Rat Rusije protiv Ukrajine pokrenuo je masovno kretanje izbjeglica ka Zapadu. Prema podacima UNHCR-a od 6. decembra 2022, registrovano je oko 4,8 miliona izbjeglica, uglavnom na istoku EU, u Poljskoj, baltičkim državama, Rumuniji, Slovačkoj i Njemačkoj. U zavisnosti od toka rata, taj broj bi mogao da se poveća.
„Imamo najveću izbjegličku krizu od Drugog svjetskog rata. Nastavićemo da podržavamo ljude. Zajedno ćemo prevazići ovu krizu", rekla je komesarka EU za unutrašnje poslove Ilva Johanson u Briselu sredinom decembra.
Međutim, neke države u EU već se žale da su preopterećene, a i u Njemačkoj vlada i opštine strahuju od poteškoća sa smještajem. Ilva Johanson će dakle u 2023. imati pune ruke posla da održi jedinstvo država-članica, jer se ratne izbeglice ne raspoređuju ni po kakvom ključu i mogu slobodno da se kreću po EU.
Veliki neriješeni problemi na jugoistoku EU
Zabrinutost za ljude iz Ukrajine donekle je skrenula pogled s rastućih migracionih kretanja na jugoistoku Evropske unije. Broj potražilaca azila iz Sirije, Avganistana, Pakistana ili Egipta, kao i broj ilegalnih prelazaka granice, u 2022. naglo su porasli.
Fronteks je do oktobra registrovao oko 280.000 neregularnih ulazaka u EU. To je 77 odsto više nego 2021. – i najveći broj od vrhunca takozvane izbjegličke krize 2015. i 2016.
Mračna prognoza Fronteksa
U svojoj „analizi rizika" do 2032, Fronteks očekuje da će migrantski pritisak nastaviti da raste i narednih desetak godina.
„Aktuelna migrantska i izbjeglička kriza na južnim i istočnim granicama EU ukazuju na to da će EU najvjerovatnije doživjeti više takvih događaja. Kombinacija složene geopolitike, turbulentne bezbjednosne situacije i sve neprijateljskijeg multipolarnog svijeta dovešće do društvenih preokreta koji temeljno mijenjaju mnoge regione i zemlje porekla izbjeglica i migranta“, navodi se u izvještaju Fronteksa.
Pošto kretanja migranata predstavljaju ogromnu prijetnju po bezbjednost spoljnih granica Evrope, Fronteks preporučuje sveobuhvatne mjere predostrožnosti za jačanje zaštite granica.
Da li će Švedska postići dogovor nepomirljivih?
Švedsko predsjedavanje Savjetom EU u prvoj polovini 2023. trebalo bi da nastavi s reformama sistema azila i upravljanja granicom, oko čega međutim članice ne mogu da se dogovore već godinama. Suština tog problema – sukob između država koje žele da nastave da ograničavaju pristup migrantima i onih koje su i dalje spremne da ih prihvate – vjerovatno neće biti riješena ni 2023.
Naime, oni koji su spremni da prihvate migrante, od zagovornika „tvrđave Evrope“ traže solidarnost i pomoć – koje rijetko dobijaju. Kao rezultat toga, zemlje na granicama EU kao što su Grčka, Italija, Španija, Mađarska i Hrvatska, dozvoljavaju migrantima i potencijalnim tražiocima azila da se kreću na sjever.
Austrija i Njemačka se stoga žale da im desetine hiljada ljudi podnose zahtjeve za azil, a zapravo je trebalo da su to uradili u zemljama u kojima su prvi put kročili u EU.
Distribucija izbjeglica: Dablin ne funkcioniše
Takozvana „Dablinska pravila", prema kojima je za podnošenje azila odgovorna prva država u kojoj je migrant kročio u EU – ne funkcionišu.
Komisija EU je predstavila različite predloge reformi: od deset predloga zakona koji su sada izrađeni, samo tri su ozbiljno u stavljeni na diskusiju. Prema rečima Ilve Johanson, u narednoj godini predstoji donošenje novih zakona kako bi se konačno uspostavio sistem odgovornosti i solidarnosti u politici EU o migracijama i azilu.
Dobrovoljni sistem distribucije tražilaca azila iz zemalja takozvanog prvog ulaska u EU u preostale zemlje EU upravo je ponovo propao, jer Francuska ne može da se dogovori s novom desničarskom ekstremističkom vladom u Italiji.
Vlada u Rimu ima za cilj da prestane da pušta migrante na svoju obalu i da organizuje svojevrsnu pomorsku blokadu Libije i Tunisa. Međutim, mnoge druge zemlje EU to ne smatraju izvodljivim i pravno upitnim.
Balkanska ruta
Pravno su upitne i prakse koje su se razvile duž takozvane balkanske rute. Na spoljnim granicama EU, u Mađarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj i Bugarskoj, dešava se takozvano „potiskivanja“ migranata, odnosno – ljudi koji su već stigli na teritoriju EU bivaju prisilno potisnuti nazad preko granice koju su prešli.
Mediji i izbjegličke organizacije optužuju Fronteks da zna šta se dešava, a ne čini ništa da to spriječi. Zbog toga je šef Fronteksa u proljeće morao da podnese ostavku. Nasljednik još nije određen.
Većina migranata i tražilaca azila trenutno stiže tzv. „Balkanskom rutom" – preko Grčke, Sjeverne Makedonije, Srbije, BiH, Hrvatske i Mađarske. EU je stoga zemljama Zapadnog Balkana ponudila više pomoći i savjeta za zaštitu granica.
Pored toga, države poput Srbije treba da promene svoju viznu politiku, jer ljudi iz Pakistana mogu da uđu u Srbiju bez vize i onda odatle pokušaju da uđu u EU.
Nensi Fezer, njemačka ministarka unutrašnjih poslova, rekla je o strategiji na Balkanu: „Slažemo se da moramo ojačati zaštitu spoljnih granica i da EU može samo zajedno da djeluje na rješavanju velikih pitanja."
Problem Austrije niko ne razumije
Na problem migracija se posebno kritički gleda u Austriji. Ta zemlja je, uprkos tome što nema spoljnu granicu EU, u protekloj godini registrovala skoro 100.000 zahtjeva za azilom. Mađarska, koja ima spoljnu granicu sa EU, imala je samo 50 zahtjeva.
Austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner stoga je posumnjao da tu nešto nije u redu. Karner kaže da se potražiocima azila s juga EU jednostavno dozvoli da odu na sjever i podnesu zahtev za azil tamo gdje im odgovara i da to ne može tako.
Kao rezultat toga, Austrija, Njemačka i drugi moraju da sprovode stalne granične kontrole, koje zapravo više ne bi trebalo da postoje u zemljama šengenskog prostora.
„Trenutno imamo kontrole na unutrašnjim granicama na mnogim mjestima – Austrija prema Mađarskoj, Njemačka prema Austriji, Češka prema Slovačkoj. To je još jedan dokaz da šengenski sistem na mnogim mestima trenutno ne funkcioniše", kritikuje ministar Karner. Austrija stoga blokira prijem Rumunije i Bugarske u šengenski sistem.
„Mislim da je pogrešno da se proširi sistem koji na mnogim mjestima ne funkcioniše", rekao je Gerhard Karner.
Međutim, sa tom pozicijom je Austrija potpuno izolovana u EU. Zbog toga 2023. predstoji još jedan pokušaj modernizacije pravila u šengenskom prostoru: cilj je da se ukinu privremene granične kontrole zbog migracionih kretanja i da se integrišu Bugarska i Rumunija. Hrvatska ulazi u šengenski prostor već 1. januara.
Knaus: Rješenje su sporazumi sa zemljama porijekla
Istraživač migracija Gerald Knaus oštro kritikuje izbjegličku politiku i politiku azila EU. On vidi „dramatičnu situaciju u EU“, jer se od 2021. ne pridržava konvencije o ljudskim pravima i azilu koju je potpisala. Knaus se zalaže za više migracionih sporazuma sa zemljama porijekla, kako bi se smanjio pritisak i spriječilo da ljudi migriraju neregularno.
Pregovori sa zemljama porijekla kao što su Pakistan, Avganistan, Egipat, Sirija i druge zemlje, koji su se do sada pokazali kao teški, ostaju još jedan izazovan zadatak za Evropsku uniju u 2023. godini.
Bonus video:
