Kada se lideri najmoćnijih svjetskih država sastanu na samitu G20 na Baliju sljedeće nedjelje, ne očekujte da Evropska unija nastupi jedinstveno.
Umjesto da koordinišu, dvoje najviših zvaničnika bloka - predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel - vjerovatnije je da će izbjegavati jedno drugo, pri čemu će osoblje zaduženo za organizaciju puta imati stroge instrukcije da izbjegne preklapanje njihovih aktivnosti.
Za skoro tri godine od početka njihovih mandata, u odnosima između Mišela i Fon der Lajenove došlo je do nevjerovatnog prekida, pri čemu je osoblje dvaju institucija obeshrabreno da komunicira, a dvoje lidera isključuje jedno drugo iz sastanaka sa stranih uglednicima.
Ovaj disfunkcionalni odnos ne samo da utiče na legislativnu i političku agendu EU, koja zavisi od delikatnog unutar-institucionalnog balansiranja, nego i prijeti da podrije položaj EU u svijetu.
Jedan od glavnih događaja G20 biće sastanak između Mišela i kineskog lidera Sija Đinpinga koji bi trebalo da se održi na marginama samita. Imajući u vidu podjele unutar EU povodom toga kako se odnositi prema Pekingu, to bi trebalo da bude ključni sastanak. Međutim, Fon der Lajenova nije pozvana. Razlog? Njeno odbijanje da dopusti Mišelu da prisustvuje sastanku sa indijskim premijerom Narendrom Modijem na sastanku G7 u Njemačkoj u junu.
Rivalstvo između Komisije i Savjeta je odavno izazov zbog komplikovanog sistema EU.
Komisija je izvršno tijelo bloka, koje može da predlaže zakone, tako je njen predsjednik u centru skoro svake inicijative EU. Međutim, u Savjetu se sastaju šefovi država i vlada da bi predloge pretočili u zakon. Iako njegov predsjednik igra koordinirajuću ulogu, moderirajući raspravu između pravih donosioca odluka, ta pozicija je vjerovatno bliža mjestu gdje leži prava moć bloka.
Sa dvije uloge u kojima se preklapaju oblasti odgovornosti, unosi se dodatna zabuna u staro pitanje koje se često pripisuje Henriju Kisindžeru - koga zovemo kada želimo da razgovaramo sa Evropom?
(Evropski parlament, sa svojim predsjednikom, predstavlja treći centar moći, ali bi malo ko porekao da je to tijelo samo mlađi brat druga dva).
Sukob ličnosti između aktuelnih zvaničnika podigao je interinstitucionalnu konkurentnost na drugi nivo, prema riječima više zvaničnika EU, uključujući one koji su radili u prethodnim administracijama kada je Žan-Klod Junker prevodio Komisiju, a Donald Tusk bio predsjednik Savjeta.
Sastanaka između Fon der Lajenove i Mišela praktično nema, čak ni uoči samita Evropskog savjeta, obično foruma gdje EU ostvaruje napredak povodom krupnih strateških i neposrednih izazova sa kojima je blok suočen.
Zvaničnike iz drugih država i međunarodnih tijela često zbunjuje to ko bi trebalo da bude njihov sagovornik. Osoblje u ove dvije institucije tvrdi da postoji inaćenje između Komisije i Savjeta kada je u pitanju prisustvo na sastancima sa trećim stranama. Tokom rasprava o globalnoj prehrambenoj krizi, predstavnici Ujedinjenih nacija su bili iznenađeni kada je jedan visoki službenik EU koji je prethodno učestvovao u razgovorima, iznenada isključen iz narednih sastanaka.
"Komunikacija je potpuno prekinuta," izjavio je zvaničnik EU koji je želio da ostane anoniman.
Fon der Lajenova na sofi
Kada su Fon der Lajenova i Mišel izabrani da predvode dvije najmoćnije institucije EU 2019. bili su neskladan par. Fon der Lajenova, ministarka odbrane u vladi njemačke kancelarke Angele Merkel, veći dio karijere je provela u domaćoj politici. Mišel, bivši belgijski premijer iz istaknute političke porodice, imao je više iskustva u EU, pošto je sjedio za stolom Evropskog savjeta kao lider svoje zemlje.
U njihovim biografijama je bilo nekih sličnosti. Oboje su poticali iz porodica ogrezlih u politici. Otac fon der Lajeove bio generalni direktor odjeljenja EU za konkurenciju 1970-ih, a kasnije je imao uspješnu karijeru u njemačkoj politici na državnom nivou. Otac Šarla Mišela bio je poznati belgijski ministar spoljnih poslova, komesar EU i član Evropskog parlamenta.
Međutim, oni su kao ličnosti veoma različiti. Fon der Lajenova, ljekarka i majka sedmoro djece, analitično razmišlja i pažljivo kontroliše. Mišel je blagorječivi lider koji voli poeziju. Kada je prošle godine oženio dugogodišnju partnerku, pozvao je supružnike lidera EU na večeru i specijalnu posjetu izložbi radova britanskog umjetnika Dejvida Hoknija u briselski Bozar centar lijepih umjetnosti.
Prema riječima zvaničnika, odnos je počeo mirno. "Bilo je nekih manjih problema, ali ništa neočekivano", rekao je jedan zvaničnik EU. U ranim mjesecima, sekretarijat Savjeta je odredio da se Mišel i Fon der Lajenova sastaju svakog ponedjeljka popodne.
Međutim, iako su ti sastanci ubrzo prekinuti, stvari se nisu potpuno raspale do aprila 2021. nakon što je dvoje lidera otputovalo u Tursku na sastanak sa Redžepom Tajipom Erdoganom.
Kamere su zabilježile da je Fon der Lajenova bila šokirana kada je Mišel brzo zgrabio jedinu stolicu pored turskog predsjednika, ostavljajući nju da sjedi na kauču preko puta turskog šefa diplomatije. Predsjednica Komisije, prva žena na toj poziciji, kasnije je pred Evropskim parlamentom kazala da ju je "povrijedio" taj incident, okrivljujući seksizam.
Incident, nazvan "sofagejt", brzo je postao viralan na globalnom nivou, a međusobna (mada ne uvijek javna) optuživanja dodatno su pogoršala njihove odnose.
U jeku tog incidenta, objavljeno je da je Mišel dodatno uvrijedio Fon der Lajenovu kada je otkazao njihov redovni ručak ponedjeljkom zbog spora u vezi sa posjetom jednog afričkog šefa države.
Danas zvaničnici u Savjetu tvrde da je Fon der Lajenova u više navrata otkazivala sastanke ponedjeljkom, čak i prije sofagejta. "U realnosti, oni se nikad nijesu održavali na nedjeljnom nivou".
Zvaničnici EK kažu da su se njih dvoje srijetali "skoro" svake nedjelje na raznim forumima, mada se od zakazanih sastanaka jedan na jedan odustalo.
Za razliku od toga, prethodnici Fon der Lajenove i Mišela, Žan Klod Junker i Donald Tuska sastajali su se skoro svake nedjelje i imali dobar radni odnos, čemu je doprinijelo i to što su se poznavali odranije dok su obavljali dužnosti premijera, a uprkos razlikama oko političkih tema poput migracije.
Kada je u pitanju sofagejt, djeluje da Mišel nije brzo naučio lekciju.
U februaru 2022, nakon što su ga mediji mjesecima razapinjali, on je mirno stajao tokom poziranja i rukovanja sa afričkim zvaničnicima kada je šef inostranih poslova Ugande prošao pored Fon der Lajenove kako bi se rukovao sa njim, a zatim sa Emanuelom Makronom. (Francuski predsjednik je ljubazno sugerisao afričkom zvaničniku da bi trebalo da uvaži i predsjednicu Komisije).
Tenzije u javnosti
Narušeni odnosi su počeli da se odražavaju na rad EU, kazali su zvaničnici iz obje institucije.
Mada se dvoje lidera pojavljivalo zajedno na konferencijama za novinare nakon samita, dijalog o svakodnevnim temama između lidera i njihovih bliskih saradnika skoro da ne postoji.
Tokom Junker-Task godina, lideri Savjeta i Komisije redovno su se sastajali uoči evropskih samita sa predsjednicima Evropske centralne banke i Eurogrupe, nezvaničnog tijela ministara finansija iz eurozone. Međutim, od 2019. godine, skup nije održan - iako se ekonomske poteškoće bloka gomilaju.
Službenici Savjeta su primorani da "jure za informacijama kao novinari" kazao je jedan zvaničnik u sjedištu institucije, žaleći se da Komisija ne obavještava Mišela o predstojećim predlozima, iako je za usvajanje inicijativa na kraju potrebna podrška nacionalnih vlada sa kojima on sarađuje.
Mišelov kabinet za predloge Komisije saznaje u isto vrijeme kad i "šerpasi" ili predstavnici država članica. "To je konstantna borba kako bi obje strane razmijenile informacije", kazao je jedan zvaničnik Savjeta. (Zvaničnici komisije ističu da Komisija stalno predlaže zakone bez prethodnog doprinosa Savjeta).
Prekid komunikacije je uticao na pojedine evropske komesare da direktno kontaktiraju zaposlene u Savjetu kako bi se pobrinuli da njihov portfolio ili dosije dobije pažnju u zaključcima Savjeta, zvaničnim dokumentima koji odražavaju odluke državnih lidera na samitima EU.
Pošto se privatni kanali ne koriste, tenzije su se prelile u javnu arenu, naročito oko načina upravljanja energetskom krizom. Ove nedjelje, u pismu u koje je "Politiko" imao uvid, Mišel je kritikovao Fon der Lajenovu jer nije istupila sa predlogom za ograničavanje cijena prirodnog gasa, nakon što su na to pozvali državni lideri tokom samita u oktobru.
Nepovjerenje se takođe prelilo i na teme o bezbjednosti. U jednom navratu, za vrijeme pandemije kovida, kada su šef kabineta Fon der Lajenove, Bjorn Sibert i jedan komesar EU željeli da razgovaraju sa visokim zvaničnikom u američkoj administraciji, delegacija je odlučila da otputuje u predgrađe Brisela kako bi koristila bezbjednu liniju u NATO sjedištu umjesto da koristi onu u zgradi Savjeta koja se nalazi sa druge strane ulice.
Tek te godine Komisija je dobila svoju bezbjednu sobu za komunikaciju sa Sjedinjenim Državama.
"Obostrana odgovornost"
U nadmetanju između dvoje lidera, djeluje da je Fon der Lajenova u prednosti. Mada Mišel zvanično predstavlja EU na događajima u inostranstvu, predsjednica Komisije se smatra najuticajnijom liderkom u EU, naročito po pitanju odnosa sa Vašingtonom.
Od opšte ruske invazije na Ukrajinu, administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena njegovala je bliske radne odnose sa timom Fon der Lajenove, blisko sarađujući naročito u oblasti sankcija.
Mišel, za razliku od toga, pokušava da se probije. Kada je premijer Kanade Džastin Trudo posjetio Brisel u martu ove godine, protokol je nalagao da se sastane sa predsjednikom Savjeta. Međutim, kanadska delegacija je insistirala da se sastane i sa Fon der Lajenovom, što je pokazatelj njenog međunarodnog ugleda.
"Iskreno, Mišel je razočaran, ali je Fon der Lajenova u njenoj ulozi nadmašila očekivanja", kazao je jedan dugogodišnji zvaničnik Komisije.
Međutim, zvaničnici se generalno slažu da su za prekid odnosa krivi oboje lidera - Mišel zbog lošeg postupanja u incidentima poput sofagejta i Fon der Lajenova zbog napora da zadrži strogu kontrolu po cijeni saradnje.
"Iskreno, oboje su odgovorni", kazao je jedan zvaničnik EU. "I u prošlosti je bilo tenzija, ali na kraju, uvijek se sve svede na ličnosti. Njihovi prethodnoci su shvatali da je u interesu obje strane da uspostave stabilan radni odnos".
Još jedan dugogodišnji EU zvaničnik kazao je da odnos između dvije institucije nikada nije bio na tako niskom nivou.
"Nema nikakvog smisla da se šefica Evropske komisije i predsjednik Evropskog savjeta svađaju", kazao je zvaničnik.
"EU tokom kriza treba da se ujedini", dodao je zvaničnik. "Da, strukturno dvije institucije su konfliktu. Nekada ne postoji jasna podjela rada. Ali nama je potrebno da se ponašaju kao odrasle osobe".
Tekst je preuzet sa portala "Politiko"
Priredile: A. Šofranac; N.Bogetić
Bonus video:
