U današnjim ruskim vazdušnim udarima na ukrajinske gradove poginulo je najmanje devet ljudi u napadima za koje je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao da pokazuju da Moskva nije zainteresovana za mir, prenosi Rojters.
U nizu ranih jutarnjih udara dronova, najmanje osam ljudi je poginulo, a sedam je povrijeđeno kada su dva studentska doma i koledž pogođeni u Ržiščovu, 40 milja (64 km) južno od prijestonice Kijeva, saopštile su službe za vanredne situacije na Fejsbuku.
Jedna osoba je spašena sa mjesta, a vjeruje se da su četiri osobe zarobljene pod ruševinama.
Spasilačke akcije su nastavljene večeras.
Šef regionalne policije Andrij Nebitov rekao je da je među mrtvima i vozač hitne pomoći koji je izašao na lice mjesta.
Nekoliko sati kasnije, dvije stambene zgrade oštećene su u raketnom udaru na grad Zaporožje na jugoistoku zemlje.
Jedna osoba je poginula, a 33 su prebačene u bolnicu, saopštili su zvaničnici.
Ukrajinska vojska saopštila je da je oborila 16 od 21 bespilotne letjelice iranske proizvodnje Šahid.
"Svaki put kada neko pokuša da čuje riječ mir u Moskvi, tamo se izdaje još jedno naređenje za takve zločinačke udare", napisao je Zelenski na Tviteru, očigledno se pozivajući na državnu posjetu kineskog lidera Si Đinpinga Rusiji, koja je završena danas, prenosi Rojters.
Zelenski je napad na Zaporožje opisao kao čin "zvjerskog divljaštva".
Najmanje sedam ljudi poginulo je u danas u ruskim vazdušnim napadima na ukrajinske gradove za koje je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao da pokazuju da Moskva nije zainteresovana za mir, prenosi Rojters.
U seriji ranih jutarnjih udara dronova, šest osoba je poginulo, a 18 je prebačeno u bolnicu kada su pogođene dvije spavaonice i obrazovna ustanova u Ržiščovu, 64 km južno od Kijeva, rekao je šef regionalne policije Andrij Nebitov.
Napad je ostavio zjapeću rupu na posljednjem spratu petospratne spavaonice i gomilu ruševina na mjestu gdje je stajao dio druge zgrade, rekao je Rojtersov svjedok.
Nekoliko sati kasnije, dvije stambene zgrade oštećene su u raketnom udaru na grad Zaporožje na jugoistoku zemlje.
Lokalni zvaničnici rekli su da je jedna osoba poginula, a 33 su prebačene u bolnicu.
Ukrajinska vojska je saopštila da je Rusija tokom noći lansirala 21 bespilotnu letjelicu na Ukrajinu, uključujući bespilotne letjelice iranske proizvodnje, i da je 16 njih uništeno.
"Preko 20 iranskih bespilotnih letjelica, plus rakete, brojni incidenti granatiranja, i to samo u jednoj poslednjoj noći ruskog terora protiv Ukrajine", napisao je Zelenski na Tviteru.
"Svaki put kada neko pokuša da čuje riječ mir u Moskvi, tamo se izdaje još jedno naređenje za takve zločinačke udare", poručio je on.
On je napad na Zaporožje opisao kao čin "zvjerskog divljaštva".
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski posjetio je danas ukrajinske trupe u blizini grada Bahmuta na liniji fronta i uručio im medalje, saopštio je njegov kabinet, prenosi Rojters.
"Čast mi je što sam danas ovdje da dodijelim nagrade našim herojima. Da se rukujem i zahvalim im što su zaštitili suverenitet naše zemlje", napisao je Zelenski u aplikaciji za razmenu poruka Telegram ispod video snimka na kojem se vidi kako uručuje nagrade.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je da je rizik nuklearnog sukoba na najvišem nivou u posljednjih nekoliko decenija, javile su ruske novinske agencije, a prenosi Rojters.
Takođe je rekao da ne može biti govora o tajnim ili otvorenim pregovorima sa Vašingtonom o obnavljanju novog sporazuma START o smanjenju nuklearnog naoružanja, iz kojeg se Rusija povukla u februaru.
Tri osobe su poginule, a nekoliko je ranjeno u noćašnjem napadu ruskih dronova koji su pogodili zgradu gimnazije u oblasti Kijeva, saopštila je jutros ukrajinska Služba za vanredne situacije.
Kako je ta služba navela preko Telegrama, tri osobe su stradale, dvije su ranjene, a jedna je spasena, dodajući da se četiri osobe vjerovatno nalaze pod ruševinama.
Vojna uprava oblasti Kijeva je objavila da je troje ljudi stradalo, a sedam ranjeno u napadu na "civilnu lokaciju", bez dodatnih detalja.
U udaru je pogođena gimnazija u mjestu Ržiščev, na oko 80 kilometara južno od Kijeva, objavila je Služba za vanredne situacije, uz slike o teško oštećenim zgradama.
U napadu su djelimično oštećena dva sprata gdje su stanovali gimnazijalci i zgrada gdje idu na nastavu, naveo je isti izvor.
Na mjestu udara je izbio požar i zahvatio više od 300 kvadratnih metara, a ugašen je nešto prije sedam jutros.
Ukrajinske vazduhoplovne snage objavile su da je Rusija noćas napala Ukrajinu borbenim dronovima iranske proizvodnje Šahed 136/131.
Ukupno je lansiran 21 dron iz ruske oblasti Brijansk, a ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je 16 letjelica, saopštile su vazduhoplovne snage preko Telegrama.
Britanska vojna obavještajna služba saopštila je da postoji mogućnost da ruski napad na grad Bahmut gubi zamah.
To bi se moglo dogoditi zato što su "neke jedinice ruskog Ministarstva odbrane preraspoređene u druge sektore“, navodi se u tvitu britanskog ministarstva.
Ukrajinske snage su u utorak odbile ruske pokušaje da napreduju ka centru Bahmuta.
Kineski predsjednik Si Đinping otputovao je jutros avionom iz Moskve, a njegova posjeta bila je usmjerena na jačanju veza sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, javile su ruske agencije.
Sijev avion napustio je moskovski aerodrom Vnukovo uz svečan ispraćaj, odsvirane su nacionalna ruska i kineska himna, prenosi agencija Ria Novosti.
Visoki ruski zvaničnici prisustvovali su polijetanju aviona.
Tokom ove posjete Si Đinping i Putin pohvalili su ulazak njihovih „specijalnih“ odnosa u „novu eru“ naspram Zapada.
Ruski predsjednik je oprezno podržao kineski plan za rješenje konflikta u Ukrajini istovremeno optužujući Kijev da ga odbija.
U nedostatku napretka oko Ukrajine cilj samita je bio, prije svega, da se pokažu čvrsti odnosi između Rusije i Kine u vrijeme zaoštrenih tenzija između te dvije zemlje i Zapada.
U zajedničkoj deklaraciji dvojica vođa su napali Zapad, optužili SAD da „podrivaju“ međunarodnu bezbjednost da bi sačuvali svoju „vojnu prednost“ i izrazili zabrinutost zbog pojačanog prisustva NATO u Aziji.
Sijev dolazak u Moskvu predstavlja važnu podršku ruskom šefu države, protiv koga je prošle nedjelje Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje uz optužbe o počinjenim ratnim zločinima u Ukrajini.
Kineski predsjednik je boravio u Moskvi u vrijeme kada je Rusija u velikoj meri preorijentisala svoju privredu ka Kini, a Zapad joj je uveo sankcije.
Putin je objavio juče da je postignut sporazum sa Sijem o velikom projektu gasovoda Snaga Sibira dva koji će omogućiti Rusiji da isporuči Kini dodatnih 50 milijardi kubnih metara gasa godišnje.
Putin može da računa na podršku Pekinga da se probije izolaciju koju njegovoj nameće Zapad od početka sukoba u Ukrajini, što se ilustruje i pozivom Sija da ga posjeti u Kini ove godine.
Ruska mornarica odbila je danas napad ukrajinskih dronova na luku Sevastopolj na Krimu, objavio je guverner tog grada, koji je Moskva pripojila prije devet godina.
"Crnomorska flota odbila je napad izvršen morskim dronovima na Sevastopolj", napisao je na Telegramu guverner Mihail Razvožajev koga je postavila Moskva.
"Oni (ukrajinski dronovi) su pokušali da prodru u naš zaliv, ali mornari su pucali na njih, a djelovala je i naša vazduhoplovna odbrana", dodao je guverner.
Rekao je da ratni brodovi nisu oštećeni u napadu, ali su polomljena stakla na prozorima na nekoliko zgrada. Naveo je da nema povrijeđenih ljudi.
Prema njegovim riječima, vojska je odbila napad dronova i situacija je pod kontrolom, a "sve operativne službe su spremne".
Ne možemo razumno smatrati da je Kina nepristrasna kada je riječ o Ukrajini, rekao je portparol Bijele kuće, u najdirektnijoj kritici kineskog predloga za posredovanje u tom sukobu do sada.
Peking "nije osudio" rusku invaziju, "nije prestao da kupuje rusku naftu", rekao je Džon Kirbi, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.
On je takođe optužio Peking da ponavlja rusku propagandu oko toga da je rat u Ukrajini rezultat zapadne agresije. Kirbi je govorio u vrijeme kada su Vladimir Putin i Si Đinping juče u Moskvi hvalili ulazak u "novu eru" specijalnih odnosa dvije zemlje.
Portparol je ocijenio da dvije zemlje nisu vezane pravim savezom nego "brakom iz interesa".
Kina i Rusija "hoće da promijene propise" koji vladaju međunarodnim poretkom, rekao je Kirbi.
On je ipak rekao da SAD žele da sačuvaju kanale komunikacije sa Kinom i da američki predsjednik Džo Bajden i dalje želi da razgovara sa Si Đinpingom.
On je rekao da, koliko zna, Kina do sada nije isporučila vojnu pomoć Rusiji. Američka administracija tvrdi da Peking planira takvu pomoć, što Kina negira.
Ovo su najoštriji komentari Bijele kuće vezane za samit Kina-Rusija održan juče u Kremlju, čiji cilj iznad svega je bio da pokaže solidnost odnosa Rusije i Kine.
Kineski predsjednik je ocijenio da su odnosi između Pekinga i Moskve ušli u "novu eru" poslije potpisivanja sa svojim ruskim kolegom deklaracije o produbljivanju rusko-kineskog strateškog partnerstva.
Putin koji je Siju priredio zvaničan doček za tu državnu posjetu koja se završava danas, pozdravio je "posebnu priorodu rusko-kineskih odnosa".
Što se tiče odnosa između Vašingtona i Pekinga, već napetih, oni su se dodatno pogoršali od kada su SAD u februaru uništile kineski balon iznad američke teritorije za koji su rekli da je bio u špijunskoj misiji, što je Kina demantovala.
Rat u Ukrajini – 391. dan.
Međunarodni monetarni fond objavio je da je postigao dogovor sa ukrajinskom vladu o planu pomoći od 15,6 milijardi dolara.
Plan treba da omogući da se „podrži postepeni ekonomski oporavak uz stvaranje uslova za dugoročni rast u kontekstu rekonstrukcije poslije konflikta i na putu pridruživanja Evropskoj uniji“, navodi se u saopštenju MMF-a.
Sporazum će narednih nedjelja biti predstavljem Upravnom odboru Fonda za konačno odobrenje.
„Pored užasnog ljudskog gubitka ruska invazija Ukrajine nastavlja da ima razorni uticaj na ekonomiju. BDP je pao 30 odsto u 2022. godini, veliki dio industrije je uništen i siromaštvo je skočilo“, rekao je šef misije MMF-a u Ukrajini Gavin Grej, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je ukrajinska vlada uprkos tih teškoća znala da održi finansijsku i makroekonomsku stabilnost prije svega zahvaljujući značajnoj međunarodnoj podršci i primjeni mudre politike.
U saopštenju se navode i riječi američke ministarke finansija Džanet Jelen koja je pozdravila sporazum te finansijske institucije i Ukrajine i dodala da će SAD nastaviti da podržavaju ukrajinsku vladu i narod koliko bude potrebno naspram Rusije.
Ukrajina je imala znatnu podršku od početka sukoba 24. februara prošle godine kako od Svjetske banke koja joj je do sada odobrila više od 20 milijardi dolara u obliku zajmova ili poklona, tako i od SAD, više od 110 milijardi dolara koji uključuju i vojnu pomoć.
MMF računa da će Ukrajina beležiti postepen i djelimični ekonomski oporavak ove godine, prije svega zahvaljujući održavanju osnovne infrastrukture kao što je elektro mreža, iako je ona meta ruskih napada.
Bonus video:
