Zapadni Balkan se kroz Berlinski proces, koji je prije gotovo deset godina (2014) inicirala upravo Angela Merkel, posljednjih godina popeo na ljestvici prioriteta Evropske unije. No od početnog elana je u međuvremenu ostalo malo.
To je Angela Merkel u posljednjoj godini svog mandata, 2021, odlučila da promijeni, pokrenuvši brojnim susretima neku vrstu njemačke diplomatske ofanzive. Ministri spoljnih poslova, ali i predsjednici država i vlada, ređali su se na proljeće 2021. kao na traci u još uvijek pandemijskom Berlinu.
U istom razdoblju, dakle još prije izbora u Njemačkoj održanim u septembru te odine, Njemačka je poduzela vidne napore da na mjesto Visokog predstavnika za BiH postavi bavarsko demohrišćanina Kristijana Šmita, što joj je na kraju i pošlo za rukom.
Nastavak aktivnosti
Politika održavanja jugoistočne Evrope pri vrhu agende Njemačke i EU nastavila se nakon promjene vlasti u Njemačkoj. Nova vlada Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala je kao prva od njemačkih vlada uopšte stavila Zapadni Balkan u koalicioni sporazum, a približavanje zemalja regiona Evropskoj uniji i kao jedan od glavnih spoljnopolitičkih ciljeva.
Nova vlada je uvela i funkciju povjerenika za Zapadni Balkan koja je povjerena dobrom poznavaocu prilika u regionu, zelenom političaru Manuelu Zaracinu.
Već je tada bilo jasno da Njemačka i Zapad ponovno pokazuju zanimanje za Zapadni Balkan nakon što je posljednjih godina postalo očito da se za ovaj dio Evrope, kao most prema ostatku kontinenta, zanimaju i ostali globalni igrači poput Kine, Turske i Rusije.
Napad Rusije na Ukrajinu nije samo naglavačke okrenuo mnoge segmente njemačke političke svakodnevice nego je dodatno produbio pojačano njemačko zanimanje za region. Od tada ni jedan citat nekog njemačkog ministra posvećen Zapadnom Balkanu nije prošao bez obaveznog spominjanja novih uslova u kojima se svijet nalazi od februara 2022. godine i potrebe da „demokratski svijet još više zbije redove“.
Zemlje zapadnog Balkana prve na listi
Priliku da to na svojim turnejama po zapadnom Balkanu pred domaćinima kažu i uživo su u prvim mjesecima nakon dolaska na položaj dobili i kreatori njemačke spoljne politike, socijaldemokratski kancelar Olaf Šolc i zelena ministarka spoljnih djela Analena Berbok.
Prva je već početkom marta u Sarajevu, Beogradu i Prištini boravila Berbok. Ona je već tada, a to se moglo čuti i tokom posjeta kancelara Šolca početkom juna Beogradu i Prištini, dala do znanja da Njemačka očekuje usklađivanje spoljne politike s Briselom, što znači i ujednačeni odnos prema Rusiji.
I tu se prije svega na meti našla Srbija (a time neposredno i BiH) koja zbog veza s Moskvom ne učestvuje u sankcijama koje Zapad sprovodi prema Rusiji. Beograd je do kraja godine ostao vjeran principu sjedjenja na dvije stolice što je često ostajalo u sjenci kriza između Srbije i Kosova.
Njemačka je uvođenjem još jednog specijalnog izaslanika za zapadni Balkan, ovaj put za praćenje pregovora o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, dala do znanja koliko joj je važno rješenje najvećeg bureta baruta na Zapadnom Balkanu. Savjetnik kancelara Jens Pletner lično je početkom septembra preuzeo ovaj zadatak, no za sada bez preteranog uspjeha.
Puno prašine je na proljeće podigla i svađa unutar stranaka vladajuće koalicije oko predviđene rezolucije Bundestaga o Bosni i Hercegovini. Veteranu njemačke balkanske politike, socijaldemokrati Josipu Juratoviću, nije se svidjela činjenica da se u rezoluciji, iza koje najvećim dijelom stoji novi izvjestilac vladajućih socijaldemokrata za zemlje zapadnog Balkana Adis Ahmetović, pored srpske i hrvatske strane ne spominje i bošnjačka kao uzročnik katastrofalnog stanja u zemlji.
Rezolucije je ipak prihvaćena bez promjena, ali i to je jedan od pokazatelja pojačane pažnje koju nova vlada i novi saziv Bundestaga posvećuju regionu zapadnog Balkana.
Kandidatski status za BiH
No zato je krajem godine, početkom novembra, njemačka diplomatija u sklopu Berlinskog procesa zabilježila prvi veliki uspjeh ovog formata. Ministarka Berbok najavila je potpisivanje sporazuma zemalja Zapadnog Balkana o priznavanju ličnih dokumenata i diploma.
"Nekima se ovo može učiniti kao sporedno tehničko pitanje, ali radi se o istorijskim koracima", rekla je na jednoj od pripremnih ministarskih konferencija u Berlinu uoči samita.
Nekoliko sedmica kasnije kancelar Šolc je na samitu EU - Zapadni Balkan u Tirani ponovio obećanje o članstvu u EU. Iako je EU na kraju 2022. udaljenija od proširenja nego ikada, politički motivisano davanje kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji unijelo je novu dinamiku u ovu raspravu. U tom duhu je i Bosni i Hercegovini početkom decembra dodijeljen kandidatski status.
Zapadni Balkan – rezervoar radne snage
Njemačka, reći će pokoji posmatrač, Zapadni Balkan ne ispušta iz vida i iz jednog drugog razloga: nedostatak radne snage je nakon kratkog pandemijskog zatišja ponovno postao noćna mora njemačke privrede.
Vlada Olafa Šolca uveliko najavljuje reforme useljeničkog zakonodavstva koje bi zemlju učinile atraktivnijom u globalnoj borbi za radnu snagu.
No za žitelje zapadnog Balkana pravilo olakšanog ulaska u svrhu rada u Njemačkoj postoji još od početka 2016. i nedavno je produženo do kraja sledeće godine. Zapadnobalkanska regulativa stanovnicima šest zemalja zapadnog Balkana omogućava da se dosele i rade čak i ako nemaju stručnu spremu ili rade van struke.
Često se ukazivalo i na nove pokušaje Njemačke da u zemljama Zapadnog Balkana ustali svoj dualni sistem obrazovanja za učenike u privredi.
No prema komentarima, pogotovo privrednika iz regiona, koji su se mogli čuti na brojnim okupljanjima u Berlinu, Njemačka favorizovanjem dualnog sistema zapravo sebi osigurava stručnu radnu snagu u godinama koje dolaze.
Sudeći po političkoj i ekonomskoj situaciji u regionu, izvjesno je da neće prestati masovni egzodus koji traje već desetak godina. Tome će sigurno doprinijeti i ukidanje viza za građane Kosova, politički potez za koji se najviše posljednjih godina zalagala upravo Njemačka.
Bonus video:
