NATO podržava “pravo Ukrajine da izabere sopstveni put”, izjavio je danas generalni sekretar tog vojnog saveza Jens Stoltenberg nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio da će njegova zemlja zatražiti članstvo u NATO “po ubrzanoj proceduri”, javio je CNN.
Stoltenberg je, kako se navodi, upozorio da se sve odluke o članstvu donose konsenzusom 30 članica Alijanse.
“Kada su se sastali na Samitu u Madridu, NATO saveznici su vrlo jasno istakli da podržavamo pravo Ukrajine da izabere svoj sopstveni put, da izabere u kojoj vrsti bezbjednosnog aranžmana želi da bude”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, svaka demokratija u Evropi ima pravo da se prijavi za članstvo u NATO, a NATO saveznici poštuju to pravo i uvijek iznova ponavljaju da vrata NATO ostaju otvorena, što su i pokazali.
Ministar spoljnih poslova Litvanije Gabrijelus Landsbergis izjavio je da tri baltičke zemlje - Estonija, Letonija i Litvanija, podržavaju ulazak Ukrajine u NATO što je prije moguće.
"Baltički prijatelji Ukrajine u potpunosti podržavaju ulazak Ukrajine u NATO što je prije moguće. Nadahnjujuća hrabrost Ukrajine može samo ojačati naš savez", napisao je Landsbergis na Tviteru.
Američki predsjednik Džo Bajden izjavio je da je pripajanje djelova Ukrajine Rusiji znak da se, kako je rekao, ruski predsjednik Vladimir Putin bori i upozorio je Rusiju da će SAD braniti "svaki pedalj" NATO teritorija.
Bajden je rekao da SAD i njihovi saveznici neće biti zastrašeni Putinom, prenosi Rojters.
"Da se ne zavaravamo - ovi postupci nemaju nikakav legitimitet", rekao je u Vašingtonu Bajden o aneksiji četiri ukrajinske teritorije od strane Rusije.
Portparolka ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova, navela je da je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš zauzeo pristrasan stav u vezi sa pripajanjem četiri ukrajinske oblasti Rusiji i optužila ga da je "instrument propagande".
"Smatramo neprihvatljivim da se generalni sekretar UN-a pretvara u instrument propagande i pritiska države članice kada bi trebalo da se rukovodi Poveljom UN-a u cjelini", rekla je Marija Zaharova u saopštenju.
Gutereš je u četvrtak rekao da bi ruski planovi za pripajanje četiri ukrajinska regiona značili "opasnu eskalaciju" koja bi ugrozila izglede za mir u regionu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron osudio je rusku aneksiju dijela Ukrajine i istakao da taj potez predstavlja ozbiljnu povredu međunarodnog prava i suvereniteta Ukrajine, prenosi Rojters.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je tokom govora na mitingu-koncertu u Moskvi da će Rusija ostvariti pobjedu i ponovio tvrdnju da je Rusija stvorila modernu ukrajinsku državu, prenio je Rojters.
Nedavne akcije Rusije predstavljaju najozbiljniju eskalaciju sukoba od početka rata, naveo je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, prenosi Rojters.
"Putin je mobilisao još stotine hiljada vojnika, neodgovorno zveckao nuklearnom sabljom i sada nezakonito pripojio više ukrajinskih teritorija. Sve to predstavlja najozbiljniju eskalaciju od početka rata", rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.
Na Crvenom trgu u Moskvi održana je proslava nakon potpisivanja sporazuma o pripajanju četiri ukrajinske oblasti Ruskoj Federaciji.
Ministri spoljnih poslova zemalja G7 osudili pripajanje četiri ukrajinska regiona Rusiji kao "novu nisku tačku" u ratu i obećali da će preduzeti dalje mjere protiv Moskve, prenosi Rojters.
"Nikada nećemo priznati ove navodne aneksije, niti lažne 'referendume' sprovedene pod prijetnjom oružjem", navodi se u saopštenju ministara spoljnih poslova Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Država i Evropske unije.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal potvrdio je da su on, predsjednik Volodimir Zelenski i predsjednik parlamenta potpisali formalni zahtjev za ubrzano članstvo u NATO, objavio je Rojters.
Sjedinjene Američke Države uvele su danas sankcije za više od 1.000 firmi i pojedinaca povezanih sa ruskom invazijom na Ukrajinu, uključujući guvernera centralne banke Rusije i članove porodica nacionalnog savjeta bezbjednosti te zemlje.
Nove sankcije, koje je uvelo ministarstvo finansija SAD, stupile su na snagu nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin danas potpisao dokumenta o prisajedinjenju okupiranih delova Luganske, Donjecke, Hersonske i Zaporoške oblasti.
Prisajedinjenja su obavljena na osnovu rezultata prisilno održanih referenduma u režiji Moskve. Kao takva, ona su ilegalna sa stanovišta međunarodnog prava.
Ministarstvo finansija SAD sankcijama je podvrglo stotine članova ruskog parlamenta, čelne ljude finansijske i vojne infrastrukture i njihove snabdjevače.
Američki savezni odsjek za trgovinu stavio je na svoju kaznenu listu još 57 ruskih kompanija, a Stejt department je dodao više od 900 ljudi na svoju listu pojedinaca kojima se zabranjuje izdavanje američke vize.
"Nećemo stajati i gledati kako Putin prevarno pokušava da anektira djelove Ukrajine", izjavila je državna sekretarka za finansije SAD Dženet Jelen.
Prema njenim riječima, "ministarstvo finansija i vlada SAD pokreću danas opsežnu akciju radi daljeg slabljenja ruskog vojnog kompleksa, koji je već degradiran, i radi podrivanja njegove mogućnosti da vodi ilegalni rat".
Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se Ukrajina formalno prijavila za ubrzanu proceduru prijema u NATO savez, prenosi Rojters.
"Mi preduzimamo odlučujući korak potpisivanjem zahtjeva za ubrzano pristupanje NATO-u", naveo je Zelenski na Telegram kanalu.
Kazao je da je Ukrajina spremna za pregovore sa Moskvom, ali ne sa Vladimirom Putinom, već sa drugim predsjednikom.
Savjet za nacionalnu bezbjednost Ukrajine zasijedao je kako bi razmatrao mjere povodom pristupanja četiri regiona Rusiji, javlja Rojters.
"Razmatrane su mjere koje se moraju preduzeti da se osigura kolektivna bezbjednost evroatlantskog prostora i Ukrajine", navodi se na sajtu predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Kako se navodi, takve mjere bi trebalo da obuhvate sporovođenje strategije nuklearnog odvraćanja Rusije od strane ukrajinskih saveznika.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin pozvao je danas Kijev da sjedne za pregovarački sto, ali je upozorio da Moskva neće odustati od novopripojenih ukrajinskih regiona i da će ih Rusija štititi svim raspoloživim sredstvima.
"Nema Sovjetskog Saveza. Prošlost se ne može vratiti. Da, i Rusiji danas više ne treba. Ne težimo ovome. Ali nema ništa jače od odlučnosti miliona ljudi koji, svojom kulturom, vjerom, tradicijom, jezikom sebe smatraju dijelom Rusije", kazao je Putin u Kremlju na ceremoniji potpisivanja sporazuma sa liderima četiri okupirana ukrajinska regiona.
Putin je u svom izrazito antizapadnom govoru naveo da Zapad želi da vidi Rusiju kao koloniju, rekavši da Rusija neće da živi pod "tuđim, iskrivljenim pravilima".
"Polje bitke na koje nas je pozvala sudbina i istorija je polje bitke za naš narod, za veliku, istorijsku Rusiju", rekao je on.
Prema riječima Putina, ruskom društvu je neophodna konsolidacija.
"Danas se borimo da nikome ne padne na pamet da se Rusija, naš narod, naš jezik, naša kultura može uzeti i izbrisati iz istorije. Danas nam je potrebna konsolidacija cijelog društva", rekao je on, navodeći da Zapad želi da "slomi Rusiju".
On je kritikovao politiku zapadnih zemalja, Beloveški sporazum, Anglosaksonce i ukrajinsku vladu. Po njegovom mišljenju, sada svijet ruši "zapadnu hegemoniju".
"Zapad je spreman da pregazi sve da bi sačuvao neokolonijalni sistem koji mu dozvoljava da parazitira, u stvari, da pljačka svijet na račun moći dolara i tehnološkog diktata, da ubira pravi danak od čovječanstva, da izvlači glavni izvor nezasluženog blagostanja, rentu hegemona", rekao je on, dodajući da sadašnji "neokolonijalni sistem mora pasti".
Putin je optužio "Anglosaksonce" da su organizovali eksplozije na gasovodima Sjeverni tok.
"Oni su se okrenuli sabotaži – nevjerovatnoj, ali istinitoj – organizovanjem eksplozija na međunarodnim gasovodima Sjeverni tok, koji se protežu po dnu Baltičkog mora. U stvari, počeli su da uništavaju panevropsku energetsku infrastrukturu. Jasno je svima ko imaju koristi od ovoga", rekao je Putin, aludirajući prije svega na SAD.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen danas je navela da je pripajanje četiri ukrajinska regiona Rusiji ilegalno i dodala da će okupirane teritorije ostati dio Ukrajine.
"Nezakonita aneksija koju je proglasio Putin neće promijeniti ništa", napisala je Fon der Lajen na Tviteru.
Evropska komisija danas je dala preporuku da zemlje članice EU daju "strože procjene" zahtjeva Rusa za putne vize, posebno one koje su podnijete iz trećih zemalja, prenosi Rojters.
Komesarka Evropske unije za unutrašnje poslove Ilva Johanson rekla je da ne bi trebalo da se izdaju vize za one koji namjeravaju da ostanu duže od 90 dana, napominjući da "mnogo ruskih državljana" napušta svoju zemlju zbog mobilizacije za rat sa Ukrajinom.
Države članice EU jednoglasno su osudile, kako navode, "ilegalnu aneksiju ukrajinskih regiona Donjecka, Luganska, Zaporoškog i Hersonskog regiona od strane Rusije".
"Nikada nećemo priznati nelegalne referendume koje je Rusija orkestrirala kao pretekst za dalje nasilje nad ukrajinskom nezavisnošću", saopštile su države članice EU, prenosi Rojters.
Putin je današnji sporazum, o prisajedinjenju četiri ukrajinske okupirane teritorije Rusiji, potpisao sa proruskim liderima tih teritorija.
Ceremoniji u Kremlju su prisustvovali visoki ruski zvaničnici, poslanici oba doma ruskog parlamnta.
Putin je u kazao da će građani te četiri oblasti "zauvijek ostati ruski građani", te da će Rusija braniti te teritorije.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je dokumenta o pristupanju Rusiji četiri ukrajinske teritorije u kojima je održan referendum, prenosi Rojters.
On je pozvao danas Ukrajinu da sjedne za pregovorački sto, ali je upozorio da Moskva neće odustati od novopripojenih ukrajinskih regiona.
Na ceremoniji u Kremlju, tokom koje je proglašena aneksija Luganska, Donjecka i Hersonske i Zaporoške oblasti, Putin je rekao da će Rusija svim raspoloživim sredstvima štititi novopripojene regione.
Moskva proglašava aneksiju četiri ukrajinske oblasti nakon što su u njima održani referendumi o pripajanju Rusiji, od 23. do 27. septembra.
Putin je kasno sinoć predsjedničkim ukazima priznao nezavisnost ukrajinskih regiona Zaporožja i Hersona. Rusija je nezavisnost Donjecka i Luganska priznala u februaru.
Predsjednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas je sa saradnicima, Borkom Stefanovićem i Marinikom Tepić, iznio jasan stav SSP kao najveće opozicione stranke o važnosti usklađivanja spoljne politike Srbije sa politikom EU prema Rusiji, zbog agresije na Ukrajinu, saopšteno je iz SSP.
Povezani članci
Bonus video:
