Ministri unutrašnjih poslova Evropske unije u Stokholmu razgovaraju o povećanju saradnje s trećim zemljama kako bi se povećao i broj povrataka odbijenih potražilaca azila. Ipak, do dogovora će se teško doći.
Sastanak ministara unutrašnjih poslova u Stokholmu dešava se u vrijeme naglog povećanja broja neregularnih ulazaka u EU. Prošle godine registrovano je više od 330.000, a većina tih ljudi nema pravo na azil. I uprkos tome, oni podnose zahtjeve, kaže komesarka EU za unutrašnje poslove Ilva Johanson.
Ujedno, već godinama nema pomaka kada je riječ o povratku odbijenih potražilaca azila. Stopa je znatno ispod cilja od 70 odsto. Svake godine postoji oko 300.000 odluka o povratku, ali samo oko 70.000 ljudi se zapravo vrati u svoju matičnu zemlju. To bi, planiraju ministri, trebalo povećati.
Saradnja s trećim zemljama je ključna
Zato se u Stokholmu razgovara prije svega o saradnji s trećim zemljama. Biće riječi i o tome da EU svojom viznom politikom izvrši pritisak na zemlje koje nisu spremne da primaju odbijene potražioce azila.
Međutim, kritičari veruju da se takvim pristupom zapravo zaobilazi problem. Kornelija Ernst, članica Evropskog parlamenta iz redova Ljevice smatra da je to "prodavanje magle".
"A kada magla nestane, ispostavi se da ti azilanti dolaze iz zemalja koje, ili više ne primaju one koji bi trebalo da budu deportovani, ili ne mogu da budu deportovani u zemlje poput Avganistana ili Irana iz veoma dobrih razloga", kaže Ernst.
Azilantska politika stagnira godinama
Savjet EU, Evropska komisija i Parlament već godinama tapkaju u mjestu kada je riječ o politici azila i migracija. Kao jedan od svojih prvih zvaničnih akata u vrijeme kada predsjedava EU, Švedska je zakazala samit o migracijama za 9. i 10. februar u Briselu. Bio bi, dakle, dobar znak kada bi ministri danas mogli da pokrenu zajednički evropski sistem povratka migranata koji su na ilegalan način ušli u EU, smatra Lena Dupon, predstavnica njemačkih demohrišćana (CDU/CSU) u Evropskom parlamentu.
Istovremeno, Savjet ministara morao bi da pomogne i u pripremi sadržaja samita o migracijama u februaru. "Trebalo bi da se zna kakva je trenutna situacija", kaže Dupon. "Sada imamo jedinstvenu priliku da presječemo Gordijev čvor, a moramo i da iskoristimo taj zamah da dođemo do kraja ovog zakonodavnog perioda u oblasti azila i migracija".
Dogovor malo vjerovatan
Međutim, da bi se to postiglo, dogovor bi morao da bude postignut u narednih dvanaest mjeseci. To je malo vjerovatno s obzirom na mnoga neriješena pitanja i ozbiljne razlike u mišljenjima.
Uoči ovog sastanka, nekoliko zemalja EU, poput Holandije, Austrije, Francuske i Belgije, obnovilo je poziv da se takozvano "Dablinsko pravilo" dosljedno primenjuje. To znači da bi migranti trebalo da ostanu u zemljama dolaska sve dok se ne donese odluka o njihovom zahtjevu za azil. Za to vjerovatno postoji mala spremnost, posebno u Italiji i drugim zemljama južne Evrope.
Bonus video:
