Kada je Rusija napala Ukrajinu prije godinu, police u radnjama lanca supermarketa "Novus" brzo su se ispraznile dok su lanci snabdijevanja - domaći i inostrani - krahirali. Došlo je do nestašice svježih proizvoda i počela je panična kupovina.
Oleksij Panasenko, zamjenik generalnog direktora popularnog lanca u razgovoru za Rojters ispričao je kako je poslovanje posrnulo prije nego što su "Novus", poput mnogih drugih velikih lanaca maloprodaje, uspjeli da se prilagode.
"Drugog dana rata, već je bilo sukoba u predgrađu Kijeva", kazao je on za britansku agenciju. "U februaru i martu, naše radnje su postale više od mjesta za kupovinu hrane, bile su mjesta sastanaka, komuniciranja, takozvana ostrva stabilnosti".
Kada su ukrajinske trupe na proljeće primorale rusku vojsku na povlačenje iz prijestonice, sektor maloprodaje i šira ekonomija su se povratile.
Podaci iz Ukrajinskog evropskog poslovnog udruženja - koje okuplja preko 1000 stranih i ukrajinskih preduzeća - pokazali su da je do kraja maja 47 odsto njihovih članova u potpunosti povratilo svoje djelatnosti, a još 50 odsto je radilo sa određenim ograničenjima.
Međutim, onda su počeli raketni napadi u oktobru, što je Ukrajini zadalo žestok udarac. Rusija je udarila na električne mreže i trafo-stanice širom zemlje, što je dovelo do prekida u snabdijevanju električnom energijom tokom hladne zime i žestoko se odrazilo na industriju.
Ekonomija je za trećinu potonula prošle godine, što je najveći pad od ostvarivanja ukrajinske nezavisnosti poslije raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Prije ruske invazije, godišnja ekonomska proizvodnja je premašivala 200 milijardi dolara, podsjeća Rojters.
Dok rat ulazi u drugu godinu bez naznaka usporavanja, izazovi su veliki, a pristup pouzdanom snabdijevanju električnom energijom će predstavljati veliku prepreku. Dok mnoga preduzeća traže načine da funkcionišu tokom rata, ona koja ne mogu da rade isljučivo na agregate imaće problema ove godine, kazali su za Rojters ekonomisti, dvojica vladinih zvaničnika i direktori dviju privatnih kompanija.
"ArcelorMital Krivji Rih", najveća čeličana u Ukrajini, saopštila je da je njena proizvodnja trenutno na oko 25% u odnosu na predratno stanje zbog nestanka struje.
"Mala i srednja preduzeća su se relativno brzo prilagodila prekidima u snabdijevanju strujom kupovinom agregata, baterija i druge opreme, dok šteta na infrastrukturi ostaje umjerena", kazala je Olena Bilan, glavna ekonomistkinja u investicionoj kući "Dragon kapital".
"Ako se ova situacija nastavi, pad BDP-a u 2023. neće biti toliko značajan koliko smo očekivali. Međutim, naša prognoza takođe predviđa kraj vruće faze rata krajem trećeg kvartala 2023", kazala je Bilan.
Ona je dodala da je zbog međunarodne podrške Ukrajini, "realno" očekivati da njene snage nastave da osvajaju teritoriju koju su okupirali Rusi.
Ukrajinska centralna banka predviđa da će BDP porasti za 0,3 odsto ove godine, dok ministarstvo ekonomije predviđa rast od 3,2 odsto.
Do prošlog ljeta, ukrajinski zvaničnici su već počeli da zvuče samouvjerenije povodom nacionalne ekonomije, naročito nakon dogovora o izvozu žita koji je sklopljen uz posredovanje UN.
Taj dogovor je spasao ukrajinsku poljoprivredu, koja je prije rata imala udio od oko 12 odsto BDP-a i oko 40 odsto u ukupnom izvozu.
Ogromno povećanje u vojnoj potrošnji, uključujući i plate u vojsci, takođe se pokazalo kao podsticaj ekonomiji, kazao je za Rojters Vitalij Vavrisčuk, šef odsjeka za istraživanje u ICU investicionoj kući. Ukrajina je potrošila 1,5 biliona hrivnji (40,6 milijardi dolara) na sektor odbrane tokom 2022 - što je jednako trećini njene ekonomske proizvodnje - naveo je Nacionalni bezbjednosni savjet.
To je oko pet puta više od planiranog predratnog budžeta za odbranu.
Uplivale su desetine milijardi dolara strane pomoći, kako za nadoknadu budžetnog deficita tako za naoružavanje ukrajinskih snaga.
Međutim, uprkos pozitivnim aspektima, Ukrajina u velikoj mjeri zaostaje u odnosu na ono gdje je bila prije početka rata, a ekonomska cijena je ogromna.
U invaziji su uništene škole, bolnice, luke, putevi i mostovi. Prema procjenama Škole ekonomije u Kijevu šteta za infrastrukturu nastala usljed rata je u decembru iznosila oko 138 milijardi dolara.
Stopa siromaštva je skočila, a predviđa se da će budžetski deficit dostići 38 milijardi dolara u 2023. usljed prekida poreskih prihoda. Vlada zavisi od zapadne pomoći da to pokrije - najveći dio iz Sjedinjenih Država i Evropske unije.
"Ukrajinska vlada je preduzela mjere koje su pomogle u smanjenju mjesečnog deficita u 2023. na 3-3,5 milijardi dolara, što je i dalje ogroman iznos", kazao je za Rojters ministar finansija Serhij Marčenko, ističući da je takođe potrebno investirati u infrastrukturu kako za podsticanje oporavka.
Stopa siromaštva je skočila, a predviđa se da će budžetski deficit dostići 38 milijardi dolara u 2023. usljed prekida poreskih prihoda. Vlada zavisi od zapadne pomoći da to pokrije - najveći dio iz Sjedinjenih Država i Evropske unije
Vlada predsjednika Volodimira Zelenskog je pozvala donatore da počnu planiranje ogromnog zadatka rekonstrukcije ove godine, mada je priznala da će gradnja velikih razmjera biti otežana dok donekle ne bude uspostavljen mir.
Oštećeno je između 40 i 60 odsto energetskog sektora, kazao je Marčenko.
Poslovni sastanci se često održavaju u podzemnim skloništima iz bezbjednosnih razloga. A prekidi u snabdijevaju strujom su redovni.
Sektor čelika, ključni stub privrede, jeste među najteže pogođenim. Ukrajina je prije rata bila 14 najveći proizvođač čelika u svijetu.
Dva vodeća proizvođača čelika "Azovstal" i "MMK Iliča" u Mariupolju su uništeni i zvanično su bankrotirali. Preostali pokušavaju da se izbore sa nestancima struje.
"Nastanci struje za kompanije poput nas su veliki problem", rekao je Mauro Longobardo, generalni direktor čeličane "ArcelorMital Krivji Rih". Kompanija je nedavno počela da uvozi struju, ali su troškovi bili visoki. On nije iznio više detalja.
Ukrajinski elektroenergetski sistem je povezan na evropsku mrežu, gdje su cijene više, a uvozio je struju iz susjedne Slovačke.
Enegretski deficiti nijesu izazov samo za "ArcelorMital".
Njihovo skladište, koje se nalazi oko 400 kilometara jugoistočno od Kijeva, početkom decembra pogodile su tri ruske rakete i jedan zaposleni je stradao, kazao je Longobardo.
Rudarsko postrojenje kompanije u nedavno oslobođenoj oblasti minirano je i oštećena je većina prateće infrastrukture.
Logistika je još jedan problem za kompaniju, koja je izvozila do 80 odsto svoje proizvodnje. Rusija je blokirala ukrajinske crnomorske luke i Longobardo je morao da traži nove izvozne rute preko Poljske.
Uprkos izazovima, "ArcelorMital", najveći ukrajinski strani investitor, odlučan je da ostane u Ukrajini.
Kao najveći poslodavac u gradu Kirvji Rih, gdje je rođen Zelenski, ta kompanija je, uprkos padu prozvodnje, zadržala 26 000 zaposlenih na platnom spisku. Longobardo je kazao da će "ArcelorMital" investirati 130 miliona dolara ove godine.
Prognoze za neke druge sektore su pozitivnije.
Ministarstvo ekonomije je pokazalo da je Ukrajina uvezla 669 400 agregata prošle godine, uključujući i preko 300 000 samo u decembru. Panasenko je kazao da su 52 od ukupno 82 radnje "Novusa" već opremljene agregatima.
Vavrisčuk smatra da ekonomija nastavlja da se adaptira i da će sektori sa visokim stepenom investiranja od države imati najviše koristi.
Međutim, očigledni bezbjednosni rizici odvraćaju privatne investicije, ključne za veliki oboravak.
Ukrajina ima mješovit učinak kada je u pitanju privlačenje privatnih investicija. Ta zemlja je 2021. godine rangirana kao pretposljednja država u Evropi na indeksu percepciije korupcije "Transparensi internešnela", a na posljednjem mjestu je bila Rusija.
Vavrisčuk je kazao da će zemlja morati da sprovede vladavinu prava, obezbjedi transparentnost i fer konkurenciju.
"Učešće u poslijeratnoj rekonstrukciji će biti privlačno za investitore", kazao je on. "Ali mi ćemo i dalje morati da se pozabavimo svim tim temama (transparentnošću i korupcijom) kojima nijesmo imali vremena da se bavimo prije početka rata.
Bonus video:
