Andrej Babiš (68), bivši premijer, oligarh i Orbanov prijatelj, oslobođen je u ponedeljak optužbi za pomaganje prevara sa subvencijama. To bi Babišu, predsjedniku opozicionog pokreta „Akcija nezadovoljnih građana“ (ANO), moglo da poveća šanse u trci za najvišu funkciju u zemlji.
Jedan od prvih koji mu je čestitao bio je mađarski premijer Viktor Orban, koji je svom prijatelju savjetovao da „nastavi borbu“.
Šest godina trajala je afera oko farme „Rodino gnijezdo“ (Čapi hnizdo), koju je kupio Babišev koncern „Agrofert“, a koja je pretvorena u luksuzno odmaralište. Odmaralište je 2008. izdvojeno iz koncerna, a Babiš je akcije prenio na svoju djecu i druge članove porodice. „Rodino gnijezdo“ tako je na papiru postalo malo preduzeće i od EU je dobilo sredstva od oko dva miliona eura, iz Fonda za podršku malim i srednjim preduzećima. Međutim, nakon nekoliko godina, kompanija je ponovo postala deo „Agrofert-grupe“.
Oslobađajuća sudska presuda
Državno tužilaštvo optužilo je Babiša za prevaru sa subvencijama i zatražilo zatvorsku kaznu od tri godine i novčanu od 410.000 eura. Međutim, Gradski sud u Pragu zaključio je da policija i državno tužilaštvo nisu uspjeli da dokažu da je riječ o krivičnom djelu i milijarderu je izrečena oslobađajuća presuda.
Postupak još uvijek nije pravosnažno okončan, tužilaštvo i dalje može da podnese žalbu. Ipak, neočekivana oslobađajuća presuda Babišu u velikom dijelu češke javnosti promijenila je raspoloženje uoči izbora.
„Oslobađajuća presuda Andreju Babišu i njegovom timu daje priliku da pokrenu kampanju velikih razmjera i pokušaju da preokrenu odnos snaga koji je do sada bio nepovoljan za bivšeg premijera“, kaže za DW Martih Buhtik, direktor Centra za empirijska istraživanja STEM.
Sada je gotovo izvesno da će Babiš ući u drugi krug izbora.
„Tamo može da napadne svoje protivnike sa pozicije čovjeka kojeg je sud oslobodio“, kaže Buhtik. Izborni rezultat je, nakon oslobađajuće presude, mnogo neizvjesniji nego prije nekoliko dana.
Tri podjednako jaka kandidata
STEM je u nedjelju 8. januara objavio rezultate ankete rađene prvih dana nove godine. Prema njima, Andraj Babiš bi u prvom izbornom krugu osvojio 27,9 odsto glasova, general Petr Pavel 26,7, dok bi na trećem mjestu bila Danuše Nerudova sa 24,4 odsto glasova. Međutim, istraživanje STEMA, ali i druge ankete, pokazuju da bi u drugom krugu, koji će se održati od 27. do 28. januara, Babiš osvojio 10 do 20 odsto glasova manje od protivkandidata.
„Vjerovatnoća da će pobijediti u drugom krugu veoma je mala, to pokazuju svi raspoloživi podaci. Moralo bi da se desi nešto nesvakidašnje da kandidat koji u drugom krugu toliko zaostaje za svojim potencijalnim konkurentima na kraju pobijedi“, ocenjuje Buhtik.
Hoće li Makron pomoći?
Za veliki dio proevropskog češkog biračkog tela, oligarh Babiš jednostavno nije pravi kandidat. Pored političke i ekonomske moći, taj milijarder kontroliše i veliki dio čeških medija, što mnogi vide kao sukob interesa. Osim toga, ne meti je kritika zbog svoje populističke i promađarske politike.
S druge strane, zbog plana o povećanju penzija, Babiš ima podršku mnogih birača, naročito penzionera, koji čine oko 25 odsto češkog biračkog tijela. Do sada je to bilo dovoljno da njegov pokret ANO postane najjača politička snaga u Češkoj, ali nije dovoljno da mu obezbijedio 50 odsto glasova u drugom izbornom krugu.
Babiš je toga svjestan. Zato je u utorak 10. januara posjetio francuskog predsjednika Emanuela Makrona. Pokret ANO dio je liberalne grupe u Evropskom parlamentu, koju predvodi Makronova stranka „Preporod“.
„Susret sa Emenuelom Makronom javnosti pokazuje da on i dalje ima politički ugled“, kaže za češku novinsku agenciju CTK politička analitičarka Jana Kubaček. Međutim, iz kabineta francuskog predsjednika je naglašeno da Babišev doček u Parizu ne znači podršku njegovoj predizbornoj kampanji.
General za ratna vremena
Kada je riječ o prestižu, Babiš ima jakog konkurenta. General Petr Pavel, koji je bio šef vojnog komiteta NATO, a prethodno i načelnik Generalštaba češke armije. Ima blistavu tridesetogodišnju vojnu karijeru. Odlikovan je Ordenom francuske legije časti, jer je tokom hrvatsko-srpskog rata 1993. godine uspio da spasi jednu opkoljenu francusku jedinicu koja je bila dio trupa UN.
Na vojno iskustvo tog 61-godišnjaka ukazuje i jedan od izbornih slogana: „Sa iskustvom i mirom voditi zemlju u teškim vremenima“. Pavelov hendikep je, međutim, njegovo članstvo u Komunističkoj partiji prije 1989. godine i to što je kasnih osamdesetih bio na jednoj obuci za vojne špijune.
Mladi birači podržavaju rektorku
Dobre šanse ima i bivša rektorka Univerziteta Danuše Nerudova. Za tu 44-godišnju ekonomistkinju mogli bi da glasaju prije svega mladi Česi.
„Ključ svih promjena je reforma obrazovnog sistema u Češkoj“, rekla je Nerudova za Češki radio. Mnogi koji ne žele Babiša, glasaće za nju ili Petra Pavela. „Onog trenutka kada jedan ojača, drugi će oslabiti“, ocjenjuje anlitičar Buhtik.
Iako češki predsjednik ima daleko manju izvršnu moć od premijera, on ipak ima veliki uticaj na unutrašnju i spoljnu politiku, a u velikoj mjeri utiče i na raspoloženje u zemlji.
U proteklih dvadeset godina Češka je imala dva antievropska predsjednika, Vaclava Klausa i Miloša Zemena. Češka je, i to ne samo zbog toga, danas jedna od najevroskeptičnijih zemalja u EU, kako ocjenjuju stručnjaci.
I dok se Pavel i Nerudova zalažu za proevropski kurs Češke, Andrej Babiš stalno pokušava da iskoristi rašireni evroskepticizam i često kritikuje Evropsku uniju. To ga, međutim, ne sprječava da ubire subvencije iz Brisela – njegova grupa „Agrofert“ jedan je od najvećih primalaca subvencija Evropske unije u Češkoj.
Bonus video:
