Evropskoj uniji duva vjetar u jedra, sadašnji ekonomski oporavak pospješuje i politički napredak i to omogućava obnovu Unije i njenu snažniju integraciju do 2025. godine, izjavio je danas u Strazburu predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker.
U godišnjem izlaganju o "Stanju Unije" Junker je posebno ukazao na to da se ekonomija EU oporavlja u svim zemljama i da je stvoreno osam miliona novih radnih mjesta, a 230 miliona Evropljana ima posao.
Najavljena velika novost je to što je čelnik EK predložio uspostavljanje ministra ekonomije i finansija EU, što bi činjenički postao komesar EU zadužen za taj resor. On je podvukao da su ključni ciljevi dovršetak energetske, tržišne, bankarske i unije digitalne ekonomije, što bi dalo novi polet jačanju i integraciji EU.
Junker je podržao stvaranje sporazuma o slobodnoj trgovini s raznim djelovima svjeta, ali je podvukao da EU nije "naivni zagovornik, slobodne trgovine", pa je otud predložio nova pravila za procenu strategijski važnih investicija, uključujući vojnu tehnologiju.
Iako je to rekao, on je jasno ciljao na zamjerke i otpore koji su se pojavili u Njemačkoj, Francuskoj i još nekim članicama, kad je reč uglavnom o nastojanju kineskih paradržavnih kompanija da kupe ili dobiju pakete akcija u evropskim infrastrukturnim ili firmama vrhunske tehnologije.
Predsjednik EK je podvukao da svi u EU žele da evropska industrija postane jača i konkurentnija na svjetskom tržištu i najavio je novu industrijsku strategiju koju priprema Evropska komisija.
On je ponovio da će EU i dalje biti najveći pristalica sprovođenja svjetskih sporazuma o zaštiti od zagađenja prirodne sredine i pogubnih posljedica klimatskih promjena, ukazavši da je to naročito nužno pošto su SAD ustuknule u primjeni obaveza na tom području.
Junker je naglasio da se Evropa mora mnogo bolje obezbediti od kibernetičkog rata i napada na intelektualnu svojinu i lične podatke, dodavši da će EK predložiti opipljive mehanizme i oruđa u tom cilju.
On je istakao da EU sada bolje štiti i svoje spoljne granice i uspjeva da djelom zaustavi nekontrolisanu navalu ilegalnih imigranata, posebno ukazavši na sporazum s Turskom.
Rekao je, međutim, da se EU sad mora pozabaviti i potrebnim prilivom legalnih migranata, uz podršku afričkim zemljama i naročito Libiji da se presjeku putevi masovne ilegalne migracije. Po rječima Junkera, neodložno treba omogućiti da u šengenski prostor EU bez unutrašnjih granica budu uključene i Rumunija i Bugarska, uz opasku da bi "i Hrvatskoj trebalo otvoriti vrata za Šengen, čim budu ispunjena sva mjerila".
Značajnu pažnju u izlaganju je predsjednik EK posvetio borbi protiv terorizma i, pored ostalog, zatražio da se u ravni EU uspostavi zajedničko obaveštajno tijelo, tako da se sve informacije o teroristima automatski razmenjuju među obaveštajnim agencijama zemalja članica, što dosad nije bio slučaj i zbog pomanjkanja poverenja među državama Unije.
On se ponovo snažno založio i za stvaranje evropske odbrambene strukture i odbrambenog fonda, što bi ne samo ujednačilo odbrambene standarde i kapacitete država Unije, već bi podstaklo i razvoj i industrijsku proizvodnju evropskog naoružanja.
Bonus video:
