Evropska komisija predložila je osmi paket sankcija Rusiji, koji sadrži dodatnu zabranu uvoza određenih proizvoda iz Rusije, proširenje spiska fizičkih i pravnih lica pod sankcijama i kao najkontroverzniju mjeru utvđivanje gornje granice cijene za uvoznu nafte iz Rusije.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je juče, predstavljajući novi paket sankcija, da je Rusija organizovanjem fiktivnih referenduma na okupiranim ukrajinskim teritorijama i djelimičnom mobilizacijom rezervista pokrenula novu eskalaciju rata u Ukrajini. Ona je naglasila da EU neće priznati nikakvu aneksiju ukrajinskih teritorija.
Fon der Lajen je rekla da novi paket sadrži "plafon" za cijenu, iznad koje će biti zabranjena kupovina ruske nafte, i dodatna ograničenja uvoza iz Rusije koja će Moskvu koštati oko sedam milijardi eura godišnje.
Podsjetila je da je EU još ranije odlučila da od 5. decembra više neće smjeti da se uvozi ruska nafta pomorskim putem u Uniju. Uz to, kako je rekla, grupa industrijski narazvijenijih zemalja G7 postigla je načelni dogovor o formiranju gornje granice za cijenu ruske nafte, koja će važiti i za treće zemlje.
Konkretan limit cijene za sada nije definisan, a jedan od preduslova za funkcionisanje te mjere je da u njenoj realizaciji učestvuju i ključne uslužne djelatnosti kao što su osiguranje i transport nafte.
"Taj 'plafon' cijene nafte smanjiće, sa jedne strane, prihode Rusije, a sa druge će očuvati stabilnost globalnih energetskih tržišta", rekla je Fon der Lajen.
Limitiranju cijene ruske nafte najviše su se opirale Mađarska, Kipar i Grčka, i to Mađarska zbog uvoza tog energenta, a Atina i Nikozija zato što posjeduju jake flote tankera za transport nafte.
Predsjednica Komisije je rekla da će proširena zabrana uvoza iz Rusije lištiti Rusiju dodatnih prihoda od sedam milijardi eura, a da je dio paketa i dopunjena lista proizvoda koji više neće smjeti da se izvoze iz EU u Rusiju.
"Cilj je da se ruskom vojnom kompleksu uskrate ključne tehnologije. To na primjer uključuje dodatne proizvode za avijaciju, elektronske komponente i specifične hemijske poluproizvode. Te nove zabrane izvoza dodatno će oslabiti ekonomsku bazu Rusije i njen kapacitet da se modernizuje", rekla je Fon der Lajen.
Ona je dodala da je predložena i dodatna zabrana vršenja određenih evropskih uslužnih djelatnosti za Rusiju, kao i zabrana građanima EU da sjede u upravnim tijelima ruskih državnih kompanija.
Prema pisanju medija, na toj mjeri posebno je insistirala Njemačka, poslije afere oko bivšeg kancelara Geharda Šredera koji je godinama bio šef nadzornog odbora ruskog koncerna Rosnjeft i, uprkos pritiscima iz Berlina, sve do kraja maja odbijao da napusti tu funkciju.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj precizirao je dio paketa koji se odnosi na proširenje spiska fizičkih i pravnih lica kojima EU uvodi sankcije. On je rekao da je na tom spisku 1.300 individua ili pravnih lica i da su "meta sankcija oligarsi, viši vojni zvaničnici i propagandisti koji su odgovorni za potkopavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine".
Prema njegovim riječima, kao odgovor na najnoviji razvoj događaja na spisak će biti dodate osobe iz vlasti samoproglašenih republika Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje, kao i drugi koji su organizovali "lažne referendume" u tim okupiranim ukrajinskim oblastima.
Predloženo je i dodavanje osoba iz vojnog sektora, i to visokih zvaničnika ruskog ministarstva odbrane, osoba koje pomažu u snabdijevanju ruske vojske kao i onih koji učestvuju sprovođenju mobilizacije, rekao je Borelj.
EU će, kako je rekao, nastaviti da uvodi sankcije i akterima koji šire dezinformacije o ratu i koji šire lažne informacije, a u oblasti ekonomije, na spisak će biti dodati i novi ključni subjekti, koji "ne moraju biti obavezno Rusi, ali učestvuju u zaobilaženju sankcija".
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je pojasnila da EU pojačava borbu upravo protiv pokušaja da se zaobiđu sankcije i da se to uvodi kao nova kategorija.
"U toj kategoriji moći ćemo da navedemo sve pojedince koji zaobilaze sankcije. Na primjer, ako kupe robu u EU, odnesu je u treće zemlje i od tamo u Rusiju, to je zaobilaženje sankcija i te osobe mogu da budu stavljene na spisak. Mislim da će to imati snažan odvraćajući efekat", rekla je Fon der Lajen.
O paketu sankcija koji je predložila Evropska komisija treba da se izjasne zemlje članice EU i on mora biti usvojen konsenzusom. Lideri EU sastaće se sljedeće sedmice kak bi razmotrili predložene sankcije, a zvaničnici u Briselu izrazili su nadu da će dogovor o tome biti postignut do neformalnog samita EU u Pragu, 6. i 7. oktobra.
Bonus video:
