U Španiji je sve više onih koji kažu: Njemci bi trebali da prezime na jugu umjesto da finansiraju Putinov rat plaćanjem gasa za grijanje. I zaista, broj rezervacija za predstojeću zimu raste. No, ta ideja ima nedostatke.
Karlosa Bernata iz Madrida višestruko pogađa aktuelna energetska kriza. Taj 57-godišnji Španac radi za jednog njemačkog proizvođača automobilskih djelova, ima porodicu u Njemačkoj i kao menadžer za logistiku poznaje posljedice koje rat u Ukrajini ima za njemačku privredu. A i u njegovoj zemlji se priča da će idući mjeseci biti teški.
On je svoj račun za struju smanjio tako što je na krov postavio solarne panele. A Njemcima, koje će prema njegovom mišljenju kriza jače da pogodi, predlaže sljedeće: "Ko može, neka ove godine prezimi na jugu".
Poznato je da mnogi Njemci imaju nekretnine u Španiji. Prema zvaničnim podacima, oni su prošle godine bili najveći ulagači u nekretnine, prije svega na Kanarskim i Balearskim ostrvima, kao i u pokrajini Valensiji. "Mi ne smijemo da i dalje rat u Ukrajini indirektno finansiramo našim grijanjem na gas", smatra Bernat.
Umjesto smrzavanja za Putina, bolje sunčanje u Španiji
On nije jedini sa tom idejom. Proteklih nedjelja su i Kanarska ostrva i regione Kosta del Sol pokrenuli razne marketinške kampanje za privlačenje turista sa sjevera Evrope. Nakon rekordnog turističkog ljeta, hoteli, rentijeri i restorani rade na tome da ostvare i rekordnu turističku zimu. Pitanje je da li postoji veza između njemačkih problema sa gasom i rasta broja rezervacija, ali i turistički koncern TUI i njemačka avio-kompanija Lufthanza u svojim godišnjim izvještajima pominju neobično veliku potražnju za predstojeće zimske mjesece.
Anketa engleskog marketinškog instituta YouGov pokazala je da oko tri četvrtine ispitanika iz Njemačke planira putovanja tokom zime, a na prvom mjestu su im kao cilj - Kanarska ostrva. I Rajaner očekuje rekorde na španskom tržištu za aktuelnu poslovnu godinu od aprila 2022, do marta 2023. "Računamo sa 50 miliona putnika. Prije pandemije ih je u prosjeku bilo 44 miliona", kaže Edi Vilson iz Rajanera.
O takvim vijestima Bernat rado razgovara sa članovima svoje porodice, kao i o članku o tome da njemački penzioneri od države dobijaju jednokratnu pomoć od 300 eura. "Oni bi trebalo da taj novac ulože u Španiji, to bi bilo solidarno - s obje strane", smatra on. I zaista, Udruženje iznajmljivača kuća za odmor na Kanarskim ostrvima uočava vezu između te državne pomoći u Njemačkoj i naglog rasta broja rezervacija za duži periodu za čak 20 odsto.
Božić na plaži umjesto u Njemačkoj bez svjećica
Grad Benidorm, koji je jedan od najčešćih ciljeva britanskih turista na španskoj obali, vidi u tom periodu dobru priliku i već je razvio sopstveni program sa posebnim ponudama za turiste starije od 50 godina, koji žele da rezervišu smještaj za duže vrijeme. Tamošnje turističko udruženje "Hosbec" najavilo je da će za početak 80 odsto kuća za odmor ostati otvoreno i tokom zime. Taj grad reklamama u inostranstvu želi da privuče prije svega Britance i Belgijance.
"Mi u Evropi moramo jedni drugima da pomognemo", kaže Bernat. On računa da bi boravak na Kanarskim ostrvima, u Benidormu ili Alikanteu u manjem apartmanu mogao da košta 1.000 eura mjesečno. Ipak, realno je računati sa dvostrukim iznosom - ako se uračuna trošak za avionske karte i eventualne paušale za grijanje u Njemačkoj.
Uprkos tome, predsjednica Saveza nezavisnih samostalnih putničkih agencija u Njemačkoj Marija Linhof smatra da je ta ideja u načelu atraktivna. Ona ipak upozorava da Balearska ostrva nijesu baš pogodna za energetski povoljno prezimljavanje: tamo je zimi po pravilu hladno.
Španska marketinška ofanziva
A i inače, to prezimljavanje u Španiji "za mir u Ukrajini" ima dva problema. Kao prvo, ne dozvoljava svaki poslodavac rad van Njemačke u trajanju od tri ili četiri mjeseca. A kao drugo, Španija u međuvremenu i sama sve više kupuje gas od Rusije. Prema podacima španskog vlasnika mreže "Enagas", od januara je uvoz iz Rusije porastao za gotovo 16 odsto, dok je uvoz gasa iz Alžira pao za 42 procenta.
I još nešto: prosječne temperature na jugu Španije kreću se između 10 i 25 stepeni, pa ako noću ne želite da se smrzavate, morate da grijete bar nekoliko sati dnevno.
Bilo kako bilo, Njemački institut za istraživanje turizma predviđa da će klimatske promjene dovesti i do drugačijeg načina provođenja godišnjeg odmora. Stručnjaci iz tog instituta smatraju da u Španiju skoro više niko neće da putuje ljeti zbog velikih vrućina, već prije u proljeće, jesen ili na zimu. "To bi bilo idealno za sve. Ljeti Španci imaju plaže za sebe, a u ostatku godine obezbjeđujemo hiljade radnih mjesta u našim hotelima sa stranim turistima", zaključuje Bernat.
Bonus video:
