Ruska komesarka za djecu Marija Lvova-Belova, protiv koje Međunarodni krivični sud (MKS) izdao nalog za hapšenje, izjavila je danas da je spremna da pošalje deportovanu djecu nazad u Ukrajinu, ako njihove porodice to budu tražile.
MKS je u martu izdao naloge za hapšenje predsjednika Rusije Vladimira Putina i Marije Lvove-Belove, proglasivši ih odgovornim za "ratni zločin protivzakonite deportacije" ukrajinskih maloljetnika.
Ukrajinske vlasti optužile su Rusiju da je od početka ofanzive prije godinu dana "otela" više od 16.000 djece iz Ukrajine, a Moskva tvrdi da je "spasila" tu djecu od borbi i da je uvela procedure za njihovo ponovno ujedinjenje s njihovim porodicama.
Lvova-Belova je novinarima rekla da je nije kontaktirao "nijedan predstavnik ukrajinskih vlasti" o djeci deportovanoj od početka sukoba i pozvala roditelje da joj napišu mejl.
"Pišite mi... da nađem vaše dijete", rekla je ona.
Po izvještaju njenog kabineta, 16 djece iz devet porodica je od 29. marta sa svojim rođacima koji žive u Ukrajini ili drugdje.
Ruska komesarka je odbila da saopšti pun spisak imena ukrajinske djece deportovane u Rusiju.
Po izvještaju, 380 ukrajinskih siročadi stavljeno je pod starateljstvo u hraniteljske porodice u Rusiji, uključujući 22 maloljetnika nađena napuštena u Mariupolju, gradu na jugu Ukrajine koji je prošle godine razoren opsadom ruske vojske.
Usvojena djeca su dobila rusko državljanstvo uz zadržavanje prvobitnog državljanstva.
Povezani članci
Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država odobrilo je novi paket pomoći za bezbjednost Ukrajini vrijedan 2,6 milijardi dolara.
Kako prenosi Kijev Independent, to uključuje više municije za HIMARS koje su obezbijedile SAD, presretače protivvazdušne odbrane, artiljerijske metke, protivoklopne sisteme, malokalibarsko oružje, transportna vozila teške opreme, podršku u održavanju, ali i na obezbjeđivanje Ukrajine sposobnostima protivvazdušne odbrane, minobacačkim sistemima, vozilima taktičke i logističke podrške, terminalima i uslugama SATCOM-a, ostalom opremom i obukom.
"Sjedinjene Amerilčke Države će nastaviti da rade sa svojim saveznicima i partnerima da obezbijede Ukrajini kapacitete za ispunjavanje njenih neposrednih potreba na ratištu i dugoročnih zahtjeva za bezbjednosnom pomoći", navodi se u saopštenju Pentagona.
Prethodni paket američke vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 350 miliona dolara odobren je 20. marta.
Od početka ruske invazije na Ukrajiju u februaru prošle godine, Vašington je poslao više od 35,1 milijardu dolara bezbjednosne pomoći Ukrajini.
Finska je postala 31. članica NATO-a, a prije nje dio Alijanse postale su Crne Gora (2017), Sjeverna Makedonija (2020).
Povezani članci
Pristupanje Finske NATO-u u biće istorijski događaj i direktan rezultat ruske invazije na Ukrajinu, rekao je šef Alijanse Jens Stoltenberg, dodajući da će NATO osigurati da Švedska takođe postane punopravni član, prenosi Rojters..
"Deklarisani cilj invazije na Ukrajinu (ruskog) predsjednika (Vladimira) Putina bio je da dobije manje NATO-a. Postigao je upravo suprotno. Finska će danas, a uskoro će i Švedska postati punopravna članica alijanse", rekao je Stoltenberg.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da ulazak Finske u NATO i proširenje alijanse predstavlja zadiranje u bezbjednost Rusije.
On je kazao da će Rusija biti prinuđena da preduzme „protivmjere“ kako bi osigurala bezbjednost Rusije, prenosi Rojters.
Pristupanje Finske NATO-u stvara rizik od značajnog širenja sukoba, rekao je ruski ministar odbrane.
Sergej Šojgu je na sastanku rukovodstva ruskih oružanih snaga rekao da NATO jača antiruski kurs i da ulazak Finske u Alijansu predstavlja rizik za širenje sukoba, piše Rojters.
Takođe je kazao da su bjeloruski avioni sada sposobni da nose ruske nuklearne rakete.
Litvanski parlament je donio odluku da zabrani Rusima bez boravišta u toj zemlji da kupuju nekretnine.
Ova odluka biće na snazi do 2024. godine i ne odnosi se na građane ruske nacionalnosti koji imaju prebivalište u Litvaniji, piše Rojters.
Takođe, građani Rusije i Bjelorusije moraće da traže vizu za dolazak u tu baltičku zemlju.
Kina ima moralnu dužnost da doprinese uspostavljanju mira u Ukrajini i ne smije da podržava agresora u ratu koji je započeo ruskom invazijom na Ukrajinu, rekao je visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.
„Kina ima moralnu dužnost da doprinese poštenom miru, ona ne može da stane na stranu agresora“, rekao je Borelj poslije sastanka sa državnim sekretarom SAD Entonijem Blinkenom u Briselu, prenosi Rojters.
Zapad pokušava zabiti klin između Rusije i Kine govorenjem o neravnopravnom odnosu i zavisnosti Moskve od Pekinga, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u intervjuu objavljenom jutros.
Lavrov je za ruski portal Argumenti i fakti istaknuo da su tvrdnje o neravnopravnom odnosu između Moskve i Pekinga "neprijateljske zemlje generalno preuveličavale" već dugo vremena. "Vidimo ovo kao pokušaj da se baci sjenka na naše uspjehe, da se zabije klin u prijateljstvo između Moskve i Pekinga", dodao je.
Šef ruske diplomatije poručio je da su razgovori između ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Sija Đinpinga pokrenuli "strateško partnerstvo" između Moskve i Pekinga van "isključivog bilateralnog konteksta", prenosi Hina.
"Naravno da imamo osjećaj zajedništva i spremnosti da stanemo rame uz rame u odbranu temeljnih interesa svakoga od nas", rekao je Lavrov. Kina i Rusija potpisale su sporazum o partnerstvu "bez ograničenja" početkom 2022, samo nekoliko sedmica prije početka ruske invazije na Ukrajinu.
Lavrov je takođe rekao da neprijateljski stav Evropske unije prema Moskvi znači da je "izgubila" Rusiju, dok Moskva namjerava postupati oštro s Evropskom unijom ako to bude potrebno.
"Kao odgovor na neprijateljske korake djelovaćemo oštro ako bude potrebno na temelju nacionalnih interesa Rusije te načela reciprociteta prihvaćenih u diplomatskoj praksi", istakao je Lavrov.
Rat u Ukrajini – 404. dan.
Ruske bespilotne letjelice gađale su ukrajinsku luku Odesu na Crnom moru, saopštile su lokalne vlasti rano jutros, navodeći da je u napadu pričinjena šteta.
"Neprijatelj je upravo udario na Odesu napadima iz bespilotnih letjelica", navodi se u saopštenju lokalne administracije.
"Ima štete", dodaje se u saopštenju na Fejsbuku, bez detalja.
Načelnik vojne uprave u Odesi Juri Kruk rekao je da su snage protivvazduhoplovne odbrane Ukrajine u pripravnosti u slučaju drugog talasa napada.
Odesa je bila omiljena destinacija za odmor mnogih Ukrajinaca i Rusa prije izbijanja invazije na Ukrajinu 2022.
Ruske snage su više puta bombardovale grad od početka sukoba.
Unesko je u januaru istorijski centar Odese stavio na listu svjetske baštine u opasnosti.
(BETA)
Bonus video:
