Nakon turbulentnog vikenda finansijska tržišta nervozno su reagovala na vijesti o spasavanju švajcarske banke Kredi Svis (Credit Suisse). Evropske bankarske dionice najprije su pale, ali onda se njihova vrijednost stabilizovala. I dalje ostaje veliko pitanje postoji li opasnost od širenja najnovijih kriza u bankarskom sektoru.
Neposredno širenje krize na Evropu zbog problema kod nekoliko regionalnih banaka u SAD je isključeno, tvrde stručnjaci. Gotovo da nema poslovnih dodira s tim kreditnim institutima, ističe se i dodaje da se prije svega struktura ulaženja u rizik ne može uporediti s evropskim finansijskim sektorom. U potrazi za većim dobitima, američke banke uložile su znatna finansijska sredstva u rizične investicije koje se u vremenima krize mogu prodati samo uz velike gubitke. To je jedan od problema koji je na kraju i doveo do kolapsa Banke Silicijumske doline (Silicon Valley Bank, SVB). Evropske banke, s druge strane, nisu u velikom stilu ulazile u rizične investicije koje bi mogle da postanu problem u slučaju krize.
Kriza povjerenja
Ako se, dakle, direktno širenje krize u bankarskom sektoru iz smjera Sjedinjenih Američkih Država velikim dijelom može isključiti, stvarna opasnost ipak se krije u temeljima svakog bankarskog poslovanja: u povjerenju da te finansijske kuće u svakom trenutku mogu da ispunjavaju svoje obveze. A to povjerenje proteklih dana teško je narušeno.
Nije slučajnost što je Kredi Svis upravo sada morala biti spasavana – to je indirektna posljedica događaja u SAD. Ta velika švajcarska banka već godinama se borila sa unutrašnjim problemima koji su, s obzirom na aktuelnu krizu povjerenja, izmakli kontroli. Tipično je takođe bilo to što je ta nekada ponosna banka tek nedavno, a to znači suviše kasno, priznala "znatne slabosti" svoje interne finansijske kontrole.
To je podsjetilo na finansijsku krizu 2007/08, što se u ponedjeljak ujutro odmah odrazilo i na dionice banaka u Evropi. Nakon znatnog pada, recimo dionica Dojče banke (Deutsche Bank), kurs se ponovo oporavio. Naime, iako finansijska tržišta na banke ponovo gledaju sa znatno više skepse, one ipak između sebe imaju povierenja jedna u drugu.
Gušenje krize u samom startu
Povierenje tako ostaje odlučujući faktor za razvoj situacije narednih dana i sedmica. To je politički odgovornima, nakon zadnje finansijske krize, i više nego jasno. Brzo i radikalno posredovanje u cilju spasavanje banke Kredi Svis i koncentrisana akcija centralnih banaka pokazuju koliko je politika odlučna da ovoga puta mogućnost širenja krize uguši u samom startu.
Istovremeno, nadležni sa ove i one strane Atlantika neumorno ponavljaju da su banke od finansijske krize naovamo postale znatno otpornije. "Bankarski sektor evrozone je otporan i na jakoj je poziciji kada je riječ o kapitalu i likvidnosti", tvrdi šefica Evropske centralne banke Kristin Lagard. Sadašnja situacija ne može se porediti sa tadašnjom krizom, poručio je njemački kancelar preko svog portparola. Njemački bankarski sistem je, ističe Olaf Šolc, "na stabilnim nogama".
Moguća dalja iznenađenja
Iako su odlučne akcije svih aktera smirile tržišta početkom ove nedjelje, a novi problemi nisu na vidiku, bankarska kriza ipak još nije prošla. Jedna od lekcija iz proteklih kriza jeste da one traju duže nego što se u početku misli, ukazuje Artur Bruner, šef trgovine obveznicama ICF-banke.
Kriza povjerenja bi itekako mogla da bude dodatno podstaknuta daljim problemima američkih regionalnih banaka zbog aktuelnih kamatnih kretanja. Slučaj švajcarske banke Kredi Svis, koji je na vidjelo iznio jasnu informacionu asimetriju između insajdera iz banke i javnosti, pokazao je da postoji opasnost od daljih, skrivenih rizika u bankarskom sektoru. Učesnici na tržištu bi, dakle, u svakom trenutku trebalo da budu spremni na iznenađenja.
Bonus video:
