Francuski predsjednik Emanuel Makron hoće da kontroverzna penziona reforma stupi na snagu do kraja godine. Prema anketama u Francuskoj i do 70 odsto ljudi odbija tu reformu.
Rejting politike predsjednika je najniži u posljednjih nekoliko godina – odobrava je samo 28 odsto birača. To, međutim, baš i nije impresioniralo predsjednika u drugom mandatu.
„Ne mogu da budem ponovo izabran. Ne gledam u rejtinge, radim ono što je potrebno zemlji“, rekao je Makron u intervjuu koji je u srijedu emitovan uživo iz Jelisejske palate. Progurati povećanje starosne granice za odlazak u penziju na 64 godine protiv volje većine Francuza? „Nije mi bilo zabavno, ali je moralo da se uradi“, rekao je predsjednik.
„Ne kajem se“
Kontroverznu penzionu reformu, simbol socijalne države, Makronova vlada je progurala kroz parlament bez formalnog glasanja. Vlada je potom jedva, tesnom većinom, preživjela dva glasanja o nepovjerenju. U mnogim gradovima Francuske još uvijek traju nasilni protesti i štrajkovi protiv reformi i predsjednika.
„Mislim da je šteta što nismo uspjeli sve da ubijedimo. Nisam srećan zbog toga, ali se ne kajem“, rekao je Makron odgovarajući na pitanja novinara. „Stojim iza našeg pristupa. Radim ono što treba da se uradi“, rekao je. A mogao je, kaže, da se ponaša kao i njegovi prethodnici, da odloži reforme i jednostavno gurne probleme pod tepih.
Makron kritikuje nasilje na demonstracijama
Sindikati su i za ovaj četvrtak, 23. mart, pozvali na štrajk i proteste širom zemlje, jer smatraju da je „socijalna demokratija“ u opasnosti. Predsjednik je izrazio razumijevanje za proteste i gnjev mnogih ljudi. Korišćenje prava na demonstracije je, smatra, potpuno legitimno.
„Saslušaćemo i nastaviti da idemo naprijed, ali nikada nećemo pokleknuti pred nasiljem“, rekao je Makron, misleći na nasilne, noćne nerede i paljenje kontejnera i vozila za odvoženje smeće, što se događalo proteklih dana i sedmica.
„Ekstremno nasilje nije dio ove republike“
Od ponedjeljka je zbog nereda privedeno nekoliko stotina ljudi. Šef francuske Lige za ljudska prava Patrik Boduen na „TV Frans info“ kritikovao „zabrinjavajuću situaciju demokratije“ i sve veće policijsko nasilje.
Portparol pariske policije odbacio je optužbe da je bilo nasumičnih hapšenja. Za četvrtak je planirano angažovanje 5.000 policijskih snaga koje će pratiti proteste sindikata. Biće ih 12.000 širom zemlje.
Šta je sljedeće?
Emanuel Makron je iz Jelisejske palate pozvao socijalne partnere, sindikate i poslovna udruženja, na razgovore o daljim reformama, većim minimalnim platama, smanjenju nezaposlenosti, većem broju radnih mjesta u industriji i socijalnim problemima.
Predsjednik je najavio i novi porez na dodatni profit u industriji. Obećao je da će obezbijediti više pravde na tržištu rada i zdravstveno bezbjedne uslove rada za starije radnike. Dijalog sa sindikatima trebalo bi, kaže, da počne „u narednih nekoliko nedjelja“.
Ujedno, kako naglašava, nema planova za poništavanje penzione reforme, rekonstrukciju vlade, raspuštanje Narodne skupštine, održavanje novih izbora ili održavanje referenduma.
Predsjednik je rekao da će nastaviti po starom, jer „treba priznati realnost“. Francuska sebi više ne može da priušti postojeći penzioni sistem. Alternativa podizanju starosne granice za odlazak u penziju bili bi veći penzijski doprinosi, niže penzije ili čak veći porezi.
„Da li to želite“, retorički je upitao Makron. „Ljudi ne žele da čuju istinu.“
Ljevičarska opozicija predložila je preuzimanje većeg državnog duga. Emanuel Makron je i to – penziju na kredit – odlučno odbio.
Kritika poslije intervjua
U ovom trenutku veoma je upitno da li će sindikati prihvatiti Makronovu ponudu dijaloga. U prvoj reakciji, šef sindikata CGT Filip Martinez rekao je da predsjednik „prezire hiljade ljudi koji su do sada protestovali“.
Poslanica Zelenih Sandrin Ruso kritikovala je „imperijalno i arogantno“ držanje koje se često pripisuje predsjedniku. Nevjerovatno je da Makron u nedjelju namjerava da večera sa britanskim kraljem Čarlsom III u Versajskom dvorcu, dok na ulicama Pariza demonstrira narod.
Emanuel Makron je 2017. izabran u Jelisejsku palatu kao reformator i evropski inovator. Mnogi ljudi u Francuskoj sada su razočarani njegovom politikom. On je, međutim, prošle godine ponovo izabran. Time je spriječen dolazak na vlast desničarske populističke opozicione političarke Marin Lepen.
Bonus video:
