Organizacija UN za obrazovanje, kulturu i nauku (UNESKO) saopštila je danas da koristi satelitske snimke za praćenje uništavanja kulturnih dobara i svjetske baštine koje je nanijela ruska ofanziva u Ukrajini.
UNESKO je zabilježio oštećivanje 207 objekata kulture od početka ruske invazije 24. februara: 88 vjerskih objekata, 15 muzeja, 76 objekata od istorijskog ili umjetničkog značaja, 18 spomenika i deset biblioteka.
"Naš zaključak je da je situacija loša i da će vjerovatno biti još gora", rekla je novinarima u Ženevi Krista Pikat, direktorka UNESKO-a za kulturu i vanredne situacije.
Dodala je da za sada nije pogođeno nijedna od sedam ukrajinskih lokacije na spisku svjetske baštine UNESKO-a.
UNESKO tu evidenciju sastavlja u saradnji sa službom UN za analiziranje satelitskih slika - UNOSAT.
Na osnovu izvještaja iz Ukrajine, UNESKO šalje UNOSAT-u listu potencijalno oštećenih lokacija, a traži i satelitske snimke od drugih, te tim stručnjaka utvrđuje razliku prije i poslije napada.
"To je novo, da vidimo kako možemo da prikupimo korisne informacije. Možda bi, dugoročno gledano, ambicija bila da proširimo rad izvan Ukrajine i koristimo taj alat na globalnom nivou", rekla je Pikat.
UNESKO sarađuje s ukrajinskim muzejima da spriječi pljačku. Sa ukrajinskim vlastima se razgovaralo o mogućnosti prenošenja muzejskih kolekcija u druge zemlje tokom rata, ali Pikat je rekla da je to "teška odluka". Prvi korak je premiještanje dragocjenih predmeta u one djelove Ukrajine koji su manje pogođeni ratom.
Rusija je fotografiju iz Slovenije iz 2010. godine upotrijebila da na Tviteru potkrijepi svoje navode da Ukrajina priprema "prljavu bombu", saznala je danas agencija AFP u slovenačkoj vladi.
Slovenačka vlada je ranije danas objavila na Tviteru kritikujući to što je rusko Ministarstvo spoljnih poslova na Tviteru objavilo "jednu fotografiju Slovenačke agencije za radioaktivni otpad (ARAO)".
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije je u ponedjeljak na Tviteru objavilo da je "po informacijama kojima raspolažemo, dvijema ukrajinskim organizacijama naređeno da naprave "prljavu bombu".
Taj tekst je bio ilustrovan fotografijama nuklearne elektrane, skladišta radioaktivnog otpada, naučno-istraživačkog reaktora i plastičnih kesa koje navodno sadrže korišćeni uranijum i plutonijum. Na plastičnim kesama je pisalo "radioaktivno", kako ta riječ glasi na slovenačkom.
"Jedna od fotografija korišćenih u ruskoj poruci na Tviteru za upućivanje na mogućnosti da Ukrajina pravi 'prljavu bombu' datira iz 2010. godine i korišćena je na konferencijama i za letke", navela je Vlada Slovenije i dodala da je to urađeno bez znanja ARAO-a.
Vlada je dodala da se radioaktivni otpad u Sloveniji skladišti bezbjedno i pod nadzorom.
"Neće se koristiti za pravljenje prljavih bombi", navela je Vlada.
BETA
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, kazala je da je jedini način da se inicira mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, pomoć Kijevu da se vojno odbrani.
"Mir se može postići podrškom Ukrajini, to je jedina šansa koju imamo da dvije strane pregovaraju", kazala je Meloni, prenosi Rojters.
Podsjećamo ona je više puta obećavala podršku Kijevu, dok su njeni koalicioni partneri Silvio Berluskoni i Mateo Salvini, podijeljeni po tom pitanju zbog svojih veza sa ruskim predsjednikom, Vladimirom Putinom.
Meloni je istakla da oružje koje Italija isporučuje Ukrajini, nije odlučujuće za ishod rata ali je od vitalnog značaja za Italiju, kako bi zadržala svoj međunarodni kredibilitet.
Tajvanski ministar spoljnih poslova Džozef Vu izjavio je danas da će Tajvan Ukrajini uputiti 56 miliona dolara pomoći za obnovu infrastrukture uništene u ruskoj invaziji.
"Ukrajina je model za Tajvan", rekao je Vu na sastanku sa ukrajinskim i litvanskim poslanicima u Tajpeju.
Prema njegovim riječima, Ukrajina i Tajvan se bore za slobodu i demokratiju.
"Znamo da će Ukrajina pobijediti. Ukrajina će pobijediti! Slava Ukrajini i pobijedićemo sa Ukrajinom", dodao je Vu.
Donacija od 56 miliona dolara koju je najavio i koju tek treba da odobri tajvanski parlament biće iskorišćena posebno za obnovu ukrajinskih škola i bolnica.
BETA
Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov izjavio je da ne vjeruje da će ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebiti nuklearno oružje.
Putin je više puta upozoravao da Rusija ima pravo da se brani korišćenjem bilo kog oružja.
Neuspjesi Rusije u ratu u Ukrajini pojačali su zabrinutost Zapada da bi Putin mogao da upotrijebi taktičko nuklearno oružje, prenosi Rojters.
"Moje lično mišljenje je da Putin neće koristiti nuklearno oružje“, rekao je Reznikov na brifingu za novinare.
Ukrajinska kontraofanziva u južnoj oblasti Herson, pokazala se kao teža nego što je bila na sjeveroistoku, prenosi Rojters. Razlog za to je vlažno vrijeme i sama priroda terena, tvrdi ukrajinski ministar odbrane, Oleksij Reznikov.
Ruske vlasti u Hersonu ohrabruju stanovništvo da bježi, dok savjetnik ukrajinskog predsjednika, Aleksij Arestovič naglašava da nema naznaka da će se Rusi povući.
Žestoke borbe vode se i na teritoriji Luganska, dok tamošnje vlasti ističu da su na udaru gradovi Kremina i Svatove.
Zvaničnik koji podržava Rusija u ukrajinskoj oblasti Lugansk rekao je da se vode teške borbe u regionima Kremina i Svatovsko, prenosi Rojters.
Ova dva okruga su na prvoj liniji fronta otkako su ukrajinske snage u septembru razbile ruske trupe iz susjedne oblasti Harkov.
Ruski predsjednik Vladimir Putin prisustvovao je danas obuci svojih strateških snaga za odvraćanje, vojnika obučenih za odgovor na prijetnje, uključujući nuklearni rat, saopštio je Kremlj.
"Pod rukovodstvom vrhovnog komandanta Oružanih snaga Vladimira Putina, kopnene, pomorske i vazdušne strateške snage za odvraćanje izvele su obuku i izvršena su lansiranja balističkih i krstarećih raketa", navodi se u saopštenju Kremlja.
Jedna balistička raketa je ispaljena na poluostrvo Kamčatka na ruskom Dalekom istoku, a druga iz voda Barencovog mora na Arktiku. U vježbi su učestvovali i avioni velikog dometa Tu-95.
"Zadaci postavljeni tokom vježbe strateškog odvraćanja su u potpunosti ispunjeni, a sve rakete su pogodile svoju metu", naveo je Kremlj.
BETA
Kremlj je u srijedu rekao da bi imovina u četiri ukrajinska regiona za koje je Rusija rekla da ih je anektirala prošlog mjeseca mogla u budućnosti biti prebačena na ruske kompanije.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je očigledno da se "napuštena imovina“ ne može ostaviti neaktivna i da će se vlada pozabaviti tim pitanjem, prenosi Rojters.
Ukrajina, njeni zapadni saveznici i ogromna većina zemalja u Generalnoj skupštini UN osudili su kao nezakonitu rusku aneksiju četiri regiona.
Generalštab Oružanih snaga Ukrajine kazao je da je više od 40 naselja pogođeno ruskim udarima tokom utorka.
Generalštab je naveo da je Rusija koristila kombinaciju vazdušnih napada, raketa i projektila da pogodi ciljeve u Ukrajini, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Kako je kazao regionalni guverner Valentin Rezničenlo, u centralnom gradu Dnjepru najmanje dvije osobe, uključujući trudnicu, poginule su u ruskom bombardovanju.
(MINA)
Ukrajinske izbjeglice ne bi trebalo da se vrate do proljeća kako ne bi povećale pritisak na energetski sistem nakon ruskih napada na energetsku infrastrukturu, izjavila je potpredsjednica vlade Irina Vereščuk.
"Energetska mreža neće to moći da podnese. Vidite šta radi Rusija. Moramo da preživimo zimu", rekla je sinoć Vereščuk, prenosi danas BBC.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je sinoć da su ruski vazdušni udari uništili više od trećine energetskog sektora zemlje.
Vereščuk je rekla da je važno da se ljudi iz Ukrajine za sada uzdrže od povratka jer će se "situacija samo pogoršavati".
"Ako je moguće, ostanite za sada u inostranstvu", dodala je ona.
Ukrajinska ekonomija je teško pogođena od početka rata, a Zelenski je pozvao svijet da hitno pomogne kako bi se pokrio očekivani budžetski deficit od 37 milijardi eura sljedeće godine.
Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je da će Ukrajini trebati tri milijarde eura svakog mjeseca da preživi narednu godinu i pet milijardi eura ako Moskva pojača napade.
Rusija je saopštila da je da napada na energetske mreže Ukrajine došlo u znak osvete zbog napada na most koji povezuje kopnenu Rusiju sa okupiranim Krimom, iako Kijev nije preouzeo odgovornost za taj napad.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, u februaru, Agencija UN za izbjeglice zabilježila je da je oko 7,7 miliona osoba izbjeglo iz Ukrajine širom Evrope od oko ukupno 44 miliona stanovnika.
(BETA)
Ruske snage pripremaju se za "najtežu do sada" bitku za strateški važnu Hersonsku oblast na jugu, izjavio je ukrajinski zvaničnik, prenosi Glas Amerike (VOA).
Kremlj se sprema da brani Herson, najveći grad koji i dalje drži pod kontrolom, dok Ukrajinci kreću u ofanzivu.
Vlasti u toj oblasti koje je imenovala Moskva evakuišu stanovništvo na istočnu obalu Dnjepra, "ali nema naznaka da vojska namjerava da napusti grad", rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksi Arestovič.
"Rusi obnavljaju zalihe i regrupišu vojsku. To znači da se niko neće povući, naprotiv. Jedna od najtežih borbi će se desiti u Hersonu", dodao je Arestovič.
Od četiri oblasti koje je ruski predsjednik Vladimir Puitin ranije anektirao, Hersonska je strateški najvažnija jer se time kontroliše i kopneni put ka Krimu, koji je Rusija anektirala 2014.
(BETA)
Njemačka kompanija Mercedes-Benz je saopštila da će se povući s ruskog tržišta i da će prodati akcije u svojim podružnicama za industrijske i finansijske usluge lokalnom investitoru.
Povezani članci
Rusija je obavijestila SAD o svojim planovima za izvođenje vježbi svojih nuklearnih snaga, saopštio je Pentagon, odbijajući da ponudi dodatne detalje o vježbama za koje se očekuje da će uključiti probna lansiranja balističkih projektila.
"SAD su obaviještene i kao što smo ranije istakli, ovo je rutinska godišnja vježba Rusije", rekao je portparol Vazduhoplovstva Patrik Rajder na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.
Prema njegovim riječima, u tom pogledu, Rusija poštuje svoje obaveze vezane za kontrolu naoružanja i svoje obaveze u pogledu transparentnosti o davanju obavještenja.
Britanski premijer Riši Sunak obećao je predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom da će, tokom njegovog mandata, podrška Velike Britanije Ukrajini biti čvrsta i snažna kao i uvijek, izjavio je portparol Dauning strita.
Prema riječima portparola, britanski premijer je kazao da Zelenski može da računa na kontinuiranu solidarnost njegove vlade, prenosi Rojters.
"Obojica lidera su se složila oko potrebe da nastave da vrše pritisak na Putinov varvarski režim kroz kontinuirane ekonomske sankcije...(Sunak) je rekao da se nada da će se uskoro vidjeti lično", rekao je portparol Dauning strita.
Rusija je pred Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) iznijela optužbu da se Ukrajina sprema da upotrijebi "prljavu bombu", eksplozivnu napravu koja sadrži radioaktivni materijal.
Kako je javila agencija Hina, Rusija je svoju zabrinutost iznijela kasno sinoć, na sastanku iza zatvorenih vrata.
"Prilično smo zadovoljni jer smo podigli svijest. Ne smeta mi ako ljudi kažu da Rusija diže lažnu uzbunu ako se to ne dogodi jer je ovo užasna, užasna katastrofa koja potencijalno prijeti cijeloj Zemlji", rekao je zamjenik ambasadora Rusije u UN Dmitrij Poljanski.
Zamjenik britanskog ambasadora u UN Džejms Kariuki je, međutim, rekao novinarima da za tvrdnju Rusije nisu iznijeti dokazi.
"Nismo vidjeli niti čuli nikakve nove dokaze. Ovo je čista ruska dezinformacija koju smo vidjeli mnogo puta ranije i trebalo bi da prestane", dodao je Kariuki.
Međunarodna agencija UN za atomsku energiju (IAEA) sprema se da pošalje istražitelje narednih dana na dvije lokacije u Ukrajini na zahtjev Kijeva, reagujući kako se čini na ruske tvrdnje o "prljavoj bombi".
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu u nedjelju je telefonom razgovorao sa ministrima odbrane Turske, Francuske, Velike Britanije i SAD.
Šojgu im je prenio zabrinutost "zbog moguće provokacije Ukrajine" i "moguće ukrajinske upotrebe 'prljave' bombe na svom tlu kako bi Rusija bila okrivljena za taj napad".
Ukrajina i zapadne zemlje to vide kao prijetnju Rusije za koju se sumnja da bi pod tim izgovorom mogla sama da iskoristi "prljavu bombu". Tako bi opravdala dalju vojnu napetost upotrebom taktike odmazde nuklearnim oružjem, ocijenili su ministri.
Radiološka bomba ili "prljava bomba" sastoji se od konvencionalnog eksploziva okruženog radioaktivnim materijalima koji se šire u trenutku eksplozije.
(BETA)
Izraelski predsjednik Isak Hercog izjavio je da je američkim vlastima podijelio informacije koje pokazuju, prema izraelskim obavještajnim podacima, upotrebu iranskih bespilotnih letjelica u ratu u Ukrajini.
Hercog, koji se nalazi u posjeti Vašingtonu, sastao se danas sa šefom američke diplomatije Entonijem Blinkenom, a za danas je predviđen sastanak sa predsjednikom Džozefom Bajdenom.
"Iransko oružje igra ključnu ulogu u destabilizaciji našeg svijeta, a međunarodna zajednica treba da izvuče pouku, sada i u budućnosti", rekao je Hercog i dodao da svijet treba da prema Iranu ima čvrst stav sa "jakim porukama i bez kompromisa".
Ukrajina i njeni zapadni saveznici optužili su Moskvu da koristi bespilotne letjelice iranske proizvodnje u napadima na Ukrajinu.
Iran je odbacio optužbe, dok je Kremlj naveo da Zapad pokušava da "vrši pritisak" na Teheran.
(BETA)
Dvjesta četrdeset peti je dan ruske invazije na Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron zatražio je od poglavara Rimokatoličke crkve, pape Franja da kontaktira ruskog predsjednika Vladimira Putina, patrijarha Ruske pravoslave crkve Kirila i američkog predsjednika Džozfea Bajdena, kako bi se podstakao mirovni proces u Ukrajini.
"Ohrabrio sam papu Franja da pozove Vladimira Putina i moskovskog patrijarha Kirila, ali i Džozefa Bajdena", rekao je Makron francuskom listu Poen (Le Point) poslije sastanka sa papom u Vatikanu.
Makron je rekao da je potrebno i da SAD sjednu za sto kako bi promovisale mirovni proces u Ukrajini.
Dodao je da Bajden ima odnos povjerenja sa Franjom i da bi papa mogao da na njega utiče kako bi SAD bile više angažovane u pronalasku mirovnog rješenja u Ukrajini.
Francuski predsjednik se u ponedjeljak u Vatikanu sastao sa papom i to je bio njihov treći sastanak od dolaska Makrona na čelo države u maju 2017. godine.
(BETA)
Bonus video:
