U Briselu su tražioci azila primorani da se sklanjaju u kartonske kutije na ulici. Širom južne Njemačke, gradonačelnici malih gradova otvaraju teretane i sale za smještaj sve većeg broja izbjeglica. A u Holandiji, gdje je ove godine umrla tromjesečna beba, vladu tuže zbog nehumanih uslova u kampovima.
Evropa je ove godine primila 4,4 miliona Ukrajinaca, pored više od 365.000 onih koji su prvi put zatražili azil, a mnogi bježe od sukoba u Siriji i Avganistanu.
To je više nego čak 2015. godine, kada je stiglo 1,2 miliona ljudi koje su pobjegli od ratova na Bliskom istoku, od čega najveći dio u Njemačku.
Evropa je ovoga puta suočena sa problematičnim pitanjima o raspodjeli izbjeglica i njihovom nejednakom tretmanu, dok raste zabrinutost povodom očekivanog dolaska još većeg broja Ukrajinaca kako temperature padaju i Rusija intenzivira udare na civilnu infrastrukturu.
"Ovo će biti teška zima u Evropi, koja se suočava sa najvećim prisilnim raseljavanjem od Drugog svjetskog rata", izjavila je za "Njujork tajms" Hane Bejrens, šefica Instituta za migracionu politiku Evrope sa sjedištem u Briselu. "Sukob u Ukrajini se otegao i Ukrajinci će ostati duže.
Teret neravnomjerno podijeljen
"Njujork tajms" ocjenjuje da evropska humanitarna kriza nosi sve veći rizik od političkih posljedica jer se gomilaju brojni izazovi.
Energetska kriza kao posljedica rata u Ukrajini izazvala je porast inflacije i nezadovoljstvo zbog troškova života. Ozlojeđenost zbog ekonomske situacije i zaziranje od migranata već su podstakli novi talas ultradesničarskih i populističkih snaga.
Kako teret krize nije podjednako podijeljen, ni među državama ni samim izbjeglicama, to je ambijent pogodan za traženje žrtvenog jagnjeta, ocjenjuje američki dnevnik.
Analitičari kažu da je trenutnu krizu izazvao rat u Evropi, a ne tražioci azila iz zemalja Avganistana i Sirije koji su krijumčarskom rutom krenuli pješice ka Evropi. Međutim, ipak su oni ti koji osjećaju najveći teret.
Pošto je Evropa Ukrajincima automatski odobrila boravak i vize, Ukrajinci su na prvom mjestu za stambene i izbjegličke usluge.
Na nekim mjestima, uslovi su loši i tražioci azila su nagurani u pretrpane prihvatne centre.
Holandski sud je nedavno naložio vladi da poboljša centre za azil, nakon što su stotine ljudi ljetos bile prinuđene da spavaju napolju sa malo ili nimalo pristupa vodi ili zdravstvenoj zaštiti. Okolnosti pod kojima je tromjesečna djevojčica preminula još se istražuju.
Evropski sud za ljudska prava naložio je u srijedu belgijskoj vladi da obezbijedi smještaj za Gvinejca koji je živio na ulici od jula, kada je podnio zahtjev za azil.
Brisel je već iskoristio svih 31.000 stambenih prostora, ostavljajući 3.500 tražilaca azila bez krova nad glavom.
Među njima je i Bašarmal Mohamadi, koji je rekao da je pobjegao iz Avganistana nakon što su talibani ubili njegovog oca i brata.
Samo kilometar od belgijske kraljevske palate, on živi sa sedam drugih avganistanskih tinejdžera ispod betonskih stepenica gdje dijele kartonske kutije i ubuđali madrac.
"Nikada nisam mislio da ću u Evropi živjeti ovako na ulici. Naša zemlja je u ratu 45 godina i mislio sam da ovdje mogu da dobijem bolji život", rekao je Mohamadi za "Njujork tajms".
"Dvije klase izbjeglica"
Aktivisti osuđuju sistem koji stavlja u nepovoljniji položaj i diskriminiše tražioce azila izvan Ukrajine.
"Ovo je institucionalni rasizam. Postoje dvije klase izbjeglica", rekao je David Šmitke, portparol Saksonskog savjeta za izbjeglice u Drezdenu.
Širom EU, zvaničnici kažu da zbog iznenadnog priliva Ukrajinaca nisu imali izbora osim da im automatski priznaju status izbjeglica i time omoguće direktan pristup uslugama na koje drugi tražioci azila često čekaju mjesecima i godinama.
Međutim, zagovornici prava izbjeglica, pa čak i neki državni službenici, kažu da je od 2015. godine, kada je Evropa odbila da ponudi automatsko priznanje, bilo dovoljno vremena da se poboljša sistem azila.
U Njemačku, koja se ponosila time što je primila skoro milion sirijskih izbjeglica, stigao je sličan broj Ukrajinaca i oko 80.000 tražilaca azila iz drugih država. Neki gradovi upozoravaju da toliko broj nisu vidjeli ni 2015.
Nikada nisam mislio da ću u Evropi živjeti ovako na ulici. Naša zemlja je u ratu 45 godina i mislio sam da ovdje mogu da dobijem bolji život
Neki njemački lideri su zabrinuti da što će izbjeglička kriza, zajedno sa ekonomskim problemima, što se više bude osjećala u svakodnevnom životu, sve više podsticati antiimigrantske tenzije koje krajnja desnica odavno koristi. Čak i Ukrajinci, koji su nekada bili dobrodošli, sada izazivaju izvjesnu ozlojeđenost, ističe "Njujork tajms".
Jedan stari hotel koji je pripreman za tražioce azila u blizini Drezdena, ove nedjelje je djelimično zapaljen. A za požar prošlog mjeseca u hotelu na sjeveroistoku Njemačke u kojem su bile smještene ukrajinske izbjeglice, policija sumnja da je politički motivisan napad, prenio je Rojters.
Britanska policija saopštila je juče da je utvrđeno da je napad u Doveru 30. oktobra, kada su bačene zapaljive bombe na centar za migrante, bio motivisan ultradesničarkom terorističkom ideologijom. Imigracija je vruća politička tema u Britaniji. Ministarka unutrašnjih poslova Suela Braverman je suočena sa teškim kritikama zato što je dolazak tražilaca azila opisala kao invaziju.
Dok je među novim izbjeglicama daleko najviše Ukrajinaca, neki političari za pritisak na sistem okrivljuju tražioce azila iz Sirije, Avganistana i drugih zemalja izvan Evrope.
Neki njemački lideri su zabrinuti da što će izbjeglička kriza, zajedno sa ekonomskim problemima, što se više bude osjećala u svakodnevnom životu, sve više podsticati antiimigrantske tenzije koje krajnja desnica odavno koristi. Čak i Ukrajinci, koji su nekada bili dobrodošli, sada izazivaju izvjesnu ozlojeđenost
U Austriji je ove godine oko 71.000 ljudi izvan Ukrajine zatražilo azil, što je blizu nivoa iz 2015. Iako je broj Ukrajinaca otprilike isti, ako ne i veći, drugi su izazvali gnjev posljednjih nedjelja.
Kada su austrijske vlasti u Tirolu počele da postavljaju šatore u gradu Sent Georgen, lideri krajnje desnice pridružili su se mještanima na protestima.
"Pomažemo kada je potrebno. Ali sada je dosta, sada je to previše", rekao je gradonačelnik Ferdinand Ajgner za austrijski "Standard".
Nema znakova da će se migracija usporiti
Nova kriza je takođe ponovo podstakla rasprave o tome ko treba da ugosti izbjeglice, ali su, kako navodi "Tajms", uloge sada zamijenjene.
Zemlje poput Italije i Grčke, gdje se tražioci azila prvi put domognu obala EU, odavno od svojih partnera iz bloka traže pravedniju podjelu pridošlica. Ali Njemačka i drugi su se odupirali takvom sistemu preraspodjele, tražeći da tražioci azila budu smješteni tamo gdje prvo stignu.
Sada se Njemačka, koja je druga nakon Poljske po broju Ukrajinaca koje je ugostila, i druge bogate sjevernoevropske zemlje, žale da primaju previše izbjeglica.
"Zašto je u cijeloj Francuskoj manje Ukrajinaca nego samo u njemačkoj pokrajini Baden Virtemberg?" upitao je Gerald Knaus, predsjedavajući Evropske inicijative za stabilnost. "I zašto je Francuskoj, Italiji i Španija zajedno, manje Ukrajinaca nego u Češkoj?, dodao je Knaus, koji je bio arhitekta kontroverznog sporazuma Angele Merkel sa Turskom iz 2016. godine koji je, na neko vrijeme, zaustavio raniji priliv izbjeglica.
"Njujork tajms" piše da nema znakova da će se migracija usporiti iako se uslovi za mnoge pogoršavaju.
Mnogi nedavno pristigli tražioci azila u Njemačkoj očekuju da će ih doći još, posebno Sirijaca koji su nekada našli utočište u Turskoj, a sada se žale da se tamo suočavaju sa sve većim neprijateljstvom, uključujući prijetnje smrću i napade.
Ni Ukrajinci ne vjeruju da će tenzije ili teži uslovi spriječiti njihove najmilije da im se pridruže, posebno ako se borbe intenziviraju i Rusija nastavi sa bombardovanjem infrastrukture koja bi civile mogla ostaviti na hladnoći.
"Desetine naših prijatelja već su primorani da sjede kod kuće bez struje po 20 sati", rekao je "Tajmsu" Saša Kovtucki, koga je zajedno sa partnerom ugostila jedna njemačka porodica u Minhenu dok su osam mjeseci tražili svoj dom.
Bonus video:
