Predsjednik Vladimir Putin je rekao juče da je u Ukrajini u pitanju samo postojanje Rusije kao države.
U dugačkom obraćanju radnicima fabrike aviona u Burjatiji, oko 4.400 km istočno od Moskve, Putin je ponovio svoj poznati argument da je cilj Zapada da rasturi Rusiju.
”Stoga za nas to nije geopolitički zadatak, nego zadatak opstanka ruske državnosti, stvaranja uslova za budući razvoj zemlje i naše djece”, rekao je ruski lider, a prenijela agencija Rojters.
Putin je optužio Zapad da koristi Ukrajinu kao sredstvo da vodi rat protiv Rusije i nanese joj “strateški poraz”. SAD i njihovi saveznici kažu da pomažu Ukrajini da se odbrani od invazije u imperijalnom stilu koja je uništila ukrajinske gradove, ubila hiljade civila i primorala milione da pobjegnu iz svojih domova.
Putin je u odgovu na pitanje rekao da je bio zabrinut za ekonomiju kada je Zapad prošle godine uveo runde sankcija bez presedana, ali da se ona ispostavila snažnijom nego što se očekivalo.
”Višestruko smo povećali ekonomski suverenitet. Uostalom, na šta je naš neprijatelj računao? Da ćemo doživjeti kolaps za 2-3 nedjelje ili za mjesec”, rekao je.
Putin je kazao da je neprijatelj očekivao da će fabrike stati, da će finansijski sistem doživjeti kolaps, da će porasti nezaposlenost, da će demonstranti izaći na ulice, a da će se Rusija urušiti.
”To se nije desilo,” rekao je ruski lider. “Ispostavilo se da su temelji ruske stabilnosti puno jači nego što je bilo ko mislio”.
Ruske trupe su juče nastavile da napreduju u talasima duž linije fronta na istoku Ukrajine, kazali su juče ukrajinsku vojnici. Linije fronta su se jedva pomjerile za duže od četiri mjeseca ruske zimske ofanzive uprkos ogromnim gubicima na obje strane.
Rusija i Ukrajina se i dalje bore za mali grad Bahmut, iako je više od 90 odsto stanovništva pobjeglo, veći dio grada u ruševinama, a Pentagon i šefovi NATO-a su umanjili njegov strateški značaj.
Nakon skoro osam mjeseci rovovskog ratovanja, ukrajinske snage su opkoljene sa tri strane, njihove linije snabdijevanja su znatno oslabljene, a ruske snage kontrolišu nešto manje od polovine Bahmuta. Ipak, Ukrajina je obećala da će pojačati odbranu grada uprkos velikim žrtvama na obje strane.
Odbrana Bahmuta politička odluka
Neki vodeći zapadni vojni analitičari su ocijenili da bi za ukrajinske snage imalo smisla da se povuku na novu utvrđenu odbrambenu liniju, ali Kijev zasad ne pokazuje znakove da to čini.
Za Moskvu bi pad grada bilo prvo veliko osvajanje od sredine 2022. i podstrek u njenom širem ratu protiv Ukrajine. Ona, takođe, tvrdi da desetkuje ukrajinske snage.
Konrad Muzika, poljski vojni analitičar koji je nedavno posjetio oblast Bahmuta sa kolegama, smatra da borba za taj grad više nema vojnog smisla.
”Odluka da se brani Bahmut sada je politička, a ne vojna”, izjavio je Muzika za Rojters i dodao da, sa vojne tačke gledišta, obim i cijena ukrajinskih gubitaka sada nadmašuju koristi borbe za grad.
Predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da se u borbama na istoku, uključujući Bahmut, “odlučuje budućnost”. Ukrajinski komandanti kažu da tamo ubijaju dovoljno ruskih napadača da opravdaju ostanak i borbu za uništeni grad.
”Veoma je teško na istoku - veoma bolno. Moramo da uništimo vojnu moć neprijatelja. I uništićemo je”, rekao je Zelenski.
On i njegovi vojni šefovi su se juče dogovorili da nastave da brane Bahmut iako neki vojni analitičari smatraju da bi to moglo podriti njenu sposobnost da pokrene planiranu kontraofanzivu kada se poprave vremenske prilike.
”To je ključno za stabilnost odbrane na cijelom frontu”, rekao je general Valerij Zalužnji, načelnik generalštaba ukrajinske vojske, hvaleći istrajnost svojih vojnika.
Sjevernije na liniji fronta u blizini Kremine, Oleksandr (50), komandant jedinice u ukrajinskom 110. bataljonu, rekao je da su ruski napadi i dalje nemilosrdni uprkos tome što su tamo osvojili malo teritorije. Rusi pokušavaju da se vrate ka Limanu, tranzitnom čvorištu koje je Ukrajina ponovo zauzela prošle godine.
”Oni snažno pritiskaju. Gađaju nas minobacačkim granatama”, rekao je Oleksandr za Rojters, opisujući ruske jedinice koje napreduju u timovima od po tri vojnika, a iza njih se šalje još jedan talas da ih zamijeni kada poginu.
”Tokom noći nas uvijek napadaju pješice i sjedimo, gledamo kroz noćne naočare i pucamo na njih”.
Kremlj je saopštio da Kijev mora prihvatiti “nove realnosti”, što je skraćenica za tvrdnju Rusije da je pripojila skoro petinu Ukrajine.
”Moramo da ostvarimo naše ciljeve. Sada je to moguće jedino vojnim sredstvima zbog trenutne pozicije režima u Kijevu”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, kako su prenijele ruske državne novinske agencije.
Nedostatak granata
Nakon što je povratila velike djelove teritorije u drugoj polovini 2022, Ukrajina je uglavnom u defanzivi u protekla četiri mjeseca, dok je Rusija pokrenula zimsku ofanzivu koristeći novomobilisane rezervne snage i osuđenike koji su regrutovani iz zatvora kao plaćenici.
Britansko ministarstvo odbrane je juče saopštilo da ruskim snagama ponestaje municije i da je to “gotovo sigurno ključni razlog zašto nijedna ruska formacija u posljednje vrijeme nije uspjela da izvede operativno značajnu ofanzivnu akciju”.
Međutim, i Ukrajina je suočena da nedostatkom granata i na kraju ima manje stanovnika koje bi mogla da angažuje u borbi iscrpljivanja, piše Rojters.
Obje strane su prijavile nove civilne žrtve blizu fronta.
Izvan bojnog polja, pregovarači su naišli na prepreku u pregovorima o produženju sporazuma o crnomorskom žitu, uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske, kako bi spriječili globalnu glad obezbjeđivanjem izvoza iz Ukrajine i Rusije.
Sporazum ističe ove nedjelje. Rusija je saopštila da je pristala da bude produžen za 60 dana, što je opisala kao gest “dobre volje”, ali da će blokirati dalje produženje ako ne dobije dodatne garancije od Zapada za izvoz svog đubriva i žitarica.
Ukrajina je odbacila produžetak od 60 dana, rekavši da sporazum dozvoljava produženje samo za 120 dana. Njene vlasti su poručile da kraće trajanje ne bi bilo dovoljno da se organizuju nove pošiljke žitarica.
Bonus video:
