Finska već dugo snažno podržava evropski put svojih partnera na Zapadnom Balkanu, ali očekuje i da se oni u potpunosti usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije i njeguju njene ključne vrijednosti - ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava, poručio je ministar inostranih poslova Finske Peka Havisto.
Havisto je u autorskom tekstu naglasio da te ključne vrijednosti koje zastupa EU važe i za zemlje člance i za zemlje kandidate, a da se one ogledaju i u spoljnoj politici Unije.
Havisto je takođe kazao da kada zemlje kandidati ispune svoje obaveze, ne smije biti nikakvih izgovora u EU za otezanje procesa, niti bilateralna pitanja treba da budu dio procesa proširenja EU ili pregovora.
Havisto u tekstu ocjenjuje da se "politika proširenja vratila u prvi plan geopolitičkog instrumentarija EU", prenosi briselski portal Euractiv.com.
Kao ilustraciju, navodi da su od prošle godine još tri zemlje dobile status kandidata za članstvo u EU, da su otvoreni pregovori o članstvu sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i da su proteklih nedjelja i Srbija i Kosovo preduzeli pozitivne korake u pravcu normalizacije odnosa.
Uz to, kako smatra šef finske diplomatije, EU pokazuje kontinuirano da je posvećena da pomogne Zapadnom Balkanu u izgradnji otpornih i održivih društava zasnovanih na ključnim evropskim vrijednostima.
"Te vrijednosti - ljudska prava, demokratija i vladavina prava - moraju se reflektovati i u spoljnoj politici i u reakciji na protivzakonit ruski rat u Ukrajini", piše finski zvaničnik.
Misli Finske "sada su uz napore da se podrži Ukrajina kako god možemo. Takođe, nismo zaboravili naše partnere na Zapadnom Balkanu - u srcu Evrope", navodi se u tekstu.
Havisto piše da je Finska dugo zainteresovana za dobrobit naroda regiona, da su mnogi najpoznatiji finski političari odigrali važne uloge na Balkanu, kao što su Elizabet Ren, Hari Holkeri, Oli Ren i bivši predsjednik Marti Ahtisari, i da su "te veze pomogle da Finska izgradi privrženost miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu".
"Kada zemlja aplikant obavi svoj dio posla da bi ispunila kriterijume, ne smije biti izgovora EU za otezanje procesa. Bilateralna pitanja ne treba da budu dio procesa proširenja EU niti pregovora", naveo je Havisto.
On naglašava da je danas važnije nego ikada zauzeti se za ključne vrijednosti, i da je vladavina prava kamen temeljac funkcionalnog demokratskog društva.
"Ipak, brine me što smo, kako je rečeno u posljednjem izvještaju Evropske komisije, u nekoliko zemalja obuhvaćenih procesom proširenja vidjeli slab napredak u ključnim oblastima vladavine prava i osnovnih prava.
Navodeći da EU podržava ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava, i da te vrijednosti obavezuju kako članice, tako i zemlje kandidate, Havisto ističe da se te vrijednosti ogledaju i u spoljnoj politici Unije
Šef finske diplomatije podsjeća da su se četiri partnera sa Zapadnog Balkana, Albanija, Crna Gora, Kosovo i Sjeverna Makedonija, u potpunosti uskladili sa sankcijama EU protiv Rusije.
"Očekujemo i od Srbije i o Bosne i Hercegovine (posebno od Republike Srpske) da potpuno usklade svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa politikom EU. To nije samo obaveza zemlje kandidata za EU, nego i jasna poruka podrške suverenitetu Ukrajine a protiv ileganog i neprihvatljivog rata", naveo je Havisto.
"EU nema skrivene planove. Prednosti i obaveze članstva u EU su jasne", piše Havisto, i naglašava da "u mnogim državama Zapadnog Balkana podrška naroda članstvu u EU ostaje čvrsta".
"Tu podršku, ipak, ne treba uzimati zdravo za gotovo. Da bismo doprli do građana Zapadnog Balkana potrebne su nam vlade i civilni sektor u regionu. Svi naši partneri, kao i EU, moraju da rade protiv malignog uticaja i narativa koji izvrću sliku ujedinjene Evrope: Da bismo ostali jaki, moramo biti jedinstven front, zajedno gradeći bolju budućnost za svu našu djecu", zaključio je Peka Havisto.
Bonus video:
