Vremena kada su Njemci pili više od 145 litara piva po glavi stanovnika godišnje sežu unazad skoro 40 godina. Trenutno je pivarska industrija prilično zadovoljna i sa prosječnom potrošnjom po glavi stanovnika od skoro 92 litra tokom prošle godine. Godišnji promet koji donosi popularan napitak od ječma iznosio je oko 7,6 milijardi eura. Ipak, da li će Njemci nastaviti da piju pivo u istoj mjeri, ostaje da se vidi.
Naime, u većini od 1.500 njemačkih pivara, pivopije moraju da računaju sa poskupljenjem između šest i devet odsto. Na kraju krajeva, prema podacima Njemačkog udruženja pivara, ova branša pati od ogromnog pritiska poraslih troškova usljed godina pandemije. Tako su samo troškovi proizvodnje slada i ugljen-dioksida porasli za 90 odsto.
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, njemačke pivare su prošle godine prodale oko 8,8 milijardi litara piva. To odgovara porastu od 2,7 odsto u odnosu na kriznu 2021. godinu, ali suština je da je domaća prodaja piva "sa minusom od pet odsto i dalje značajno ispod nivoa u odnosu na period prije krize", rezimira generalni direktor Njemačkog udruženje pivara, Holger Ajhele. Više od 40 pivara nestalo je s tržišta zbog gubitaka nastalih usljed pandemije. "I bojimo se da će se taj broj povećati", kaže Ajhele. „Posebno su mala i srednja preduzeća izložena riziku od visokih troškova koji su nastali ne samo zbog korona krize, već i sada zbog energetske krize."
1000 eura za tonu slada
U Njemačkoj još uvijek postoji oko 1.500 pivara, ali s obzirom na ogromni porast troškova, pred njima je izuzetno teška poslovna godina. "U posljednjih godinu dana poskupio je posebno pivarski slad, 90 odsto. Nova staklena ambalaža, odnosno povratne flaše, skuplje su 70 odsto. Ugljen-dioksid je poskupio 90 odsto, čepovi 120 odsto, etikete 30 odsto", nabraja Ajhele. Kao rezultat ove lavine troškova, privatna pivara Veltins, na primjer, povećala je cijene svojih proizvoda za šest odsto.
I to uprkos činjenici da je oko 3,4 miliona hektolitara Veltinsovog piva isteklo iz flaša i pivskih buradi. To odgovara povećanju od 8,4 odsto. Što se tiče prodaje, Veltins je sa 419 miliona eura zabilježio rast od 15,4 odsto. Međutim, to ipak ne mijenja "nevjerovatno povećane troškove koje moramo da snosimo", naglašava portparol ove pivare Ulrih Bine, navodeći nekoliko primjera. "Prije krize, tona pivarskog slada koštala je oko 300 eura, a sada je njegova cijena preko 700 eura."
Pošto se kalkuliše sa očekivanim količinama proizvodnje, ističe Bine, mogla bi se postići određena stabilnost cijena kroz odgovarajuće ugovore o snabdijevanju. Međutim, na tržištu su, dodaje on, "cijene ponekad bile i veće od 1.000 eura po toni".
I pivske gajbe su skuplje za 40 odsto. Umjesto oko pet eura, pivare sada za njih plaćaju i do osam eura. Poskupjela su i pivska burad, čak za 60 odsto. A cijena hmelja, neophodnog za proivodnju piva, veća je za dobrih 35 odsto. Sa povećanjem od čak 120 odsto, cijena čepova za flaše je eksplodirala.
Ne treba zaboraviti ni troškove za električnu energiju i gas nastale tokom procesa proizvodnje. Udruženje njemačkih pivara procjenjuje da povećanje cijena energenata iznosi nevjerovatnih 750 odsto. "Mi sada imamo probleme sa kojima se do sada nismo suočavali", kaže portparol Veltinsa Ulrih Bine. Pored naglog rasta cijena sirovina i poluproizvoda, inflacija predstavlja još jedan faktor koji podiže troškove. Za dugo etabliranu privatnu pivaru Moric Fige iz Bohuma, čija se godišnja proizvodnja kreće do 130.000 hektolitara, ne postoji alternativa povećanju cijena njenih proizvoda. Za suvlasnicu Karlu Fige je "nažalost, proporcionalan prenos očigledne eksplozije troškova na tržište neizbežan kako bi moglo da se reaguje na trenutnu situaciju na tržištu."
Ne može da se isključe dalja poskupljenja
Prema podacima njemačkog Društva za istraživanje potrošača (GfK), gajba od 20 flaša piva od pola litra u akcijskoj ponudi je prošlog novembra koštala u prosjeku oko 9,90 eura, dok je njena normalna cijena iznosila oko 13,40 eura.
Prema riječima generalnog direktora Udruženja pivara, "preko leđa pivara se vodi razarajući rat cijenama. Pivo se dijelom prodaje po bagatela cijenama. Mi se tome protivimo, ali nažalost nemamo uticaja na ponašanje trgovačkih koncerna." Privatna pivara Moric Fige, na primjer, uvijek je odbijala zahtjeve trgovačkih grupacija za učešćem u ovakvim akcijskim kampanjama, jer ne želi da dozvoli da se njeni proizvodi prodaju ispod cijene, a time i ispod vrijednosti.
Većini pivara, kako same ističu, ne preostaje ništa drugo osim podizanja cijene piva. Jedna od njih je pivarska grupa Bitburger, kojoj pripadaju brendovi Konig Pilsner, Liher i Kostricer. Ostale veće i srednje pivare takođe su najavile poskupljenja između šest i devet odsto.
Konačno, povećanje troškova bi prije ili kasnije moralo da se prenese na cijene, kaže Holger Ajhele. Pri tome on ostavlja otvorenim pitanje da li će rast cijena najavljen za 2023. "predstavljati posljednje poskupljenje u bliskoj budućnosti".
Ulrih Bine iz Veltinsa pojašnjava da je teško zamisliti da se svi dodatni troškovi za "emotivni proizvod kakvo je pivo" u potpunosti prebace na potrošača. U tom smislu, ne može da se izbjegne smanjenje prihoda u ovoj industriji „kao i da se preciznim planiranjem budžeta ostvare uštede u drugim oblastima". Uostalom, nijedna pivara ne želi da izgubi kupce. No, tek će se pokazati hoće li zaklete pivopije i dalje da ostanu vjerne svom omiljenom brendu, koji je poskupio.
Bonus video:
