Dio mjesta u Evropskom parlamentu koja ostanu upražnjena poslije izlaska Velike Britanije iz EU biće ostavljen za nove zemlje koje se mogu pridružiti Uniji u budućnosti a dio će biti preraspodijeljen članicama koje nisu dovoljno zastupljene, saopštio je Evropski parlament.
Broj poslanika u novom Evropskom parlamentu, koji će biti konstituisan poslije izbora za nešto manje od godinu dana, biće smanjen na 705 sa 751.
Izbori za Evropski parlament biće održani 23-26. maja 2019. a Velika Britanija treba da izađe iz EU 29. marta.
Od 73 britanska poslanička mjesta, 46 će biti rezervisano za nove članice EU ili će ostati nepopunjeno, dok će preostalih 27 biti podijeljeno na 14 članica koje su u izvjesnoj mjeri nedovoljno zastupljene u Parlamentu.
Kako je predloženo, po pet dodatnih poslanika u novom sazivu EP imaće Francuska i Španija, po tri Italija i Holandija, Irska će dobiti dva a još po jednog Poljska, Rumunija, Švedska, Austrija, Danska, Slovačka, Finska, Hrvatska i Estonija.
U tekstu usvojenom na plenarnoj sjednici EP u Strazburu navodi se i da će do preraspodjele doći samo ako Britanija napusti EU.
U suprotnom, na snazi ostaje tekuća podjela mesta dok se Bregzit ne završi.
Za nacrt odluke Evropskog savjeta o preraspodjeli mjesta glasalo je 566 evroposlanika, 94 je bilo protiv a 31 uzdržan.
"Imamo razloga za zadovoljstvo - poštenija raspodjela mjesta, konačno u skladu sa Lisabonskim ugovorom... nijedna članica ne gubi a smanjenje EP ostavlja brojna mjesta za prilagođavanje potencijalnim budućim proširenjima", istakao je koizvjestilac EP za ovo pitanje Pedro Silva Pereira.
Danuta Hibner, drugi koizvestilac, izrazila je uvjerenje da će novi sastav Parlamenta motivisati građane da aktivnije učestvuju u demokratskom procesu.
Novi sastav EP treba još da dobije zvanično zeleno svjetlo lidera EU na samitu 28-29. juna u Briselu a odluka će stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u službenom listu EU.
Prema članu 14 stav 2 Ugovora EU, broj poslanika EP ne može da bude veći od 750 plus predsjednik.
Tim članom takođe se predviđa "degresivno proporcionalna" zastupljenost uz minimalno šest i ne više od 96 evroposlanika po članici.
Degresivna proporcionalnost zapravo znači da manja članica neće dobiti više mjesta u EP nego veća i da će se broj mjesta rezervisanih za neku zemlju povećati ako joj poraste populacija.
Tako se osigurava da preraspodjela mjesta u Parlamentu odražava demografsku situaciju članica EU.
Bonus video:
