Bivši premijer Kiril Petkov prošle godine je poveo tajnu operaciju snabdijevanja Ukrajine – bez znanja koalicionih partnera. Vjeruje se da je Bugarska u jednom trenutku Ukrajini dobavljala trećinu municije i 40 odsto nafte.
Bugarska je od početka ruske agresije tajno snabdijevala Ukrajinu oružjem i dizelom, otkriva njemački list Velt.
To je činjeno nezvaničnim kanalima i preko privatnih firmi i posrednika, s obzirom da se bivši premijer Kiril Petkov suočavao sa otporom koalicionih partnera Socijalista da isporučuje oružje Ukrajini.
Velt navodi da je Kijev u proljeće 2022. godine nezvanično zatražio pomoć od Sofije jer je ukrajinskoj vojsci skoro ponestalo goriva i municije sovjetske proizvodnje.
Municija i dizel nisu išli direktnim putem, već preko posredničkih kompanija u Bugarskoj i inostranstvu, a transportovani su vazdušnim i kopnenim putem preko Rumunije, Mađarske i Poljske.
Posebno je pikantno što je dizel koji je Bugarska tajno isporučivala napravljen od ruske sirove nafte u crnomorskoj rafineriji, koja je u to vrijeme pripadala ruskoj kompaniji Lukoil.
Velt ističe da su iza svega stajali tadašnji premijer Kiril Petkov i ministar finansija Asen Vasilev, dvojica ekonomista školovanih na Harvardu, koji su se nedavno obreli u bugarskoj politici sa agendom borbe protiv korupcije.
Kiril Petkov, sada u opoziciji, potvrdio je Veltu da je njegova vlada posrednicima dala dozvolu za izvoz. "Naša privatna vojna industrija je proizvodila punom parom", rekao je on. "Procjenjujemo da je u ranim fazama rata oko trećina municije potrebne ukrajinskoj vojsci došla iz Bugarske".
To je njemačkom listu potvrdila i vlada u Kijevu. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je njegova zemlja prošlog aprila skoro ostala bez municije.
"Znali smo da Bugarska u skladištima ima velike količine municije kakva nam je bila potrebna, pa me je predsjednik Zelenski zadužio da diplomatskom vještinom nabavim neophodan materijal", rekao je Kuleba. To je u to vrijeme bilo pitanje "života i smrti", rekao je on njemačkom listu.
Prema informacijama Velta, isporuke municije u vrijednosti oko dvije milijarde eura platile su SAD i Velika Britanija.
Kampanja dan poslije ruskog napada
Bugarska je takođe igrala bitnu ulogu i kada se radilo uvođenju sankcija EU i načinima izlaska iz zavisnosti od ruskih energenata.
"Sve je počelo još 25. februara, samo dan nakon Putinovog napada na Ukrajinu, na neformalnom sastanku Evropskog savjeta u Briselu. Pošto svi šefovi vlada EU drže govore jedan za drugim, sastanak se odugovlačio do kasno u noć. Premijer Petkov, kaže, tokom ovih sati ide od jednog do drugog kolege i svima govori da Zelenskom možda ostaje manje od 48 sati života, da je na moskovskoj crnoj listi, te da savjet EU mora odmah da donese odluke", navodi njemački list.
"Njegov predlog: odvojiti Rusiju od platnog sistema Svift i zamrznuti evropske obveznice od ruske centralne banke. Mnogi šefovi država EU su bili zabrinuti, ali je na kraju Evropska komisija podržala taj potez", piše Velt.
Istovremeno, bivši ministar finansija Vasilev prisustvovao je sastanku ministara finansija EU u Parizu. I oni su bili neodlučni, kaže Vasilev. Svi su još uvek bili u šoku od napada. A onda je Vasilev održao govor. Ne o brojkama i ekonomskim posljedicama, već o tome šta Putin podrazumeva pod "denacifikacijom Ukrajine".
"Rusi su to uradili u Bugarskoj poslije Drugog svjetskog rata, pobili su hiljade ljudi, profesora i sveštenika", kaže Vasilev. I on je vodio kampanju da se odluke hitno donesu. Učesnici sastanka potvrdili su Veltu da je bugarski ministar preokrenuo raspoloženje. Dva dana kasnije, Brisel je sproveo mjere. U krugovima EU se priča o "bugarskom predlogu".
Kako je došlo do dogovora o dizelu
Vasilev priča Veltu i o sastanku Svjetske banke u Vašingtonu u aprilu. Tamo mu je predstavnik Ukrajine rekao da su ostali bez goriva. Vasilev je, kaže, podstakao Lukoil u Bugarskoj da izvozi višak nafte u Ukrajinu, odnosno oko polovine proizvedenog goriva.
Tadašnji ministar finansija Asen Vasilev rekao je za Velt: "Bugarska je postala jedan od najvećih izvoznika dizela u Ukrajinu i povremeno je pokrivala 40 odsto ukrajinskih potreba".
Pri tom je Bugarska do kraja prošle godine bila stoprocentno zavisna od ruskih isporuka i stoga nije učestvovala u embargu EU na naftu. Izgledalo je kao da je Bugarskoj stalo samo do sebe – ali Petkov i Vasilev su to izdržali i odbranili svoju poziciju u Briselu.
Velt dalje piše da je "malo vjerovatno da je Moskva znala za isporuke dizela ukrajinskoj vojsci. U svakom slučaju, cistjerne su mjesecima nesmetano putovale tamo amo".
Međutim, Kremlj nije previdio da je Bugarska, pod premijerom Petkovim i ministrom finansija Vasilevim, vodila masovnu kampanju za Ukrajinu. Još u maju Moskva je pokrenula sajber napade, pokušala da podmiti članove parlamenta i da se infiltrira u vlast.
Gasprom je još 27. aprila ukinuo isporuku gasa Bugarskoj kao prvoj zemlji u EU. Kako navodi Velt, premijer Petkov je u roku od 24 sata riješio stvar i organizovao dva tankera sa tečnim gasom iz SAD – po istoj cijeni po kubnom metru koju je tražio Gasprom.
Petkov sada objašnjava zašto je Vašington bio spreman da to uradi. "U razgovorima sam jasno stavio do znanja da su tankeri politički signal cijeloj Evropi da uvijek postoje načini da se izađe iz zavisnosti od Rusije". Petkov je završio posao završetkom gasovoda prema Grčkoj, dodaje Velt.
Bonus video:
