Ukrajina traži uklanjanje birokratskih prepreka i saradnju s ostalim zemljama na Dunavu kako bi alternativno tom rijekom izvozila žitarice u Evropsku uniju, jer joj je Rusija onemogućila izvoz putem luka na Crnom moru.
Ukrajina, jedan od najvećih svjetskih izvoznika žitarica i suncokretovog ulja, u julu je postigla sporazum s Rusijom o slobodnom prolazu tereta s poljoprivrednim proizvodima iz blokiranih luka.
Rusija je u subotu najavila povlačenje iz sporazumu zbog napada ukrajinske vojske na njene brodove na Krimu, gdje je usidrena ruska ratna mornarica.
Ihor Korhovij, zamjenik ukrajinskog ministra za regionalni razvoj, rekao je da je više ukrajinskih luka već bilo onesposobljeno za izvoz žitarica i prije povlačenja Rusije iz sporazuma.
“Velike izvozne luke poput Marijupolja ili Hersona su okupirane, a u Nikolajevu luka ne radi iz bezbjednosnih razloga. Tako da je četiri ili pet luka van upotrebe”, izjavio je Korhovij u razgovoru za Hinu.
“Te luke su bile veliki saobraćajni koridor za izvoz žitarica i čelika, pa je kapacitet onih koje imamo sada nedovoljan”, rekao je Korhovij koji je nedavno učestvovao na forumu 14 podunavskih zemalja u Košicama.
U julu je posredovanjem Turske i UN postignut sporazum o izvozu ukrajinskih žitarica iz crnomorskih luka koje je blokirala Rusija poslije invazije 24. februara. Nakon sporazuma je izvezeno više od šest miliona tona žitarica.
Sporazum je trebalo da bude produžen idući mjesec. Rusija je prije desetak dana poručila da će dogovor zavisiti od toga hoće li Zapad olabaviti sankcije Moskvi. EU je međutim posljednjih sedmica zahtijevala i od Srbije da uvede sankcije Rusiji, čemu se ona protivi.
„Kad se uzme u obzir teroristički napad kijevskog režima na brodove Crnomorske flote i civilna plovila koja su osiguravala bezbjednost ‘koridora za žitarice’, ruska strana obustavlja učešće u sprovođenju sporazuma o izvozu poljoprivrednih proizvoda iz ukrajinskih luka“, saopštilo je rusko ministarstvo obrane.
UN upozorava da je produženje sporazuma o izvozu žitarica iz luka na Crnom moru od vitalnog značaja za suzbijanje globalne prehrambene krize produbljene ratom u Ukrajini.
Ukrajina je 2019. godine izvozila 16 odsto svjetskih zaliha kukuruza i 42 odsto suncokretovog ulja, podatak je UN. Rusija je takođe jedan od vodećih globalnih izvoznika žitarica i vještačkog đubriva. Pad isporuka podigao je cijene hrane.
Ukrajina od maja nastoji da prevozi žitarice alternativnim putem, uzvodno Dunavom, što postaje važan pravac usljed aktuelne situacije.
“Ukrajinske luke na Dunavu, u području regije Odese, koriste specijalne brodove za riječni saobraćaj. Usko sarađujemo s vladom Rumunije oko korišćenja njihovih luka”, kaže Korhovij.
Dunav život znači
Dunav je, nakon Volge, druga po veličini rijeka u Evropi, dugačka 2.860 kilometara. Žitarice bi putovale uzvodno od Ukrajine, preko Moldavije, Rumunije, Bugarske, Srbije, Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Austrije do Njemačke.
Korhovij kaže da ima informacije da u nekim djelovima, više uzvodno, postoje poteškoće oko carina, ali i dubine rijeke.
“Postoje neka ‘uska grla’, više uzvodno, pa definitivno to moramo riješiti bilateralnim dogovorima s tim zemljama, ali i komunikacijom s EU”, napominje zamjenik ukrajinskog ministra.
“Naše stajalište je da je Dunav istinski vodeni put koji život znači. Kada je Rusija blokirala morske luke, dunavske su postale bitne za izvoz. Dunav je sada garancija sigurnosti izvoza hrane”, dodao je.
Ministri spoljnih poslova podunavskih zemalja održali su ovaj mjesec videokonferencijski sastanak, a jedna od tema bila je sigurnost isporuka hrane.
“Luke na Dunavu postale su jedan od mogućih načina za izlazak iz prehrambene krize”, navedeno je u deklaraciji koju je usvojilo 14 zemalja.
Poljoprivrednici su junaci
Korhovij očekuje nastavak uske saradnje s Rumunijom i drugim zemljama na Dunavu kako bi Ukrajina nastavila da izvozi žitarice do tamošnjih luka, pa ga onda dalje transportovala vozovima i kamionima.
“Jednom kada rat završi taj vodeni put bi mogao ostati važan za izvoz. Zato je ova makroregionalna strategija bitna za razvoj transporta”, istakao je ukrajinski zamjenik ministra.
Podunavske zemlje od 2010. godine sarađuju u sklopu Strategije EU za dunavski region (EUSDR), okvira za razgovor i usklađivanje politika 14 zemalja. U njemu posreduje Evropska komisija, izvršno tijelo EU.
Rat u Ukrajini traje već 250 dana, a Korhovij napominje da ukrajinski poljoprivrednici neće napustiti svoje usjeve i posao.
“Oni su heroji. Posebno ljudi koji rade u poljima na okupiranim teritorijama, jer je bilo primjera da njihove mašine nalete na mine, a oni poginu”, ističe Korhovij, koji Rusiju naziva “terorističkom državom”.
“Ukrajinci su jako hrabri pa ih niti minska polja ne sprječavaju da rade. Naprosto kada radiš u polju ne možeš stati jer imaš puno raznih obaveza oko usjeva. Bez obzira što su ta polja često u područjima vojnih djelovanja”, zaključio je.
Bonus video:
