Prvi put su njemačke institucije predstavile broj ljudi bez krova nad glavom. Ima ih 263.000, mada upućeni kažu da ih je zapravo više. Cilj je iskorjenjivanje beskućništva do 2030. godine.
Izvještaj Savezne vlade pokazuje da oko 263.000 ljudi u Njemačkoj nema stalni dom. Najviše njih je smješten u prihvatilišta (178.000), potom kod porodice i prijatelja (49.000), dok ostali (37.000) žive mahom na ulici i u improvizovanim smještajima.
Prema izvještaju, koji podvlači stanje od kraja januara ove godine, skoro dvije trećine beskućnika su muškarci. Beskućnici bez smještaja su u prosjeku stari 44 godine, i bitno stariji od onih koji su u zvaničnim smještajima ili kod porodice i prijatelja (32, odnosno 35 godina).
Dvije trećine beskućnika koji su na ulici i tri četvrtine onih koji borave kod nekoga imaju njemačko državljanstvo. Ostali su stranog porijekla ili nemaju dokumentovano državljanstvo.
Samo trećina beskućnika u kolektivnim smještajima ima njemačko državljanstvo. Razlog leži u činjenici da su u statistiku uključeni i ljudi koji duže borave u izbjegličkim prihvatilištima.
Osobe bez krova nad glavom imaju i zdravstvene probleme. Prema istraživanju, više od 31 odsto beskućnika koji borave kod poznanika svoje zdravstveno stanje navodi kao "manje dobro“ ili "loše“, u poređenju sa 40 odsto beskućnika bez smještaja.V
Više od polovine svih ispitanika izjavilo je da boluje od dugotrajne bolesti ili invaliditeta, četvrtina su zavisnici – među onima bez smještaja čak 35 odsto.
Njemačka dijakonija poziva vladu da preduzme akciju.
"Savezna vlada će nadalje izraditi i usvojiti nacionalni akcioni plan za rješavanje pitanja beskućnika u narednoj godini“, rekla je ministarka Klara Gejvic.
Drugi izvjštaj bi trebalo da bude predstavljen 2024. godine. Cilj je da se do 2030. godine riješi problem beskućnika.
Njemačka Dijakonija, socijalno udruženje evangelističke crkve, podsjetila je vlasti na ovaj plan predstavljen prošle godine koji bi, ako se ne reaguje brzo, mogao da propadne.
Direktorka odbora za socijalna pitanja Dijakonije, Marija Lohajde, kaže da prije svega nedostaju mali, jeftini stanovi. Lohajde je istakla da je više beskućnika nego što je zvanično zabilježeno. Prema njenoj procjeni, na primjer, ne računaju se priznate izbjeglice koje moraju da ostanu u zajedničkom smještaju jer ne mogu da nađu stan.
Bonus video:
