Letovi dronova iznad kasarni Bundesvera, ruski pokušaji špijuniranja prilikom obuke ukrajinskih vojnika i, naravno, internet: pred njemačkom Vojnom kontraobavještajnom službom (MAD) sve više je izazova.
„Državne obavještajne agencije koriste sva sredstva koja su im na raspolaganju za dobijanje informacija, vršenje uticaja i unaprjeđenje interesa svoje zemlje", upozorila je predsjednica MAD-a Martina Rozenberg.
Rosenberg je na toj funkciji od oktobra 2020. Sprovela je reformski program čiji je deklarisani cilj intenziviranje borbe protiv desničarskih ekstremista u njemačkim oružanim snagama. Međutim, s ruskim napadom na Ukrajinu i promijenjenom sigurnosnom situacijom u Evropi, odbrana od špijunaže sada ponovo dobija na značaju.
Dronovi i sumnjiva vozila kod baza
Nedavno su registrovani letovi dronova iznad vojnih objekata Bundesvera i centara za obuku ukrajinskih vojnika, čija pozadina nije razjašnjena.
Savezno ministarstvo odbrane objavilo je da su u noći sa 30. septembra na 1. oktobar bespilotne letjelice više puta nadlijetale područje vojnog poligona u Vildflekenu u Bavarskoj.
A krajem avgusta, prema ranijim izvještajima, ruske tajne službe pokušale su da špijuniraju obuku ukrajinskih vojnika za rukovanje zapadnim sistemima naoružanja u Njemačkoj. Zaposleni MAD-a uočili su i sumnjiva vozila u blizini vojnih baza u Idar-Oberštajnu i Grafenveru.
Pojačane špijunske aktivnost i prije napada Rusije na Ukrajinu
Stručnjaci kažu da se intenzitet špijunskih aktivnosti znatno povećao i da je još češći nego u vrijeme Hladnog rata, i zbog toga što se pojavljuju nove mete napada na internetu i društvenim mrežama.
Prema riječima šefice MAD-a, aktivnosti stranih obavještajnih službi usmjerene ka Bundesveru bile su na „visokom nivou" i prije 24. februara 2022. Cilj rada vojne kontraobavještajne službe je zato „da u ranoj fazi otkrije sve moguće špijunske aktivnosti, posebno ruske i kineske obavještajne službe, te da se efikasno od njih odbrani u saradnji sa nacionalnim i međunarodnim partnerskim službama", pojasnila je Rosenberg.
Objava rata demokratskom Zapadu
Vojna kontraobavještajna služba je treća savezna obavještajna služba u Njemačkoj, uz Saveznu službu za zaštitu ustavnog poretka, odnosno unutrašnju bezbjednost (BfV) i Saveznu obavještajnu službu (BND) za spoljnu bezbjednost. MAD ima skoro 1400 zaposlenih, a sjedište službe je u kasarni Konrad-Adenauer u Kelnu.
Sredinom oktobra, na javnoj sjednici parlamentarnog kontrolnog tijela Bundestaga nadležnog za tajne službe, čelnici tri službe ukazali su na ukupnu dimenziju prijetnje. Prema BND-u, agresija ruskog predsjednika Vladimira Putina nije prvenstveno vezana za teritoriju Ukrajine. To je bila „objava rata" cijelom zapadnom demokratskom svijetu, rekao je šef BND Bruno Kal.
Bonus video:
![](https://www.vijesti.me/resources/images/logo_blue.png)