Planovi predsjednika Emanuela Makrona da podigne starosnu granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine mogu vremenom donijeti malu ekonomsku i finansijsku korist, ali su oni razbijesnili sindikate i otežaće položaj radnika koji su već pogođeni inflatornom krizom.
Njegova premijerka Elizabet Born je u utorak predstavila reforme kao finansijsku potrebu za održanje penzionog sistema, a ne kao politički izbor. Prema tim predlozima, većina Francuza će morati da radi do 64. godine.
To je ispod starosne granice od 65 koju je Makron obećao u kampanji za reizbor prošle godine i neće uskladiti Francusku sa većinom drugih evropskih država.
Ipak, sindikati su odmah napali podizanje granice kao brutalni udar na francuski sistem socijalne zaštite i obećali prvi krug štrajkova širom zemlje za 19. januar, a očekuje se da će se nastaviti, piše Rojters.
Born je kazala da će vlada takođe ubrzati planove da produži period penzijskog doprinosa na 43 godine, ali je ponudila ustupke uključujući minimalnu mjesečnu penziju od 1.200 eura kako bi dobila podršku konzervativnih poslanika.
Ova reforma će najvjerovatnije uticati na one ljude koji su počeli da rade rano i posebno pogoditi pripadnike srednje klase u trenutku kada se mnogi bore sa visokom inflacijom i krizom troškova života, rekao je ekonomista Metju Plejn iz istraživačkog instituta OFCE.
"Radnička srednja klasa ima utisak da uvijek isti ljudi izvuku deblji kraj", rekao je Plejn.
Sindikati su se pobunili i najavljuju žestoku borbu na ulicama da podriju reforme. Rojters ističe da opasnost za Makrona leži u tome mogu li oni iskoristiti rastući talas društvenog nezadovoljstva.
Loran Berže, vođa sindikata CFDT, opisao je planove kao "jedan od najbrutalnijih reformskih paketa posljednjih 30 godina".
Vlada je saopštila da se neće povući. Makron, koji je bio politički autsajder kada je prvi put ušao u Jelisejsku palatu 2017. obećavajući da će radikalno promijeniti sklerotični politički sistem države, rizikuje ne samo finansijsku dobit nego i kredibilitet reformiste, ističe se u analizi britanske agencije.
"Za izvršnu vlast, ovo pitanje je takođe simbolično: ona mora pokazati sposobnost Francuske da se reformiše u odnosu na Evropsku uniju", rekao je ekspert za društveni dijalog Remi Burgunjon.
Pritisak na budžet
Reforma daje određeni kredibilitet Makronovim obećanjima da će deficit budžeta dovesti u okvire EU do kraja svog predsjedničkog mandata 2027. Podizanje granice za odlazak u penziju za dvije godine i produženje perioda uplate obezbijediće dodatnih 17,7 milijardi eura godišnjih penzionih doprinosa, što će omogućiti sistemu da se nađe na pozitivnoj nuli do 2027, prema procjenama ministarstva rada.
"To će smanjiti pritisak na francuski javni dug, koji je iznosio 113 odsto BDP-a sredinom 2022. i za koji mislimo da će vjerovatno ostati na tom nivou tokom naredne decenije", kazao je Endru Keningem iz konsultantske firme Kapital ikonomiks.
Vlada procjenjuje da će kao rezultat reforme do 2030. radna snaga brojati 300.000 više radnika nego što bi inače imala, dodatno jačajući BDP.
"Kada ima više starijih koji rade, povećavamo naše kolektivno bogatstvo, ima više poreza i... ovi resursi se mogu koristiti za smanjenje našeg budžetskog deficita i finansiranje prioriteta politike kao što su zdravstvo, obrazovanje i ekološka tranzicija", rekla je Born.
Makronova vlada je obećala EU partnerima i investitorima da će smanjiti deficit budžeta sa pet odsto ekonomskog proizvoda prošle godine na ispod gornje granice EU od tri odsto do 2027.
Međutim, ti planovi, za koje Međunarodni monetarni fond kaže da su prespori, zavise od toga da vlada sprovede reforme poput penzionih koje jačaju tržište rada i drže pod kontrolom javnu potrošnju.
Agencija za kreditni rejting Standard and Poor's je prošlog mjeseca upozorila Francusku na moguće sniženje rejtinga, što bi moglo biti izazvano nedostatkom reformi za smanjenje tereta potrošnje.
U međuvremenu, podizanje kamatnih stopa znači da je trošak servisiranja nacionalnog duga - koji bi uskoro mogao premašiti tri biliona eura - postao druga najveća stavka budžeta države ove godine, nakon obrazovanja.
Plejn iz instituta OFCE smatra da će reforma donijeti obećanu uštedu samo ako tržište rada uspije da apsorbuje dodatne radnike, što nikako nije garantovano u zemlji sa stopom nezaposlenosti od preko sedam odsto.
"Rizik je da će biti još više nezaposlenih, a ako se to desi, nećemo imati uštedu", rekao je Plejn.
Bonus video:
