Irmgard F. (97) je osuđena za masovni zločin koji se odvijao od 1943. do 1945. godine u konclogoru Štuthof kod Gdanjska. Ona je bila zaposlena kao civilna službenica u komandi logora. Tokom perioda njenog rada, tamo je ubijeno ili je u užasnim uslovima umrlo preko deset hiljada ljudi.
Kako je u vrijeme zločina bila tinejdžerka, F. je osuđena po maloljetničkom pravu na uslovnu kaznu od dvije godine zatvora.
Time je sud ispratio zahtjev tužilaštva i većine advokata preživjelih iz logora. Odbrana je tražila oslobađajuću presudu.
"Optužena koja je u 98. godini, sudski je osuđena zbog pomoći u više hiljada slučajeva ubistva. Krivično pravo više od ovoga nije moglo", rekao je advokat Hans-Jirgen Ferster, koji je zastupao četvoro preživjelih žrtava logora.
Pokušala da utekne, na kraju progovorila
Tokom procesa, koji je trajao više od godinu dana, sud je saslušao osmoro preživjelih koji su pričali o patnjama i masovnom stradanju u konclogoru Štuthof.
Kako prenosi agencija dpa, najvažniji svjedok je bio istoričar Štefan Herdler koji je tokom četrnaest ročišta predstavljao svoju analizu.
Kuriozitet je što je Irmgard F. na dan prvog ročišta pobjegla iz staračkog doma u Kvikbornu sjeverno od Hamburga, nedaleko od Icehoa gdje se održavalo suđenje. Policija je pronašla optuženu nekoliko sati kasnije na ulicama Hamburga. Stoga je ova starica provela pet dana u istražnom pritvoru.
Tek na kraju procesa je bivša sekretarica logora prekinula ćutnju: "Žao mi je zbog svega što se desilo", rekla je ona. "Žalim što sam se u to vrijeme zatekla u Štuthofu. To je sve što mogu reći".
Poslednje suđenje?
Oko 65.000 ljudi je stradalo u logoru koji su njemački nacisti vodili kod Gdanjska, u današnjoj Poljskoj. Logor je bio zloglasan po očajnom snabdijevanju, te je većina zatočenika umrla od zaraza, iscrpljenosti i maltretiranja. U Štuthofu je postojala i gasna komora.
Proces protiv sekretarice iz Štuthofa mogao bi biti posljednji takav u Njemačkoj za zločine iz nacističkog doba. Vodi se još pet istraga protiv vremešnih osumnjičenih, ali nije sigurno kuda će one odvesti i da li će osumnjičeni biti sposobni za suđenja.
Njemački parlament je 1979. promijenio krivični zakonik tako da slučajevi ubistva, saučesništva ili pomoći pri ubistvu ne mogu zastarijevati. To je pred njemačke sudove izvelo niz nekadašnjih stražara ili civilnih službenika koncentracionih logora.
Bonus video:
