U Češkoj je danas otvoreno oko 15.000 birališta na kojima preko osam miliona birača odlučuje u prvom krugu ko će postati četvrti predsjednik Češke Republike kada se sredinom marta u penziju poslije posljednjeg, drugog mandata povuče sadašnji šef države Miloš Zeman.
Prema svim anketama raspoloženja birača, predizbornim modelima i ocjenama analitičara Česi među osam kandidata novog predsjednika neće izabrati u prvom krugu, danas i u subotu, jer niko od troje favorita nema šanse da osvoji već sada više od 50 odsto glasova birača.
Bivši premijer populista, tajkun agrara i hemijske industrije, peti najbogatiji u Češkoj Andrej Babiš, nekadašnji načelnik Generlaštaba i bivši šef Vojnog komiteta NATO, osijeđeli general u penziji Petr Pavel, nosilac francuskog ordena Legije časti, i ekonomista, nekadašnja rektorka Mendelovog univerziteta u Brnu Danuše Nerudova tri su imena koja imaju šanse da uđu u vjerovatni drugi krug izbora za 14 dana.
Predstavljajući vladu desnog centra premijera Petra Fijale kao opasnost za zemlju, a svoje konkurente kao vladine kandidate, Babiš je danas, na dan izbora, u video-poruci češkim biračima rekao da "oni imaju skoro sve: Vladu, Poslanički dom, Senat. Svuda su. Pod njihovim vođstvom idemo u najgori period u savremenoj istoriji naše zemlje. Zaustaviću ih. Ne damo im našu zemlju. Ja sam jedini kandidat koji će se kod kuće i svijetu boriti za češke interese i pomagati vam" i za sebe dodao da je "jedini ko umije da razgovara sa svakim u svijetu".
Česi, vjerovatno i zahvaljujući prvoj trojici izrazitih ličnosti u praškom predsjedničkom zamku Hradčani, glavnim akterima "Plišane revolucije" ili tranzicije Češke - Vaclavu Havelu, Vaclavu Klausu i Milošu Zemanu, prema ranijim anketama za predsjednika žele "taticu naroda" kako su idealizovali prvog čehoslovačkog predsjednika Tomaša Gariga Masarika.
Takvog kandidata koji bi se stilizovao u ulogu oca naroda ovog puta nema.
Iako su ovlašćenja češkog predsjednika mala, a zemlja ima premijerski sistem i vodi je Vlada, Česi često zamišljaju, a Andrej Babiš nastoji to da im obeća, da predsjednik može da im pomogne u svakodnevnim životnim problemima.
"Šef države nije onaj političar koji neposredno utiče na cijenu jaja ili dostupnost zdravstvene njege. Isto tako ne može da bude večiti kibicer koji stoji iza leđa Vlade ili svakog pojedinog ministra i govori mu šta treba da radi", podsjetio je u komentaru danas dnevnik Pravo.
Za ove izbore prema anketama vlada veliko interesovanje birača, a o konačnom ishodu odlučiće četvrtina ili trećina neopredijeljnih birača koja još uvijek ne zna za koga da glasa.
Po izbornim modelima, ali i kladionicama, najviše šanse ima "anti-Babiš" i "anti-Zeman" - general Pavel, nezavisni kandidat birača desnog centra i dijela gradjanskog društva. Po tim prognozama poraziće Babiša i dobiti podršku 57 odsto birača u drugom krugu.
Analitičari, međutim, upozoravaju da su moguća i iznenađenja u kampanji pred drugi krug, kao što je sadašnji predsjednik Miloš Zeman 2013. godine uspio neočekivano da porazi favorita drugog kruga, bivšeg šefa češke diplomatije i Havelovog kancelara iz redova njemačkog plemstva u Čehoslovačkoj, liberala Karela Švarcenberga.
Zeman je u debatama pred tadašnji drugi krug izvukao starog bauka - Sudetske Njemce deportovane poslije Drugog svjetskog rata koji navodno žele da im se vrati konfiskovana imovina koju su poslije deportacija dobili Česi.
Slično se dogodilo i favoritu na predsjedničkim izborima u Poljskoj 2005. godine, Donaldu Tusku, kada je par dana pred drugi krug štab njegovog rivala, Leha Kačinjskog, pustio u medije lažnu priču da je Tuskov djed bio dobrovoljac Vermahta, iako je, kao i većina Kašuba oko Gdanjska krajem Drugog svjetskog rata pod prinudom regrutovan u Vermaht, da bi iskoristio prvu priliku, dezertirao i prebjegao na poljsku stranu.
Čim se sutra, u subotu, u 14 časova u Češkoj zatvore birališta, počinje prebrojavanje glasova i rezultati prvog kruga biće poznati već uveče.
Bonus video:
