiv” imajući u vidu da Rusija planira da pripoji četiri ukrajinska regiona u kojima se trenutno odvijaju žestoki sukobi.
”Šta bi značilo ukoliko Ukrajina povrati teritoriju koju Rusija smatra svojom i Putin u odgovoru ne upotrijebi nuklearno oružje”, dodao je Baklitski. “Budući da to dolazi od osobe koja je jedini donosilac odluka u vezi sa ruskim nuklearnim oružjem, ovo se mora shvatiti ozbiljno”.
Mark Galeoti, ekspert za rusku politiku, takođe je kazao da su Putinove nuklearne prijetnje bez presedana, ali je doveo u pitanje da li je ruski lider spreman da ih realizuje, što bi de fakto značilo nuklearni rat.
”Lako je pretpostaviti da svako ko tvrdi da ne blefira zapravo blefira, ali je upitna vejrodostojnost prijetnje da će rizikovati smak svijeta ako ukrajinske snage nastave da se kreću prema teritorijama koje su po zakonu još uvijek ukrajinske”.
Galeoti smatra da je umjesto toga cilj prijetnji apokalipsom primoravanja zapada i Ukrajine da prihvate ruska teritorijalna osvajanja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je za njemački “Bild” takođe kazao da on ne vjeruje da će Putin upotrijebiti nuklearno oružje. “Mislim da mu svijet neće dozvoliti da upotrijebi to oružje”, kazao je on. Ukrajinski lider, međutim, nije u potpunosti isključio mogućnost ruskog nuklearnog napada rekavši “ne možemo zaviriti u Putinovu glavu”.
Bonus video:
