Nije uspio referendum u Berlinu održan u nedjelju, koji bi obavezao gradsku vast da teži da taj grad postane "klimatski neutralan" do 2030. godine, izjavila je gradonačelnica Franciska Gifi u saopštenju.
Takva politika, da je prihvaćena, primorala bi novu konzervativnu lokalnu vladu da ulaže velika sredstva u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost zgrada i javni prevoz.
Da je predlog prošao na referendumu, Berlin bi bio jedan od rijetkih velikih evropskih gradova s pravno obavezujućim ciljem da za samo sedam godina postane "ugljenično neutralan".
Rezultat gradskog glasanja "pokazuje da većina Berlinaca smatra da traženi ciljevi nisu mogli biti sprovedeni čak ni da su uvedeni u zakon", rekla je Gifi.
Evropska unija je prošle godine pokrenula program pomoći za 100 gradova unutar i izvan EU da postanu "klimatski neutralni" do 2030. godine.
Referendum je bio test da li Njemci, ili barem Berlinci, žele ambicionzniju klimatsku politiku Njemačke, čiji je cilj da do 2045. godine najveću evropsku ekonomiju učini "ugljenično neutralnom".
Aktivisti za klimu koji su inicirali referendum, rekli su da je taj cilj Vlade predaleko u budućnosti da bi spriječio da zagrijavanje kilme pređe 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na prosjek temperature iz predindustrijskog doba, i da sadašnji cilj Berlina nije u skladu sa Pariskim klimatskim sporazumom iz 2015.
"Klimatska politika jednostavno nije dovoljna da osigura budućnost vrijednu življenja u našem gradu", rekla je Džesamin Dejvis, portparolka organizacije "Climate New Start Berlin".
Za razliku od prethodnih referenduma u Berlinu, uključujući jedan koji je pozivao na eksproprijaciju velikih stanodavaca, ili drugi o nekorišćenju zatvorenog aerodroma Tempelhof za izgradnju, referendum o klimi u nedjelju bi, da je uspio, bio pravno obavezujući za gradsku vladu.
Komplikacija s nedjeljnim referendumom je bila i politička: održan je dok konzervativna stranka CDU, poslije svoje jasne pobede na gradskim izborima, pregovara o koaliciji u gradu sa Socijaldemokratama, što je odvelo u opoziciju "Zelene" koji se zalažu za zaštitu životne sredine.
Za uspjeh inicijative na referendumu je, pored jasne većine, bilo potrebno najmanje 608.000 glasova "Za" da bi rezultat uz to bio i obavezujuć za vlast, ali do kasno u nedjelju uveče bilo ih je nešto manje od 441.000.
Berlin s četiri miliona stanovnika ima malo obnovljivih izvora energije ili geotermalnih izvora za grijanje, te mu nedostaje ono što je neophodno da bi taj cilj bio ostvariviji, rekao je Bernd Hiršl iz berlinskog Instituta za istraživanje ekološke ekonomije.
Ipak, referendum je bio način da se oživi debata o klimatskoj politici i promjenama koje građani moraju da prihvate da bi postigli "klimatsku neutralnost" bez obzira kada, rekao je Hiršl za Rojters.
"Nije riječ o 2030. godini. Radi se o pitanju da li želimo da pošaljemo signal političarima ili ne", dodao je on.
Bonus video:
