SAD će odobriti još 1,1 milijardu dolara za pomoć Ukrajini, uključujući sredstva za nabavku barem još 18 naprednih raktenih sistema i drugog oružja za odbranu od dronova koje Rusija koristi u ratu protiv ukrajinskih trupa, rekli su danas američki zvaničnici.
Novi paket pomoći dIo je američkog programa "Inicijativa za bezbjednosnu asistenciju Ukrajini" kojim se finansira kupovina oružja i druge opreme za tu državu.
Zvaničnici su objelodanili sadržinu paketa pod uslovom da im se imena ne objavljuju jer paket još nije ozvaničen, što se očekuje tokom današnjeg dana.
Sa najnovijim paketom, ukupna vrijednost američke pomoći Ukrajini, otkako je Džozef Bajden postao predsjednik SAD, dostigla je gotovo 17 milijardi dolara.
Paketom se finansira nabavka 18 visokomobilnih artiljerijskih raketnih sistema HIMARS i municije za njih, kao i 12 sistema Titan koji služe za odbranu od dronova. Na spisku je i oko 300 vozila, desetine kamiona i prikolica za prevoz teškog naoružanja, oprema za otkrivanje eksplozivnih naprava. Pokriveni su i oprema za vojnike, troškovi održavanja opreme i obuke. HIMARS se smatra ključem uspjeha ukrajinskih snaga posljednjih nedjelja. Rusija napada ukrajinske snage dronovima nabavljenim od Irana.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će uskoro biti preduzete akcije kako bi se ispunile aspiracije četiri okupirana regiona da postanu dio Rusije, dan nakon završetka, kako su Ukrajina i Zapad rekli, nezakonitih lažnih referenduma.
Ministarstvo je u saopštenju, prenosi agencija Rojters, navelo da su glasanja u Donjecku, Lugansku, Hersonu i Zaporožju održana u skladu sa međunarodnim pravom.
Sjedinjene Američke Države (SAD) rade sa saveznicima i partnerima na brzom nametanju ozbiljnih ekonomskih troškova Moskvi zbog "lažnih" referenduma koje je Rusija održala u okupiranim regionima Ukrajine, navode iz Kabineta šefa koordinacije sankcija Stejt departmenta, prenosi Rojters.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je danas nove sankcije Rusiji zbog njenog rata protiv Ukrajine, uključujući dalja trgovinska ograničenja, pojedinačne crne liste i ograničenje cijene nafte za treće zemlje.
Povezani članci
Proruske vlasti ukrajinskih regiona Lugansk i Herson saopštile su u danas da su od ruskog predsjednika Vladimira Putina zatražile priključenje Rusiji, nakon referenduma o aneksiji koji je osudila međunarodna zajednica, prenosi Radio Slobodna Evropa.
"Uzimajući u obzir činjenicu da je stanovništvo odobrilo odluku na referendumu, molim vas da razmotrite pitanje ulaska u sastav Rusije kao subjekta Ruske Federacije", rekao je vođa ruskih separatista u Lugansku Leonid Pasečnik, piše Rojters.
Pasečnik je ranije najavio da ide u Moskvu, kao i njegov kolega u Donjeckoj oblasti Denis Pušilin, da "formalizuje pripajanje Rusiji".
Slično pismo predsjedniku Rusije poslao je Vladimir Saldo, koji je na čelu ruske okupacione administracije u ukrajinskoj regiji Herson.
Saldo je rekao da je referendum u okupiranim oblastima u Ukrajini bio "apsolutno legalan" i pozvao se na pravo na samoopredjeljenje naroda, usprkos brojnim osudama Kijeva i međunarodne zajednice, prenosi AFP.
Zvaničnici koje podržava Rusija u četiri ukrajinska regiona, koja djelimično kontroliše Moskva, objavili su konačne rezultate takozvanih referenduma o pridruživanju Ruskoj Federaciji, rekavši da su birači "velikom većinom" podržali aneksiju.
Ukrajina ističe da je glasanje koje je je organizovala Moskva "ništavno i bezvrijedno" te da će Kijev nastaviti s naporima da oslobodi ukrajinsku teritoriju.
Ukrajina poručila da nikada neće pristati na ruske ultimatume.
Glasanje je održano između 23. i 27. septembra u djelovima Zaporožja, Luganska, Donjecka i Hersona koji su pod vojnom okupacijom Moskve. Ove oblasti čine oko 15 posto teritorije Ukrajine.
U regionu Donjecka na istoku Ukrajine, 99,23 posto onih koji su došli na birališta glasalo je za njen ulazak u Rusiju, što je navelo separatističkog lidera kojeg podržava Moskva Denisa Pušilina da pozdravi rezultat kao "kolosalan".
U drugom istočnom regionu, Lugansku, ruski izborni zvaničnici rekli su da je konačni rezultat 98,42 posto u korist aneksije.
Birački organ u Zaporožju saopštio je da je 93,11 posto glasačkih listića dalo podršku aneksiji, dok je u Hersonu 87,05 onih koji su glasali navodno za pripajanje.
Lažni referendum održan je usred tvrdnji nekih lokalnih zvaničnika da su biračima prijetili i primoravali ih da glasaju. Izborni zvaničnici su nosili glasačke kutije od kuće do kuće u mnogim slučajevima u pratnji naoružanih ruskih snaga.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je u utorak da upravo završeni "lažni referendumi" Rusije i pokušaji aneksije ukrajinske teritorije isključuju bilo kakve razgovore s Moskvom sve dok Vladimir Putin ostane predsjednik, te pozvao na "potpunu izolaciju" Rusije i nove oštre globalne sankcije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Obraćajući se Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija putem video linka on je pozvao na dodatnu vojnu i finansijsku podršku za odbranu Ukrajine "kako bi agresor izgubio" i "jasne i pravno obavezujuće garancije kolektivne sigurnosti" za njegovu zemlju kao odgovor na montirane referendume.
Referendumi, koje su Kijev i njegovi zapadni saveznici proglasili nelegalnim, održani su u regijama Lugansk, Herson, Donjeck i Zaporožje. Na njih se široko gleda kao na izgovor za najave da Rusija planira aneksirati ove teritorije.
Proruski zvaničnici rekli su u utorak da su stanovnici u sva četiri okupirana područja Ukrajine glasali za pridruživanje Rusiji.
Ukrajina je sazvala hitan sastanak Savjeta bezbjednosti kako bi odgovorila na referendume i očekivane najave o aneksiji iz Rusije.
"Svaka aneksija u savremenom svijetu je zločin, zločin protiv svih država koje smatraju da je nepovredivost granice vitalna", rekao je Zelenski.
Optužio je Rusiju da je uništila "glavni dio međunarodnog prava", a na "bilo kakve predloge za razgovore odgovara novom brutalnošću na bojnom polju, uz još veću krizu i prijetnje Ukrajini i svijetu".
"Priznanje ovih lažnih referenduma od strane Rusije kao normalnih, implementacija takozvanog krimskog scenarija i još jedan pokušaj aneksije ukrajinske teritorije, značit će da se nema o čemu razgovarati s ovim predsjednikom Rusije", rekao je Zelenski.
“Aneksija je vrsta poteza koji ga stavlja samog protiv cijelog čovječanstva.”
Ukrajina smatra da je glasanje koje je je organizovala Moskva u četiri okupirane ukrajinske regije "ništavno i bezvrijedno" te da će Kijev nastaviti s naporima da oslobodi ukrajinsku teritoriju, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pozivajući međunarodne partnere da nametnu nove ankcije Moskvi i daju Kijevu veću vojnu pomoć, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je danas, da Ukrajina nikada neće pristati na ruske ultimatume.
"Prisiljavanje ljudi na ovim teritorijima da ispune neke papire uz cijev pištolja još je jedan ruski zločin tokom agresije na Ukrajinu", kaže se u saopštenju, piše Rojters.
Opisujući "referendume" koje je Rusija organizovala kao lažne, iz Ministartsva su naveli da ti glasovi nemaju "nikakve veze s izražavanjem volje" i da nemaju implikacije na "administrativno-teritorijalni sistem i međunarodno priznate granice" Ukrajine.
"Ukrajina i međunarodna zajednica osuđuju takve postupke Rusije i smatraju ih ništavnim i bezvrijednim", piše u saopštenju.
Kako je navedeno, Ukrajina ima svako pravo da obnovi svoj teritorijalni integritet vojnim i diplomatskim sredstvima, te će nastaviti oslobađati privremeno okupirana područja.
"Ukrajina nikada neće pristati ni na kakve ruske ultimatume. Pokušaji Moskve da stvori nove linije razdvajanja ili oslabi međunarodnu podršku Ukrajini osuđeni su na propast ne uspjeti", poručili su iz ukrajinskog Ministarstva.
Zvaničnici koje podržava Rusija u četiri ukrajinska regiona koje djelimično kontroliše Moskva objavili su konačne rezultate takozvanih referenduma o pridruživanju Ruskoj Federaciji, rekavši da su birači "velikom većinom" podržali aneksiju.
Glasanje je održano između 23. i 27. septembra u dijelovima Zaporožja, Luganska, Donjecka i Hersona koji su pod vojnom okupacijom Moskve. Ove oblasti čine oko 15 posto teritorije Ukrajine.
Lažni referendum održan je usred tvrdnji nekih lokalnih zvaničnika da su biračima prijetili i primoravali ih da glasaju. Izborni zvaničnici su nosili glasačke kutije od kuće do kuće u mnogim slučajevima u pratnji naoružanih ruskih snaga.
U regionu Donjecka na istoku Ukrajine, 99,23 posto onih koji su došli na birališta glasalo je za njen ulazak u Rusiju, što je navelo separatističkog lidera kojeg podržava Moskva Denisa Pušilina da pozdravi rezultat kao "kolosalan".
U drugom istočnom regionu, Lugansku, ruski izborni zvaničnici rekli su da je konačni rezultat 98,42 posto u korist aneksije.
Birački organ u Zaporožju saopštio je da je 93,11 posto glasačkih listića dalo podršku aneksiji, dok je u Hersonu 87,05 onih koji su glasali navodno za pripajanje.
Administrator ukrajinske oblasti Herson, kojeg je postavila Rusija, Vladimir Saldo objavio je danas zahtjev predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, tražeći od njega da uključi region u sastav Rusije, prenosi Rojters.
U pismu objavljenom na njegovom Telegram nalogu, Saldo je rekao da su stanovnici Hersonske oblasti napravili "istorijski izbor" u korist Rusije, misleći na referendum koji je organizovala Rusija, za koji su i Ukrajina i zapadne zemlje rekli da je lažan.
Povezani članci
Evropska unija osudila je u srijedu, 28. septembra, "ilegalno" glasanje na referendumu o pripajanju Rusiji, koji je održan u četiri okupirane regije Ukrajine.
Povezani članci
Ukrajina je osudila "referendume" koje je Rusija organizovala u okupiranim ukrajinskim oblastima i pozvala Evropsku uniju (EU), NATO i G7 da odmah "značajno pojačaju pritisak na državu agresora", saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova u Kijevu.
"Ruska Federacija je od 23. do 27. septembra organizovala propagandnu akciju pod nazivom 'referendumi' na privremeno okupiranim teritorijama Hersonske, Zaporoške, Luganske i Donjecke oblasti Ukrajine", navodi se u saopštenju koje je prenijela ambasada Ukrajine u Srbiji.
"Prisiljavanje ljudi na ovim teritorijama da popunjavaju neke papire pod nišanom ruske vojske je još jedan zločin Rusije u toku agresije na Ukrajinu koji grubo krši Ustav i zakone naše zemlje, norme međunarodnog prava i međunarodne obaveze Rusije", dodaje se u saopštenju.
Kako je navedeno, ovaj čin nema ništa zajedničko s izražavanjem volje i nema nikakvih posledica po administrativno-teritorijalni sistem i međunarodno priznate granice Ukrajine.
Povezani članci
"Ukrajina i međunarodna zajednica osuđuju takve akcije Rusije i smatraju ih ništavnim", navodi se u saopštenju i dodaje da svi državljani Ukrajine koji su učestvovali u organizaciji ove akcije zajedno sa ruskim okupatorima biće "pravedno kažnjeni u skladu sa odredbama Krivičnog zakonika Ukrajine".
"Nadležni organi Ukrajine već preduzimaju mjere da im se uđe u trag i da se privedu pravdi", navodi se u saopštenju ukrajinske diplomatije.
Kako se dodaje, kao i u slučaju ukrajinskog Krima, Luganska, Donjecka, Zaporoška i Hersonska oblast ostaju deo suverene teritorije Ukrajine i Ukrajina ima puno pravo da vojnim i diplomatskim metodama obnovi svoj teritorijalni integritet.
Organizovanjem fiktivnih "referenduma" na privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine, Rusija je svjesno demonstrirala da su svi njeni signali o spremnosti za pregovore samo prikrivanje oružane agresije, ocjenjuje se u saopštenju.
Ukrajina je apelovala na sve države i međunarodne organizacije da odmah osude nezakonite akcije Kremlja na privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine i da pojačaju izolaciju Rusije.
"Ukrajina poziva EU, NATO i Grupu sedam da odmah značajno pojačaju pritisak na državu agresora, uključujući uvođenje novih oštrih sankcija Rusiji, kao i da pojačaju vojnu podršku Ukrajini, uključujući obezbjeđivanje tenkova, borbenih aviona, oklopnih vozila, dalekometnu artiljeriju i opremu za protivvazdušnu i protivraketnu odbranu", navodi se u saopštenju.
Bonus video:
