Broj Rusa koji ulaze u Evropsku uniju opao je za 20 odsto prošle nedjelje u odnosu na prethodnu zbog novih restrikcija koje su uvele zemlje EU, javila je danas Agencija EU za graničnu i obalnu zaštitu (Fronteks).
Gotovo 53.000 ruskih državljana ušlo je u EU između 26. septembra i 2. oktobra, od kojih 29.000 preko Finske, 8.877 preko Estonije, 8.536, preko Poljske i Ukrajine.
Očekuje se da će restriktivnija politika viza EU i mjere Rusije da spriječi mobilisane da napuste zemlju, sve više će ograničavati dolazak ruskih državljana u EU, navela je evropska agencija.
Poljska i baltičke zemlje uvele su drakonska ograničenja za Ruse u okviru sankcija zbog ruske invazije Ukrajine.
Agencija Fronteks je navela da bi mogao da poraste broj ilegalnih ulazaka ako Ruska Federacija odluči da zatvori granice za građane koji podliježu mobilizaciji.
Više od 200.000 ljudi mobilisano je od objave djelimične mobilizacije u Rusiji 21. septembra za rat u Ukrajini.
Mobilizacija je izazavala uznemirenje u Rusiji i demonstracije opozicije u nekim oblastima. Takođe je podstakla desetine hiljada ljudi da hitno otputuju u inostranstvo da bi izbjegli odlazak na front.
Kazahstan je javio juče da je u posljednje dvije nedjelje njegovu granicu prešlo 200.000 Rusa.
Evropska komisija je 30. septembra pozvala zemlje članice da budu restriktivnije u izdavanju viza Rusima i pri graničnoj kontroli. EU je ranije imala sporazum o olakšanom izdavanju viza s Rusijom, ali je taj sporazum suspendovan. Izdavanje i ukidanje viza je u nadležnosti zemalja članica EU.
(BETA)
Ukrajinsko osoblje koje upravlja nuklearnom elektranom u Zaporožju, koju je zauzela Rusija, priprema se za ponovno pokretanje jednog od šest ugašenih reaktora te elektrane, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
"Ukrajinsko operativno osoblje obavijestilo je stručnjake IAEA da su u toku pripreme za pokretanje bloka 5, na smanjenoj snazi, za proizvodnju pare i toplote za potrebe elektrane", navodi se u saopštenju, kako prenosi Rojters.
Dodaje se da će pripreme trajati "neko vrijeme".
Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi na putu je za Kijev, objavljeno je na njegovom Tviter nalogu.
"Na putu smo za Kijev zbog važnih sastanaka. Potreba za zonom nuklearne bezbjednosti oko nuklearne elektrane Zaporožje sada je hitnija nego ikada", napisao je Grosi.
Evropska unija (EU) dala je konačno odobrenje za novu rundu sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, saopštilo je danas izvršno tijelo Unije.
Povezani članci
Ruski predsjednik Vladimir Putin je ukazom objavljenim danas naložio je preuzimanje ukrajinske nuklearne centrale Zaporožje u vlasništvo Ruske Federacije.
Centrala, najveća u Ukrajini je mjesecima pod okupacijom ruske vojske koju ukrajinska nastoji da potisne.
"Vlada Ruske Federacije treba da obezbijedi da nuklearni objekti Zaporoške nuklearne centrale i druga imovina neophodna za sprovođenje njenih aktivnosti budu primljeni u federalno vlasništvo", navodi se u ukazu, prenijela je ruska novinska agencija TASS.
Ukaz je objavljen u vrijeme kada šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi objavio da kreće u posjetu Ukrajini i zatim Rusiji da razgovara o uspostavljanju zaštićene zone oko nuklearne centrale Zaporožje.
"Na putu sam ka Kijevu radi važnih sastanaka. Potreba za zaštitnom zonom oko centrale hitnija je nego ikad", napisao je Grosi u Tviter poruci, oobjavljenoj u vrijeme kada je Rusija formalno prisvojila objekat.
Ruska atomska kompanija Rosenergoatom je saopštila da će Ruska Federacija biti vlasnik cijelog kompleksa Zaporoške centrale, a najavila i spremnost za Grosijevu posjetu, prenio je TASS.
Ranije danas je šef ukrajinske atomske agencije Energoatom rekao da on preuzima upravljanje tom nuklearnom centralom čijeg su direktora prethodnih dana ruske snage privele i zatim oslobodile.
(BETA)
Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da se nada da će se vojna situacija na nedavno pripojenim ukrajinskim teritorijama "stabilizovati" uprkos teškoćama s kojima se suočavaju ruske trupe pod pritiskom ukrajinske kontraofanzive u tim oblastima.
"Polazimo od principa da će se situacija stabilizovati i da ćemo moći da razvijemo te zone na miran način", rekao je Putin na sastanku koji je prenosila televizija.
Rusija je prošle nedjelje poslije održanih referenduma koje su Kijev i njegovi zapadni saveznici ocijenili kao lažne, pripojila četiri ukrajinske oblasti koje su djelimično pod njenom kontrolom.
Kremlj je ipak priznao da nije definitivno utvrdio granice pripojenih teritorija.
Ukrajinske snage nastavljaju svoju kontraofanzivu i osvojile su nove teritorije na istoku i jugu, u zonama koje je upravo pripojila Rusija.
Putin je rekao danas da su rezultati referenduma o pripajanju ne samo "obradovali nego i iznenadili" obzirom na "teške uslove" u tim oblastima.
"Rezultat je više nego ubjedljivi i potpuno transparentant bez ikazve sumnje", rekao je Putin.
(BETA)
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da je protjeralo jednog litvanskog diplomatu kao uzvratni potez.
U saopštenju objavljenom na svom sajtu, rusko ministarstvo je navelo da "zadržava pravo da preduzme dodatne mjere" kao odgovor na, kako je ocijenilo, "neprijateljske korake Litvanije", piše Rojters.
Zapadne zemlje protjerale su stotine ruskih diplomata od početka sukoba sa Ukrajinom 24. februara. Povod za protjerivanje nekih od njih bilo je navodno špijuniranje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim je, odlaganje djelimične mobilizacije za studente, prošireno na dodatne kategorije akademaca.
Kako je objasnio, dekretom se mobilizacija odlaže i za one koji su upisani na akreditovane privatne univerzitete i određene postdiplomske studente, javlja Rojters.
Putin je 21. septembra, na predlog Ministarstva odbrane i Generalštaba, objavio djelimičnu mobilizaciju rezervnog sastava, a ministar odbrane Sergej Šojgu objasnio je da je planirana regrutacija do 300.000 ljudi.
Šojgu je u utorak rekao da je u Oružane snage Ruske Federacije do sada došlo više od 200.000 osoba pozvanih u okviru djelimične mobilizacije.
Direktor ukrajinske državne kompanije za nuklearnu energiju "Energoatom", Petro Kotin, izjavio je da preuzima kontrolu nad nuklearnom elektranom u Zaporožju i pozvao radnike u elektrani da ne potpisuju nikakve dokumente sa ruskom stranom, prenosi Rojters.
Kotin je to rekao u video obraćanju objavljenom na "Telegramu", uprkos tome što je Rusija najavila da će ona nadgledati rad elektrane.
Kazahstanski zvaničnici odbili su zahtjev Rusije da protjeraju ukrajinskog ambasadora iz Kazahstana zbog njegovih izjava o ubijanju Rusa, optužujući Moskvu za neprikladno obraćanje među ravnopravnim strateškim partnerima.
Ukrajinski ambasador u Kazahstanu Petro Vrublevskij rekao u intervjuu u avgustu, govoreći o ratu u Ukrajini, da "što više Rusa mi ubijemo sada, manje će naša djeca imati da ih ubijaju".
Rusija je tražila da Kazahstan protjera ambasadora, ali je Astana umjesto toga zatražila od Kijeva da ga premjesti, jer su njegovi komentari neprihvatljivi za zemlju sa brojnom ruskom manjinom, piše Rojters.
Denis Pušilin, šef ruske separatističke administracije u ukrajinskoj Donjeckoj oblasti, rekao je da se linija fronta oko grada Liman, koji je Ukrajina ponovo zauzela tokom vikenda, "stabilizuje".
To je javila ruska državna novinska agencija RIA, a prenosi Rojters.
RIA je takođe citirala Pušilina koji je rekao da ruske jedinice pojačavaju odbrambene linije u blizini Limana, usred ukrajinskih uspjeha na nekoliko frontova.
Rojters navodi da nije mogao da provjeri ove izvještaje sa ratišta.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da će nuklearna elektrana u Zaporožju raditi pod nadzorom ruskih agencija nakon što je predsjednik Vladimir Putin ove nedjelje zvanično anektirao širi region Zaporožja, javila je državna novinska agencija RIA, a prenosi Rojters.
Druga državna novinska agencija TASS javila je da će Rafael Grosi, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), posjetiti Moskvu narednih dana kako bi razgovarao o situaciji u elektrani.
Rusija je pripojila Zaporožje i još tri regiona nakon što je održala, kako je ih je nazvala, referendume - glasanje koje su vlade Kijeva i Zapada proglasile nezakonitim i prinudnim.
Sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Nikolaj Patrušev izjavio je danas da se u Ukrajini cio blok NATO bori protiv Rusije, snabdijeva Kijev oružjem, obavještajnim podacima, obučava vojsku, pomaže u planiranju operacija i nastoji da borbe prebaci na rusku teritoriju.
"Blok NATO-a se u suštini bori protiv nas, njegovi članovi obezbjeđuju kijevskom režimu teško naoružanje, municiju, obavještajne podatke, obezbjeđuju obuku vojnih specijalista", rekao je Patrušev na bezbjednosnoj konferenciji na Krimu.
Prema njegovim riječima, članice NATO "učestvuju u planiranju vojnih operacija, ucjenjuju ih upotrebom oružja za masovno uništenje".
"Stoga, rješenje zadataka denacifikacije, demilitarizacije Ukrajine jeste neophodan uslov za neutralizaciju prijetnji po bezbjednost našeg naroda i naroda na oslobođenim teritorijama, kao i za zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Rusije", rekao je Patrušev.
Patrušev je optužio SAD, Veliku Britaniju i druge zapadne zemlje da nastoje da odugovlače borbe u Ukrajini, kao i da ih prebace na rusku teritoriju.
Najmanje jedna osoba je ranjena u napadima bespilotnom letjelicom iranske proizvodnje na grad Bela Crkva, oko 100 kilometara južno od Kijeva, izjavio je danas regionalni guverner.
Riječ je o prvom napadu dronom tipa shahed-136 u ovoj oblasti.
"Tokom noći, neprijatelj je izveo udare dronovima tipa shahed-136 na Belu Crkvu", naveo je guverner Oleksij Kuleba na Telegramu.
On je saopštio da je jedna osoba ranjena i da je u tim napadima oštećena infrastruktura.
Kiril Stremusov, zvaničnik kojeg je postavila Rusija u ukrajinskoj okupiranoj oblasti Herson, rekao je danas da je napredovanje ukrajinske vojske tamo zaustavljeno, prenijela je državna novinska agencija TASS, navodi Rojters.
Ukrajinske snage su ove nedjelje napravile veliki prodor u južnu oblast Herson, primoravajući ruske trupe da napuste položaje koje su držali od marta, navodi Rojters poručivši da nije mogao da provjeri izvještaje sa ratišta.
Pobjeda umije da izgleda kao pustoš. Tako je makar u Limanu, u istočnoj Ukrajini, koji su početkom oktobra oslobodili od ruskih snaga.
Povezani članci
Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon o formalnom pripajanju četiri ukrajinska regiona koji su djelimično pod kontrolom Rusije, javila je državna novinska agencija TASS, a prenosi Rojters.
Na referendumu u okupiranim ukrajinskim oblastima Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje oko 99 odsto glasova bilo je za pripajanje Rusiji.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je na Tviteru slike Limana nakon što je taj grad oslobođen od Rusije.
"Naš Liman poslije okupatora... Ovdje su uništeni svi osnovni uslovi života. To rade svuda na teritorijama koje zauzmu. Ovo se može zaustaviti samo na jedan način: osloboditi Ukrajinu, život, čovječanstvo, pravo i istinu što prije", poručio je Zelenski.
Ukrajinske oružane snage napredovale su do 20 km (12 milja) iza rijeke Oskil u sjeveroistočnom regionu Harkova u rusku odbrambenu zonu prema gradu Svatove u oblasti Luganska, saopštila je danas Velika Britanija.
"Politički, ruski lideri će vrlo vjerovatno biti zabrinuti što se vodeće ukrajinske jedinice sada približavaju granicama Luganske oblasti, za koju je Rusija tvrdila da je zvanično pripojila prošlog petka", navodi se u obavještajnom biltenu britanskog Ministarstva odbrane Velike Britanije.
Obavještajno ažuriranje dodaje da je velika vjerovatnoća da bi Ukrajina sada mogla da udari na put Svatove-Kremina u regionu Luganska i dodaje da Ukrajina nastavlja da napreduje u svojim operacijama i na južnom frontu.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džozef Bajden obećao je u utorak novi paket bezbjednosne pomoći Ukrajini od 625 miliona dolara, što je izazvalo upozorenje Moskve da takav potez rizikuje direktan vojni sukob između Rusije i Zapada, prenosi Rojters.
Američki paket bi uključivao lansere visoko pokretnih artiljerijskih raketnih sistema (HIMARS) koji se koriste u uspješnoj protivofanzivi Ukrajine koja je nedavno primorala ruske trupe na povlačenje.
U telefonskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i potpredsjednicom SAD Kamalom Haris, Bajden je podvukao da Vašington nikada neće priznati rusku aneksiju ukrajinske teritorije, navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Bajden je "obećao da će nastaviti da podržava Ukrajinu dok se brani od ruske agresije onoliko dugo koliko je potrebno", dodaje se u saopštenju.
U oštro sročenom odgovoru, ruski izaslanik u SAD upozorio je da Bajdenova ponuda podstiče opasnost od direktnog vojnog sukoba između Rusije i Zapada, navodi Rojters.
U aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, ambasador Anatolij Antonov pozvao je Vašington da zaustavi "provokativne akcije" koje bi mogle dovesti do "ozbiljnih posljedica".
"Ovo doživljavamo kao neposrednu pretnju strateškim interesima naše zemlje", rekao je on.
Bonus video:
