Istraživači su izvestili o trećem slučaju u kojem je osoba oslobođena od HIV-a nakon što je prošla transplantaciju matičnih ćelija s ciljem izlečenja leukemije.
Studija koja je objavljena u ponedjeljak u naučnom časopisu "Nature", opisuje slučaj 53-godišnjeg muškog pacijenta koji je bio podvrgnut transplantaciji koštane srži (matičnih ćelija) za liječenje leukemije.
Kao i u slučaju "londonskih" i "berlinskih" pacijenata, donor je imao rijetku mutaciju koja daje otpornost na određene vrste HIV-a, poput HIV-1.
"To pokazuje da ovakvi pristupi obećavaju, a i da su ponovljivi, s obzirom na to da nije riječ o izolovanom slučaju", rekao je profesor Jirgen Rokštroh, načelnik infektologije na Univerzitetskoj bolnici u Bonu, koji nije bio uključen u istraživanje.
Ipak, istraživači ističu da liječenje nije bilo uspješno kod nekoliko drugih pacijenata koji su prošli isti tretman.
Treći pacijent "izliječen" transplantacijom
Iako se još uvijek vodi rasprava o tome šta znači "biti izliječen od HIV-a", novi slučaj se dodaje na dva prethodna slučaja izlečenja korišćenjem iste vrste transplantacije matičnih ćelija, kao što je to bilo kod pacijenta iz Berlina i pacijenta iz Londona.
Teško je uvjerljivo dokazati da je neko izliječen od HIV-a, jer virus može da ostane skriven unutar veoma dugovječnih imunoloških ćelija, a dostupne metode za njihovo otkrivanje su ograničene, ukazale su ekspertkinje za HIV Šeron Levin i Dženifer Zerbato u stručnom medicinskom časopisu "The Lancet" 2020. godine.
Zašto se čini da liječenje djeluje
Postoji receptor u ciljnim ćelijama virusa HIV-a koji se zove CCR5. Sva tri slučaja uključivala su HIV-1 pozitivne pacijente koji su bili podvrgnuti transplantaciji matičnih ćelija od donora s obe kopije rijetke, ali prirodno nastale mutacije CCR5.
Pojedinci s tom mutacijom imaju manju ili nikakvu ekspresiju CCR5 receptora u svojim ćelijama koja pruža zaštitu od određenih sojeva HIV virusa.
Transplantacija u suštini zamjenjuje imunološki sistem pacijenta s onim koji je otporan na HIV.
Pacijent iz Diseldorfa prekinuo je antiretrovirusnu terapiju 2018.
"Pacijent iz Diseldorfa", čiji identitet nije otkriven, bio je pozitivan na HIV tipa 1 (HIV-1) i pratili su ga istraživači u Univerzitetske bolnici u Diseldorfu više od devet godina nakon transplantacije obavljene u februaru 2013.
Pacijent je imao vrstu leukemije koja se naziva akutna meloična leukemija. Leukemija je vrsta raka koja zahvata koštanu srž, sunđerasto tkivo unutar ljudskih kostiju koje stvara novu krv i imunološke ćelije.
Pacijent je nastavio da uzima antivirusni lijek za HIV do novembra 2018, kada su istraživači odlučili da prekinu tretman, jer je to, kako su prenijeli, bio jedini način da saznaju da li je pacijent izliječen.
Četiri godine nakon prestanka antiretrovirusne terapije, istraživači nisu mogli da otkriju nikakve tragove virusa HIV-a sposobnih za infekciju i izmjerili su opadajuće nivoe antitijela specifičnih za HIV-1.
Genetski materijal virusa HIV-a uglavnom nije mogao da se detektuje, osim sporadičnih tragova otkrivenih u nekim uzorcima krvi i limfnog tkiva. Ti rezultati snažan su dokaz da je HIV-1 izliječen, kažu istraživači.
Transplantacija matičnih ćelija kao liječenje HIV-a?
Iako se ta nova studija nadovezuje na dva prethodna slučaja uspješnog "liječenja" HIV-a, to ne znači da su transplantacije matičnih ćelija sigurna i održiva alternativa u liječenju HIV-a.
"Još jedno ključno ograničenje [transplantacije] jeste s njom povezana i izražena toksičnost", ukazuje Boris Fehse, šef odjeljenja za istraživanje ćelija i genske terapije Univerzitetsko-medicinskog centra Hamburg-Ependorf.
On takođe nije bio uključen u diseldorfsku studiju.
Transplantacije koštane srži zahtijevaju ljekove koji suzbijaju imunološki sistem, što može da poveća rizik od infekcija i potencijalno da dovede do tzv. GvHD (engl. graft-versus-host disease) gdje transplantirane imunološke ćelije ciljaju na tkivo domaćina, kaže Fehse.
Autori studije upozoravaju da ta vrsta transplantacije matičnih ćelija nije niskorizična, niti lako prilagodljiva. Studija, kažu, pre služi kao dodatni dokaz da bi terapije za uređivanje gena usmjerene na CCR5 receptore mogle da budu ključ u liječenju HIV-1.
Bonus video:
