Sporazum o žitaricama između Ukrajine i Rusije je produžen tako da Ukrajina može bezbjedno da nastavi da je izvozi preko Crnog mora. No, za sada je ostalo nejasno koliko dugo će to produženje važiti. Jedno je sigurno: drugi izvozni putevi za ukrajinsko žito i dalje su od velikog značaja. U prvih pet mjeseci od početka ruske invazije, teretni brodovi prevezli su više od četiri miliona tona žitarica preko ukrajinskih dunavskih luka, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za infrastrukturu u ljeto 2022. godine.
Dunav, druga po dužini rijeka u Evropi, kao transportna ruta - na prvi pogled zvuči kao savršeno rješenje, ali trenutni spor takođe pokazuje i probleme. U februaru 2023. ukrajinsko ministarstvo objavilo je takođe da je produbilo kanal "Bistro" sa 3,9 na 6,5 metara.
Taj kanal povezuje Crno more sa Čilijskim rukavcem Dunava koji se nalazi u sjevernom dijelu delte Dunava i čini granicu između Ukrajine i Rumunije. U Bukureštu su negodovali jer produbljivanje navodno nije bilo dogovoreno. Takođe se podigla bura i oko radova na kanalu "Bistro", jer produbljivanje rijeka i drugih vodotokova može da ima značajne posljedice po biljke, životinje i kompletan ekosistem.
Produbljivanje rijeke: rizičan poduhvat
U tekućim vodama vlada sofisticirana ravnoteža, što omogućava da veliki broj životinjskih i biljnih vrsta živi zajedno. To prirodno stanište produbljivanjem će se potpuno izmješati.
Alge koje proizvode kiseonik rastu u zonama plitkih voda. Međutim, kopanjem se stvaraju duboka riječna područja. Alge tamo odumiru, jer do njih ne može da dođe dovoljno svjetlosti i mikrobi ih razgrađuju. A ti mikroorganizmi tokom tog procesa troše kiseonik.
Drugim rečima, oblasti u kojima se proizvodi kiseonik se smanjuju, a površine u kojima se kiseonik troši se povećavaju. To stvara takozvane kiseonične rupe u rijeci, koje su opasne za ribe.
"Takve mrtve zone stvaraju nepremostive prepreke za ribe koje migriraju, kao što su morska pastrmka, losos ili riječna zmijuljica kada su na putu ka mrijestilištima", ukazala je Svjetska fondacija za prirodu (WWF) u članku o produbljivanju rijeke Labe objavljenom u ljeto 2020.
Osim toga, nivo podzemnih voda usljed produbljivanja tone, što ima dalekosežne posljedice. "Brzina vodene struje se povećava, voda brže otiče, a uticaj na riječno korito, važan prostor za kolonizaciju mikroorganizama, je razarajući", izjavila je ekspertkinja WWF Beatris Klaus uredničkoj mreži Njemačke u leto 2022.
Povećana brzina struje takođe čini obale nestabilnijim. To može biti opasno za ljude koji žive na rijekama koje su izdubljene. Kada dođe do poplave, obale brže popuštaju i voda uzima više prostora. Nekada su, na primjer, čitave obalne zone na reci Elbi koja je nekoliko puta produbljivana, morale ponovo da budu utvrđene.
Dunav: rezervat biosfere i važan transportni pravac
Ušće Dunava je, poslije delte Volge, druga po veličini riječna delta u Evropi. Područje gdje se Dunav uliva u Crno more prostire se na oko 5.800 kvadratnih kilometara, od čega je 72 odsto zaštićeno. U delti Dunava nalaze se različita staništa: velika područja trske, ostrva od trske, pritoke i jezera, dom su velikog broja životinjskih vrsta.
Ekolozi strahuju da će izdubljivanje kanala smanjiti nivo vode u čitavoj delti Dunava, ugrožavajući životinje i biljke. Značajno produbljivanje kanala "u srcu ukrajinskog rezervata biosfere delte Dunava ugrozilo bi ekološki osjetljivo područje zaštićeno kroz nekoliko međunarodnih sporazuma", rekla je ekspertkinja WWF Irena Lucijus za list "Frankfurter algemajne cajtung".
Međutim, promet robe u ukrajinskim dunavskim lukama se od marta 2022. utrostručio: od 17 miliona tona izvezene robe, 11 miliona tona su bile životne namirnice. Za teško natovarene teretne brodove, rijeka mora da ima određenu dubinu. Zato je produbljivanje Dunavskog kanala bilo od tolikog značaja za Ukrajinu.
Bonus video:
