Ukrajina je tražila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija radi suprotstavljanja ruskoj "nuklearnoj ucjeni", jer je predsjednik Rusije Vladimir Putin najavio da će Moskva da rasporedi nuklearno oružje u Bjelorusiji.
Evropska unija je zaprijetila Bjelorusiji novim sankcijama ako to oružje raspoređeno, dok su Sjedinjene Države nagovijestile da „nemaju indicija“ da Moskva namjerava da upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini.
Bjelorusija, saveznica Moskve, graniči se sa Ukrajinom, Poljskom i Litvanijom.
„Ukrajina očekuje od Velike Britanije, Kine, SAD i Francuske efikasne akcije za suprotstavljanje nuklearnoj uceni Kremlja“, navodi se u saopštenju ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova šta očekuje od tih stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN.
Ministarstvo je pozvalo i G7 i EU da izvrše pritisak na Bjelorusiju prijeteći joj „velikim posljedicama“ ako prihvati raspoređivanje ruskog nuklearnog oružja.
Prva zapadna zemlja koja je reagovala na najavu Vladimira Putina, Njemačka, osudila je „novi pokušaj nuklearnog zastrašivanja“ iz Moskve.
„Nećemo dozvoliti da nas skrene s našeg kursa“ tim prijetnjama, rekao je za AFP zvaničnik nemačkog Ministarstva spoljnih poslova koji ne želi da mu se objavi ime.
NATO je osudio „opasnu i neodgovornu nuklearnu retoriku“, tvrdeći da „pomno prati situaciju“.
Šef diplomatije EU, Žozep Borelj, osudio je „neodgovornu eskalaciju i prijetnju evropskoj bezbjednosti“, upozorivši da je EU „spremna“ da uvede nove sankcije Minsku.
Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost SAD, Džon Kirbi, rekao je da ništa u ovoj fazi neće izazvati Sjedinjene Države da „promijene stav o strateškom odvraćanju“.
Sekretar ukrajinskog Savjeta bezbjednosti Oleksije Danilov ocijenio je danas da je „Kremlj (uzeo) Bjelorusiju kao nuklearnog taoca“ i da ruska namjera predstavlja „korak ka unutrašnjoj destabilizaciji te zemlje“ koju od 1994. vodi Aleksandr Lukašenko.
Vladimir Putin je u subotu najavio da će Rusija rasporediti „taktičko“ nuklearno oružje u Bjelorusiji i da je deset aviona već spremno za upotrebu te vrste oružja.
„Tu nema ničeg neobičnog: SAD to rade decenijama. One su odavno rasporedile svoje taktičko nuklearno oružje na teritoriji svojih saveznika“, rekao je Putin ruskoj televiziji.
„Dogovorili smo se da i mi to uradimo“, dodao je on, rekavši da planira da od 3. aprila „obuči posade“ i da 1. jula „završi izgradnju specijalnog skladišta za taktičko nuklearno oružje na teritoriji Bjelorusije“.
Sjedinjene Države skladište nuklearno oružje u bazama u Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Holandiji i Turskoj. „Taktičko“ nuklearno oružje je manje moćno od „strateškog“, ali njegovo dejstvo je podjednako smrtonosno i nepredvidivo.
Putin „priznaje da se plaši poraza (u ratu) i sve što može da uradi je da uplaši“, tvitovao je Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika, u nedjelju. On je ruskog lidera optužio ;za „kršenje sporazuma o neširenju nuklearnog oružja“.
Putin je međutim tvrdio da će to raspoređivanje u Bjelorusiji biti „bez kršenja naših međunarodnih sporazuma o nuklearnom neširenju“.
Iako Belorusija direktno ne učestvuje u sukobu u Ukrajini, Moskva je koristila njenu teritoriju za ofanzivu na Kijev 2022. godine i za neke druge napade, navode ukrajinske vlasti.
Vladimir Putin je svoju odluku u subotu motivisao namjerom Velike Britanije da Ukrajini pošalje municiju sa osiromašenim uranijumom, što je nedavno pomenuo jedan britanski zvaničnik.
Putin je prijetio da će upotrijebiti i tu vrstu municije koja se koristi za probijanje oklopa, ako je Kijev dobije. On je tu vrstu municije nazvao „najopasnijom“ jer „generiše ono što se zove radijaciona prašina“.
Nekoliko ruskih zvaničnika, uključujući bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva, međutim pretilo je ;Ukrajini i Zapadu nuklearnim oružjem još od početka ruske ofanzive, 24. februara 2022.
Ruska nuklearna doktrina ne predviđa preventivnu upotrebu nuklearnog oružja, već samo kao odgovor na napad na nju ili njene saveznike, ili u slučaju „ugrožavanja samog postojanja države“.
Ukrajinski dron izazvao je danas eksploziju u centru ruskog grada Kirejevsku, pri čemu su povrijeđene tri osobe i oštećene tri stambene zgrade, javila je novinska agencija TASS, pozivajući se na izvor iz vlasti i hitne službe, prenosi Rojters.
Kijev nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Ranije je demantovao ruske tvrdnje da su njihovi dronovi – poznati i kao bespilotne letjelice (UAV) – doleteli na rusku teritoriju i naneli štetu civilnoj infrastrukturi.
„Ukrajinski UAV Tu-141 Striž bio je uzrok eksplozije u gradu Kirejevsku u Tulskoj oblasti“, citirao je TASS izvor iz vlasti. „Dron je bio prepun eksploziva", navodi se.
Eksplozija se dogodila u centru Kirejevska, koji se nalazi oko 220 kilometara južno od Moskve.
Vjeruje se da niko od tri osobe povrijeđene u eksploziji nije zadobio povrede opasne po život, javile su ruske novinske agencije, kako prenosi Rojters.
Eksplozija je izazvala veliki krater u srcu Kirejevska, rekao je predstavnik lokalne hitne službe za TASS.
Video snimci i slike na društvenim mrežama prikazuju blatnjavi krater u blizini zgrade čiji su krov i zidovi teško oštećeni. Krhotine stakla iz razbijenih prozora raširile su se po stepeništu obližnjeg stambenog bloka.
Rojters nije mogao odmah da provjeri vjerodostojnost fotografija.
Rusija je ranije prijavila napade dronovima u nekoliko gradova, od kojih su neki stotinama kilometara od njene granice sa Ukrajinom.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj ocijenio je da bi, ako Bjelorusija prihvati rusko nuklearno oružje, to značilo neodgovornu eskalaciju i prijetnju evropskoj bezbjednosti.
"Bjelorusija to još može da zaustavi, to je njihov izbor", napisao je Borelj na Tviteru.
Prema njegovim riječima, EU je spremna da odgovori novim sankcijama.
NATO je kritikovao Rusiju zbog, kako je navedeno, opasne i neodgovorne nuklearne retorike, dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da će Moskva postaviti taktičko nuklearno naoružanje u Bjelorusiji.
Portparol NATO-a kazao je da pažljivo prate situaciju.
“Nijesmo vidjeli nikakvu promjenu ruskog stava po pitanju nuklearnog naoružanja koja bi nas navela da prilagodimo naš stav po tom pitanju", naveo je portparol NATO-a, prenosi Rojters.
On je dodao da NATO saveznici u potpunosti poštuju svoje međunarodne obaveze.
Kako je rekao, Rusija je konzistentno kršila dogovore o kontroli naoružanja i nedavno je suspendovala učešće u sporazumu Novi START.
Ministarstvo odbrane Velike Britanije saopštilo je danas da raspolaže podacima da je Iran poslao dodatnu količinu dronova Rusiji kojima ona napada Ukrajinu.
Britansko ministarstvo objavilo je na svom Tviter nalogu navode da je Iran Moskvi poslao dronove kamikaze Šahid.
U objavi ministarstva piše da je Rusija od početka ovog mjeseca lansirala najmanje 71 iranski dron na ciljeve u Ukrajini.
Saopšteno je da je Moskva nastavila napade iranskim dronovima poslije pauze koja je trajala oko dvije nedjelje.
Britansko ministarstvo te podatke tumači kao znak da je Rusiji vjerovatno ponovo isporučen manji broj novih dronova od Irana.
(Beta)
Ruski predsjednik Vladimir Putin je saopštio da zapadne sile pokušavaju da formiraju više globalnih saveza, optužujući Sjedinjene Američke Države i NATO da su počele da grade novu "osovinu", koja će donekle podsjećati na savez Njemačke, Italije i Japana iz Drugog svjetskog rata.
"Zato zapadni analitičari... govore o tome da Zapad počinje da gradi novu osovinu sličnu onoj koju su tridesetih godina prošlog vijeka stvorili fašistički režimi Njemačke i Italije i militaristički Japan", rekao je Putin, prenosi Rojters.
On se osvrnuo i na odnos Rusije i Kine i kazao da ne stvaraju vojni savez te da ništa ne kriju u pogledu svoje vojne saradnje.
To je kazao u intervjuu za državnu televiziju, prenose novinske agencije.
Putin i kineski predsjednik Si Đinping istakli su svoje prijateljstvo i obećali bliže veze na samitu u Moskvi početkom ove nedjelje.
"Mi ne stvaramo nikakav vojni savez sa Kinom", rekao je Putin, a prenosi Interfaks.
"Da, imamo saradnju u sferi vojno-tehničke interakcije. Mi to ne krijemo. Sve je transparentno, nema ništa tajno", kazao je Putin.
Najviši savjetnik za bezbjednost ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog upozorio je da će ruski planovi za postavljanje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji destabilizovati tu zemlju.
„Kremlj je uzeo Bjelorusiju kao nuklearnog taoca“, napisao je na Tviteru Aleksij Danilov, šef ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, prenosi Rojters.
Grupa povjerilaca Ukrajine produžila je suspenziju otplate duga te zemlje do 2027. godine, nakon odluke Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da Kijevu obezbijedi četvorogodišnji kreditni paket, saopštilo je francusko Ministarstvo finansija.
Ranije ove sedmice, MMF je postigao sporazum sa Kijevom o programu zajma od 15,6 milijardi dolara na četiri godine. Paket je osmišljen kao podrška tekućem postepenom ekonomskom oporavku, prenose Nezavisne novine.
Grupa povjerilaca održala je sastanak u prisustvu predstavnika MMF-a i Svjetske banke, tokom kojeg su najavili produženje moratorijuma na otplatu duga Ukrajine od 1. avgusta prošle godine za period programa MMF-a koji ističe 2027. godine.
Grupa je pozvala druge povjerioce da postignu sporazum sa Ukrajinom o rješavanju problema duga te zemlje.
Grupa povjerilaca Ukrajine uključuje Kanadu, Francusku, Njemačku, Japan, Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države (SAD).
(MIna Business)
Ukrajinske snage su uspjele da priguše rusku ofanzivu u i oko zahvaćenog istočnog grada Bahmuta, gdje se situacija stabilizuje, rekao je glavnokomandujući general Valerij Zalužnij.
Odvojeno, britansko ministarstvo odbrane saopštilo je da je višemjesečni ruski napad na grad zaustavljen, uglavnom kao rezultat velikih gubitaka trupa.
Rusija je postigla dogovor sa susjednom Bjelorusijom o postavljanju taktičkog nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, rekao je predsjednik Vladimir Putin, a prenosi agencija Tass.
Ministarstvo odbrane SAD saopštilo je da nema naznaka da se Rusija sprema da upotrijebi nuklearno oružje nakon saopštenja Moskve.
Bonus video:
