Moldavski parlament izglasao je juče prozapadnu vladu na čelu sa novim premijerom Dorinom Rečeanom nakon što je on obećao da će osnažiti bezbjednosni sektor, oživjeti ekonomiju i zacrtati pravac ka Evropskoj uniji.
Rečeana, 48, nominovala je prošlog petka predsjednica Maja Sandu kako bi zamijenio Nataliju Gavrilitu čija je vlada podijelila ostavku nakon teških 18 mjeseci na dužnosti koje su obilježili ekonomska nestabilnost i navodno uplitanje Rusije, podsjeća Rojters.
Rečeana, bivšeg ministra unutrašnjih poslova i savjetnika predsjednice, podržala su 62 poslanika u parlamentu koji ima 101 mjesto nakon što je on predstavio političke planove u okviru programa nazvanog “prosperitetna, bezbjedna, evropska Moldavija”.
”Nova vlada će imati tri prioriteta: red i disciplinu, novi život i ekonomiju i mir i stabilnost”, kazao je Rečean nakon što je nominovan.
”Želimo da živimo u bezbjednom svijetu u kojem se poštuju međunarodni sporazumi, u kojem se problemi između država rješavaju dijalogom, gdje se male države poštuju”, navodi se u programu.
”Želimo da budemo punopravni član Evropske unije”, dodaje se.
Rečean je prije glasanja u parlamentu kazao da će njegova vlada imati samo četiri nova ministra u odnosu na prethodnu - ministre finansija, infrastrukture, pravde i energetike.
Pored fokusa na evropske integracije, Rečean je, kako prenosi agencija AP, kazao da bezbjednosni sektor Moldavije “mora biti ojačan i da je neophodno drastično suprotstavljanje aktivnostima onih koji žele da ovdje donesu rat”.
”Moldavija ima svoje slabosti u kontekstu rata u Ukrajini”, kazao je Rečean i dodao da je neophodno da se “njima pozabavimo sa najvećom pažnjom.”
Rojters navodi da je Rečean iskusan političar koji je obavljao dužnost sekretara Vrhovnog savjeta bezbjednosti, savjetodavnog tijela za vojna i pitanja nacionalne bezbjednosti, i da je bio ministar unutrašnjih poslova u periodu između 2012. do 2015.
Moldavija, bivša sovjetska republika od 2,5 miliona stanovnika koja se graniči sa Ukrajinom i članicom EU Rumunijom, već je kandidat za ulazak u EU, ali proces obično traje nekoliko godina.
Ekonomija Moldavije u velikoj mjeri zavisi od protoka ruskog gasa i trpi od posljedica rata u Ukrajini. Usljed visokih cijena energenata i hrane tokom 2022. došlo je do rasta inflacije, a izbili su i protesti protiv vlade nakon što je u Moldaviju stigao veliki broj raseljenih lica iz Ukrajine.
Sandu je u više navrata optuživala Rusiju da pokušava da destabilizuje Moldaviju, a u ponedjeljak je optužila Moskvu da kuje zavjeru kako bi zbacila rukovodstvo te zemlje, spriječila njen ulazak u EU i upotrijebila je u ratu protiv Ukrajine.
”Prijetnje našoj zemlji ostaju snažne. Pokušaji destabilizacije su realnost i za naše institucije oni predstavljaju realan izazov”, kazala je juče Sandu.
Rusija, koja ima vojsku u odmetnutom moldavskom regionu Pridnjestrovlje, odbacuje takve optužbe.
Tenzije između dvije zemlje su u više navrata pojačane zbog ostataka raketa koje nakon ruskih napada na Ukrajinu završe na teritoriji Moldavije.
U četvrtom takvom incidentu od početka rata, moldavska policija je juče saopštila da su ostaci rakete nađeni na sjeveru zemlje blizu granice sa Ukrajinom ubrzo nakon posljednjeg talasa ruskih vazdušnih napada.
Kostin Čobijanu, politikolog sa Rojal kolovej univerziteta u Londonu, kazao je da promjena vlade u Moldaviji pokazuje da su “bezbjednosni strahovi visoko na listi prioriteta” vlasti, a činjenica da je Sanduova izašla u javnost sa tvrdnjama o ruskoj zavjeri daje “kredibilitet ideji da Moldavija mora da se fokusira na bezbjednost”.
”Glavni narativ iza promjene vlade bio je taj da država treba više da se fokusira na bezbjednosnu dimenziju nego na ekonomski razvoj i krizu troškova života”, kazao je Čobijanu za AP. “Mnogi ljudi su bili sumnjičavi po pitanju razloga promjene”.
Bonus video:
