Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da su ciljevi "specijalne vojne operacije" Moskve u Ukrajini nepromijenjeni, ali da se mogu postići pregovorima.
Komentari ruskom listu "Izvestia" bili su posljednji u nizu izjava ove nedjelje u kojima se naglašava otvorenost Moskve za razgovore - promjena tona koja je uslijedila nakon niza ponižavajućih poraza ruskih snaga, prenosi Rojters.
"Pravac se nije promijenio, specijalna vojna operacija se nastavlja, nastavlja se da bismo ostvarili svoje ciljeve. Međutim, više puta smo ponavljali da ostajemo otvoreni za pregovore kako bismo postigli naše ciljeve“, rekao je Peskov.
Peskov je, međutim, dodao da ne vidi nikakve izglede za razgovore sa Zapadom u bliskoj budućnosti zbog njegovog "neprijateljskog" odnosa prema Rusiji.
"Za dijalog su potrebne dvije strane. Pošto Zapad sada zauzima veoma neprijateljski stav prema nama, malo je vjerovatno da će biti takve perspektive u bliskoj budućnosti“, rekao je Peskov kazahstanskom TV kanalu Khabar 24, prenosi ruska novinska agenciji TASS.
Istakao je da ipak, Turska, kao i niz drugih zemalja, nastavljaju da pokušavaju da na neki način posreduju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je razgovore sa predsjednikom Vladimirom Putinom nakon što je Rusija prošlog mjeseca proglasila aneksiju četiri ukrajinska regiona i ispalila rakete na ukrajinske gradove ove nedjelje poslije napada na vitalni most između Rusije i anektiranog Krima.
Moskva je iznijela zabrinutost Ujedinjenim nacijama u vezi sa sporazumom o izvozu žitarica iz Crnog mora i spremna je da odbije obnavljanje sporazuma sljedećeg mjeseca ukoliko se njeni zahtjevi ne ispune, rekao je danas za Rojters ruski ambasador u Ženevi.
Sporazum, koji su u julu posredovale Ujedinjene nacije i Turska, otvorio je put Ukrajini da nastavi izvoz žitarica iz crnomorskih luka koje su bile zatvorene od invazije Rusije. Moskva je dobila garancije za sopstveni izvoz žitarica i đubriva.
Sporazum je pomogao da se spriječi globalna prehrambena kriza, Rusija i Ukrajina su dva najveća svjetska izvoznika žitarica, a Rusija je izvoznik đubriva broj jedan.
Ali Moskva se više puta žalila na njegovu implementaciju, tvrdeći da se i dalje suočava sa poteškoćama u prodaji đubriva i hrane.
U intervjuu za Rojters, ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi, Genadij Gatilov, rekao je da je Moskva u srijedu dostavila pismo generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu u kojem je iznijeta lista pritužbi. Zvaničnici Ujedinjenih nacija treba da dođu u Moskvu u nedjelju da razgovaraju o obnovi sporazuma.
Odbio je da stavi na raspolaganje kopiju pisma. Portparol Ujedinjenih nacija nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Ukrajinska vojska je u Belgorodskoj oblasti u Rusiji, koja se graniči sa Ukrajinom, pogodila skladište municije, izjavio je danas regionalni guverner Vjačeslav Gladkov.
"Poslije udara ukrajinskih oružanih snaga, eksplodiralo je skladište municije u jednom selu u Belgorodskoj oblasti", naveo je Gladkov na Telegramu.
On je dodao da "prema preliminarnim podacima nema žrtava i povrijeđenih".
Ruski predsjednik Vladimir Putin bi prešao "veoma važnu liniju" kada bi upotrijebio nuklearno oružje u Ukrajini, izjavio je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.
NATO će naredne nedjelje održati vježbu pod nazivom "Postojano podne", u kojoj će učestvovati i avioni koji mogu da nose nuklearne bojeve glave.
Dugo planirani manevri se izvode otprilike u isto vrijeme svake godine i traju oko nedjelju dana.
Rusija obično izvodi sopstvene manevre otprilike u isto vrijeme, a NATO očekuje da Moskva izvede svoje nuklearne vježbe ovog mjeseca.
Stoltenberg je rekao da će NATO "pomno pratiti" šta Rusija sprema.
Upitan šta bi NATO uradio ako bi Rusija pokrenula nuklearni napad, Stoltenberg je rekao da bi to promijenilo prirodu sukoba.
"To će značiti da je pređena veoma važna linija", dodao je.
Rusija će pomoći u evakuaciji stanovnika Hersonske oblasti na jugu Ukrajine, na zahtjev regionalne separatističke administracije.
"Nakon apela šefa Hersonske oblasti Rusije Vladimira Salda, Vlada je odlučila da organizuje pomoć za evakuaciju stanovnika iz regiona u druge regione zemlje", rekao je zamjenik ruskog premijera Marat Husnulin na televiziji.
Ukrajina je ranije saopštila da su njene snage nastavile prodor u južnoj regiji Herson, koja se nalazi pod kontrolom ruskih trupa, i da su oslobodile još pet sela u svom sporom napredovanju ka jugozapadu.
Guverner ukrajinske oblasti Herson, Vladimir Saldo, kojeg je postavila Rusija, ponudio je u četvrtak da pomogne njenim stanovnicima da odu uslijed intenzivnih borbi između ruskih i napredujućih ukrajinskih snaga.
To je, kako prenosi Rojters, dovelo do brze reakcije zamjenika guvernera regiona koji je objavio video u kojem kaže da Saldov apel "nije poziv na evakuaciju“
Saldo je u video izjavi na Telegramu javno zatražio pomoć Moskve u transportu civila u bezbjednije regione Rusije.
"Svakodnevno su gradovi oblasti Herson izloženi raketnim napadima“, rekao je Saldo.
Stoga je, kako je dodao, rukovodstvo hersonske administracije odlučilo da obezbijedi hersonskim porodicama mogućnost da putuju u druge regione Rusije
Istakao je da ljudi treba da odlaze sa djecom.
Nekoliko trenutaka kasnije, zamjenik guvernera regiona je objavio video u kojem se kaže da Saldov apel Moskvi "nije poziv na evakuaciju".
"Evakuacije u oblasti Herson nema i ne može biti“, rekao je Kiril Stremousov.
Dodao je u pisanom komentaru da niko ne planira da povuče ruske trupe iz te oblasti.
Herson je jedan od četiri ukrajinska regiona koje je Rusija formalno uključila u svoju teritoriju ovog mjeseca, što su Kijev i Zapad osudili kao nezakonitu aneksiju.
Višespratna stambena zgrada u ruskom gradu Belgorodu oštećena je granatiranjem ukrajinskih oružanih snaga, rekao je u četvrtak guverner tog regiona, prenosi Rojters.
Rekao je da je pogođen stan i podijelio je sliku na kojoj se vidi ruševina pored djelimično srušenog dijela zgrade.
"Za sada nema informacija o žrtvama ili povrijeđenima", dodao je on.
Belgorod je oko 40 kilometara udaljen od ukrajinske granice.
Rojters navodi da nije mogao nezavisno da provjeri detalje incidenta.
Iz Ukrajine nije bilo komentara.
Rat u Ukrajini je dao pečat životima mnoge djece koja su se kao najranjiviji dio izbjegličke populacije našla na njegovom udaru.
Povezani članci
U Kijevu je predstavljen koncept sistema međunarodnih bezbednosnih garancija za Ukrajinu.
Povezani članci
Velika Britanija poslaće protivvazdušne projektile AMRAAM Ukrajini kako bi joj pomogla u odbrani od ruskih napada, najavio je britanski ministar odbrane Ben Valas.
Povezani članci
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je danas da je situacija u oslobođenoj oblasti Harkov na istoku Ukrajine "isto strašna" kao u gradovima Irpin i Buča, gdje su pronađene masovne grobnice nakon što su ih ruske trupe napustile, prenosi Rojters.
On nije iznio dalje detalje u komentarima datim u video-linku sa Parlamentarnom skupštinom Savjeta Evrope.
Rusija je poricala da su njene snage, koje su izvršile invaziju na Ukrajinu 24. februara, počinile ratne zločine.
Ruske snage nalaze se danas nadomak istočnog ukrajinskog grada Bahmuta poslije zauzimanja obližnja dva sela, objavili su proruski borci u toj oblasti.
Separatistički borci iz oblasti Donjeck saopštili su preko Telegrama da su ruske snage zauzele sela Opitno i Ivangrad, južno od Bahmuta.
Bahmut je grad koji Rusi pokušavaju da zauzmu od avgusta, i jedini je dio fronta gdje moskovske trupe trenutno napreduju.
Pravedan mir u Ukrajini može se uspostaviti diplomatskim naporima, poručio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan na Konferenciji o interakciji i mjerama za izgradnju povjerenja u Aziji (CICA).
Erdogan je istakao da je cilj Turske u rusko-ukrajnskom sukobu da „sačuva postignute podsticaje, uprkos lokalnim poteškoćama, i zaustavi krvoproliće što je prije moguće“.
„Uvijek sam govorio da se pravedan mir može postići diplomatskim putem, a naši intenzivni napori za otklanjanje posledica sukoba stekli su priznanje širom svijeta. Razmjena zarobljenika prošlog mjeseca je posebno dostignuće u tom pravcu“, rekao je Erdogan.
U Astani se danas održava Konferencija o interakciji i mjerama za izgradnju povjerenja u Aziji (CICA), čijih 27 država članica čine oko 90 odsto teritorije Azije i skoro polovinu svjetske populacije.
Pored predsjednika Kazahstana i Turske na skupu učestvuju i lideri Rusije, Azerbejdžana, Iraka, Irana, Katara, Kirgistana, Palestine, Tadžikistana i Uzbekistana.
Planirano je prisustvo oko 50 delegacija, prenose agencije.
Erdogan je potvrdio da će na marginama konferencije CICA imati susret sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i najavio da planira da sa njim razgovara o mogućnostima diplomatskog rješenja sukoba u Ukrajini i posredovanju Ankare u tom procesu.
Regiju ukrajinske prijestonice Kijeva pogodile su bespilotne letjelice iranske proizvodnje kamikaza rano ujutru 13. oktobra, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Spasilačke ekipe požurile su na mjesto napada dok se stanovnici četvrto jutro zaredom bude uz sirene za uzbunu nakon velikog smrtonosnog ruskog napada na Ukrajinu 10. oktobra.
Regionalni guverner Kijeva Oleksij Kuleba rekao je da se napad dogodio u oblasti oko glavnog grada.
Još nije poznato ima li žrtava.
U južnom gradu Mikolajivu je granatiranjem tokom noći uništena petospratnica dok se borbe nastavljaju duž južnog fronta Ukrajine.
Gradonačelnik Mikolajiva Oleksandr Sienkovič rekao je da su gornja dva sprata zgrade u jednom udaru potpuno uništena, dok je ostatak zgrade sada ruševina.
Nije poznato ima li žrtava.
Ranojutarnji napadi 13. oktobra na južnom frontu Ukrajine postali su svakodnevna pojava dok kijevske snage vode kontraofanzivu sa ciljem da povrate teritoriju koju je okupirala Rusija.
Napadi na Kijev postali su rijetki do 10. oktobra kada je prijestolnica pogođena najmanje četiri puta tokom velikih napada, u kojima je ubijeno najmanje 19 ljudi, a više od 100 ranjeno širom zemlje.
Lideri Zapada su ove sedmice obećali da će poslati više oružja Ukrajini, uključujući sisteme protuzračne odbrane i oružje za koje je Kijev rekao da je od ključnog značaja za poraz ruskih snaga.
Ukrajinska vojska je ove sedmice navela da je njena trenutna protivzračna odbrana oborila na desetine pristiglih ruskih projektila i dronova Shahed-136, takozvanih kamikaza dronova.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) usvojila je 12. oktobra Rezoluciju koja osuđuje ruske nezakonite takozvane referendume u regionima unutar međunarodno priznatih granica Ukrajine, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Rezolucijom se zahtijeva od Rusije da poništi svoju deklaraciju o aneksiji.
Za rezoluciju koju su predložile zapadne zemlje, a kojom se aneksija Hersonske, Zaporoške, Donjecke i Luganske oblasti proglašava ilegalnom, glasale su 143 zemlje. Pet zemalja bilo je protiv, a od glasanja se uzdržalo 35 zemalja.
Među državama koje su podržale rezoluciju je i Srbija, koja je je, uz Tursku, jedna od dvije države kandidata za članstvo u EU koja odbija da uvede sankcije Rusiji.
Protiv rezolucije glasale su Sjeverna Koreja, Bjelorusija, Nikaragva, Sirija i Rusija.
Bonus video:
