Računa se da Njemačka može da poveća broj stanovnika na preko 90 miliona do 2070. godine. Šta će biti sa penzijama? Gdje će svi ti ljudi živeti? I da li će Njemačka „usisati“ radnu snagu iz EU i sa Balkana?
Gotovo sve branše u Njemačkoj jadikuju zbog manjka radnika. Odakle će doći hitno potrebna radna snaga? To je "centralno pitanje" za budućnost Njemačke, ocjenjuje agencija Rojters.
Strahovanja su podgrijana time što narednih godina u penziju odlazi brojčano jaka generacija bejbi-bumera. Njemačkoj nedostaju desetine hiljada njegovatelja, nastavnika, majstora, stručnjaka svih vrsta…
Od tog pitanja zavisi i sigurnost penzija. Rojters kao bitne šrafove u mogućem rješenju navodi više useljavanja, veći natalitet, i veći udio stanovništva koji radi. Svim time se na neki način bavi Vlada u Berlinu.
"Nova era" u demografskom razvoju
„Demografska promjena će se nastaviti“, kaže Anja Pil, predsjedavajuća Udruženja njemačkih penzionih osiguranja. „Ali iskustva prethodnih decenija nas uče da su prilagođavanja moguća.“
Trenutno u Njemačkoj živi 84 miliona ljudi. Savezni zavod za statistiku predstavio je scenarije prema kojima će 2070. godine Njemačka imati između 70 i 95 miliona stanovnika, zavisno od nataliteta i broja doseljenika.
U „umjerenom" scenariju, statističari računaju sa rastom prosječnog broja djece po ženi, dužim životnim vijekom i više stotina hiljada useljenika godišnje.
Prognoze su daleko optimističnije nego kada su posljednji put iznijete 2018. godine. Tada je Zavod za statistiku računao na najviše 90,9 miliona stanovnika kroz pedeset godina.
To je navelo kancelara Olafa Šolca da proglasi „novu eru" u debati o demografskom razvoju Njemačke. Nasuprot crnim prognozama o odumiranju zemlje i sve manje radnika, Šolc smatra da je realna šansa da se do 2070. dostigne 90 miliona stanovnika.
Demografsko jačanje Njemačke bacilo bi drukčije svijetlo na pitanje penzija, ali i na pitanje tržišta stanova – gdje će svi ti ljudi živeti? Takođe, promijenila bi se i politička statika u okviru EU.
Više radnika, više i penzionera
Šolcova Vlada, prozvana semafor-koalicijom jer osim crvenih Socijaldemokrata u njoj sjede i Zeleni, i žuti Liberali, već je pokrenula ofanzivu da dodatno olakša useljavanje i pronalaženje posla u Njemačkoj.
Početkom ove godine će ministar rada Hubertus Hajl (SPD) izaći sa nacrtom zakona o useljavanju stručne radne snage. Već prošlogodišnji broj zaposlenih – sa preko 45 miliona rekordan za Njemačku – zasnovan je u velikoj mjeri na doseljavanju radnika.
Od broja zaposlenih, to jest obveznika zavise i penzioni fondovi koji su proteklu godinu takođe završili u masnom plusu. Doduše, dijelom zato što je korona pokosila mnoge penzionere pa su izdaci smanjeni.
Statističari očekuju da će kroz desetak godina biti više od dvadeset miliona starijih od 67 godina – dakle penzionera, ukoliko se granica za odlazak u penziju ne povisi. Već danas na 100 ljudi u godinama za rad dolazi 35 ljudi u dobi za penziju.
Kako obezbijediti penzije?
Starenje stanovništva znači da oni koji rade moraju da plate više u penzioni fond. Prema sadašnjim računicama, do 2027. godine bi penziono osiguranje sa 18,6 odsto bruto-primanja trebalo podići na 19,3 odsto.
Nije za sada jasno kako Šolcova Vlada namjerava da spriječi stalni rast ovog procenta. Rojters podsjeća da je Vlada spremila deset milijardi eura koje bi državno penziono osiguranje dugoročno investiralo u akcije i tako dobilo pare sa kamatom. Ali, kako ocjenjuje agencija, ta suma je majušna – godišnje penzioni fond mora da isplati 340 milijardi eura penzija.
Sa druge strane, posebno su Socijaldemokrate išle u prošlu kampanju sa obećanjem da će nivo penzija ostati stabilan u odnosu na razvoj plata. Cilja se da penzije ne budu manje od 48 odsto prosječne zarade. I time bi Vlada trebalo da se pozabavi ove godine.
Sve veći broj ljudi u zemlji – posebno starijih – mijenja i stambene prilike. No Vlada nije ni blizu da ostvari plan prema kojem svake godine treba graditi 400.000 stanova više. „Zbilja, ove godine nećemo dostići 400.000“, rekla je ministarka građevinarstva Klara Gejvic (SPD).
Na tržištu gdje kirije i cijene nekretnina idu u nebesa, tako se već i te kako osjetio dolazak oko milion ukrajinskih izbjeglica tokom prošle godine.
"Usisivač" za radnu snagu iz EU i sa Balkana
U Evropskoj uniji demografska pitanja jesu ujedno i prvorazredna politička pitanja. Kako ocjenjuje Rojters, susjedne zemlje poput Francuske i Češke drže pod lupom rast njemačkog stanovništva. Njemačka od ujedinjenja predstavlja ubjedljivo najmnogoljudniju zemlju EU.
Prema ugovoru iz Nice koji važi od 2003, zemlje sa više stanovnika imaju proporcionalno poslanika u Evropskom parlamentu i time više uticaja.
Ako se demografske prognoze ostvare, onda bi naspram 90 miliona ljudi u Njemačkoj moglo da bude svega 35 miliona ljudi u Poljskoj.
K tome, ako njemačka ekonomija ostane atraktivna, djelovaće kao „usisivač“ za radnu snagu iz drugih zemalja EU i sa Zapadnog Balkana, ojcenjuje Rojters. A to samo pojačava probleme.
Bonus video:
