Skoro sedam decenija Bajkonur je sinonim za sovjetske i ruske svemirske programe.
Ogroman kompleks u neplodnoj stepi na jugu Kazahstana odakle su lansirane stotine raketa – i balističkih projektila – u svemir, imao je ulogu u nekim od najvećih dostignuća u svemirskim programima poput slanja Sputnjika, prvog satelita u svemir, i Jurija Gagarina, prvog čovjeka u svemir, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Kompleks je preživio kolaps Sovjetskog Saveza, izdržao ekonomski haos postsovjetske Rusije, a zatim i pomogao da se ruska svemirska agencija Roskosmos pozicionira kao lider u istraživanju svemira.
Međutim, sumrak će se možda nadviti nad Bajkonurom, makar što se Rusije tiče.
U pitanju je spor oko ugovora između Roskosmosa, koji plaća Kazahstanu oko 115 miliona dolara godišnje za zakup kompleksa, i kazahstanske kompanije koja u partnerstvu s Roskosmosom radi na izgradnji novog, više milijardi dolara vrijednog lansirnog postrojenja Zenit-M.
Kazahstanske vlasti zaplijenile su imovinu glavnog operatera Roskosmosa na Bajkonuru, navodeći kao razlog neplaćene dugove, i traže 29 miliona dolara. Ruski zvaničnici podnijeli su protivtužbu od 220 miliona dolara.
Bez kompleksa Zenit-M, Rusija neće moći da lansira Sojuz-5, raketu sljedeće generacije za koju se Moskva nada da će zamijeniti Angaru koja koristi veoma toksično gorivo na koje se Kazahstan godinama žali tvrdeći da zagađuje okolinu.
Rusija bez rakete Sojuz-5 neće moći da ubire prijeko potreban prihod od lansiranja komercijalnih satelita, u čemu je Roskosmos imao izvjestan uspjeh sve do početka ruske invazije na Ukrajinu 2022.
"To je posljednji simptom stalnog slabljenja Rusije kad je riječ o njenom statusu svemirske sile", rekao je Brus Meklintok, bivši vojni ataše u američkoj ambasadi u Moskvi i viši istraživač za svemir u RAND korporaciji, američkom tink-tenku.
"Ne mislim da će Rusija u bliskoj budućnosti izgubiti mogućnost lansiranja s Bajkonura – možda na duži rok", rekao je on.
"Mislim da je budućnost Bajkonura veoma sumorna", rekao je belgijski stručnjak Bart Hendriks koji dugo već prati sovjetske i ruske svemirske programe.
"Sojuz-5 izgleda kao jedini projekat koji može da održi Bajkonur u životu poslije 2030. godine", rekao je on. "Tako da ako bi ovi nedavni događaji ugrozili budućnost tog projekta, onda bi to bio veliki problem".
"Situacija je prilično ozbiljna", rekao je Nurlan Aselkan, glavni urednik i izdavač kazahstanskog časopisa Svemirska istraživanja i tehnologija. "Situacija u Bajkonuru ide iz stabilne – mada, recimo, mlitave – u problematičnu koju treba riješiti".
Problemi u Vostočnom
Rusija je počela da gubi Bajkonur raspadom Sovjetskog Saveza 1991. kada se postavilo i pitanje šta uraditi s najvećim svemirskim kompleksom na svijetu koji se za Moskvu iznenada našao u stranoj zemlji.
Za ruske nasljednike sovjetskog svemirskog nasljeđa, bilo je od najvećeg značaja očuvati infrastrukturu Bajkonura. Moskva je 1994. s kazahstanskom vladom potpisala 50-godišnji zakup koji je kasnije produžen do 2050. godine.
Ruski zvaničnici su takođe shvatili da im je potrebna održiva alternativa. Dugogodišnji objekat u Plesecku u Arhangeljskoj oblasti koristio se uglavnom za lansiranje vojnih satelita, usljed položaja na sjeveru. Devedesetih su urađeni planovi za izgradnju novog kosmodroma Vostočni u Amurskoj oblasti na Dalekom istoku.
S rastom lansiranja komercijalnih satelita, Rusija je iskoristila reputaciju svojih pouzdanih i jeftinih raketa, ostvarivši, prema jednoj procjeni, prihod od skoro 10 milijardi dolara u proteklih 25 godina.
Ruski svemirski program, koju uključuje inženjerske studije, istraživačke laboratorije, proizvodne pogone i druge povezane operacije 2015. je reorganizovan i stavljen pod jedan vladin entitet: Roskosmos. Za direktora je imenovan bivši potpredsjednik vlade i ambasador pri NATO-u Dmitrij Rogozin.
Američka svemirska agencija NASA bila je u partnerstvu s Roskosmosom od 90-ih i dvije agencije su sarađivale na izgradnji i vođenju Međunarodne svemirske stanice. Ruski program je dobio dodatni podsticaj 2011. kada su SAD prizemljile svoju flotu spejs šatlova, čime su bile primorane da se oslanjaju isključivo na ruske letjelice za prevoz ljudi i tereta do stanice i sa nje. NASA je plaćala do 100 miliona dolara po letu.
Sve te letjelice su lansirane s Bajkonura.
Izgradnja Vostočnog je počela 2011. Projekat je međutim opterećen prekoračenjima troškova i endemskom korupcijom. Troškovi radova na tom kosmodromu se sada procjenjuju na 7,6 milijardi dolara, a i dalje rastu. Prvo lansiranje satelita odloženo je godinu dana do 2016. godine; završetak izgradnje, predviđen za 2018. godinu, više puta je odlagan. Od 10 uspješnih lansiranja s Vostočnog nijedan nije uključivao ljudsku posadu.
A u međuvremenu su desetine ljudi pod istragom zbog pronevjere i krađe. Radnici su makar jednom štrajkovali zbog neisplaćenih zarada.
Glavni ruski revizor je 2021. rekao da su inspektori u agenciji prethodne godine otkrili finansijske neregularnosti u visini od 30 milijardi rubalja (400 miliona dolara).
Nezgode svemirske agencije
Nakon što je Rusija zauzela ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine, zapadne zemlje, uključujući SAD, uvele su sankcije ruskim kompanijama i visokim zvaničnicima.
Reputacija Roskosmosa dodatno je narušena nizom nezgoda i nesreća, uključujući još uvijek neobjašnjivu rupu koju je napravio čovjek na ruskom modulu na svemirskoj stanici, vanredno slijetanje članova posade koji su se vraćali na Zemlju i skandal u kojem je degradiran uvaženi kosmonaut.
Nije pomoglo ni to kada je Rusija izvela test antisatelitskog oružja 2021, pri čemu su krhotine izbačene velikom brzinom u orbitu oko Zemlje, potencijalno ugrozivši stanicu.
Roskosmos je izgubio monopol na transport do svemirske stanice 2020. godine kada je privatna američka kompanija Spejseks (SpaceX) prevezla astronaute na stanicu, poslije čega su na tržište ušle i druge privatne kompanije.
Posljednja nezgoda dogodila se u decembru kada se pojavilo curenje na kapsuli Sojuza koja je trebalo da vrati dva Rusa i jednog Amerikanca na Zemlju. Incident je primorao zvaničnike NASA-e i Roskosmosa da produže boravak trojice astronauta na stanici i pošalju drugu kapsulu.
Oštećena kapsula vratila se na Zemlju, sletjevši u Kazahstan 28. marta.
A tu je i raketno gorivo.
Fatalno gorivo
Ruski, kazahstanski i zapadni naučnici proučavali su opasnosti od toksičnog raketnog goriva, koje se pojavilo u zemljištu na sjeveru Kazahstana. U ranim danima sovjetskog svemirskog programa, zvaničnici nisu javno prijavljivali nesreće ili kontaminacije. Jedan takav događaj 1960. u kojem je umrlo 126 ljudi, uglavnom zbog izloženosti toksičnom gorivu, držao se u tajnosti do raspada Sovjetskog Saveza.
Rusija je 2004. napravila plan da do 2014. zamijeni seriju raketa Angara ekološki prihvatljivijim modelom.
To nastojanje dobilo je dodatan značaj 2013. kada je raketa Proton-M s tri satelita eksplodirala nekoliko minuta poslije lansiranja s Bajkonura, izbacivši toksično gorivo heptil.
Kazahstanski zvaničnici bili su ogorčeni i uveli su privremenu zabranu. Rusija je pristala da postepeno ukine upotrebu rakete Proton na Bajkonuru do 2025. Rakete Sojuz koje se koriste za prevoz opreme i posada do svemirske stanice koriste drugačije gorivo.
Za program Bajterek, koji uključuje izgradnju lansirne rampe Zenit-M za rakete Sojuz-5, potpisan je ugovor za zajedničko preduzeće s kazahstanskim kompanijama. Rusija je navodno potrošila oko 900 miliona dolara na projekat, uključujući i za samu raketu.
Projekat se međutim odužio, velikim dijelom zbog ruske invazije u Ukrajini i sankcija Zapada koje su usmjerene i na važne dobavljače Roskosmosa. Rok za prvo lansiranje pomjeren je s 2021. na 2024, ali je i to sada neizvjesno zbog spora oko ugovora.
Situaciju je dodatno zakomplikovalo to što se ključni dobavljač komponenti za ruske rakete nalazi u Ukrajini koja je poslije invazije prekinula svaku odbrambenu saradnju s Moskvom.
Spor oko Bajtereka se uglavnom vrti oko pitanja da li je glavna lokalna podružnica Roskosmosa prekršila svoje obaveze time što nije na vrijeme završila studiju izvodljivosti.
Kazahstanski sud je presudio da jeste, kaznio je novčano s 29 miliona dolara i naredio zapljenu njene imovine. Kazahstanski zvaničnici takođe kažu da ne žele da ulažu velike investicije u ionako problematičan projekat sa sumnjivim ishodom: zašto graditi novu lansirnu platformu za novu raketu kada niko ne želi ili ne može da sklopi ugovor s Roskosmosom?
"Konačni rok za završetak projekta Bajterek biće određen poslije prilagođavanja studije izvodljivosti“, rekao je za kazahstanski portal InformBuro Kuat Mustafinov, generalni direktor kazahstanskog partnera u zajedničkom preduzeću.
Urednik kazahstanskog časopisa Svemirska istraživanja i tehnologija umanjio je političku dimenziju spora, rekavši da spor na sudu ne predstavlja pokušaj Kazahstana da potisne Rusiju iz Bajkonura.
Ipak, dodao je on, Bajterek je "trenutno kofer bez ručke".
On je predvidio da će Roskosmos nastaviti da lansira rakete s ljudima i teretom s Bajkonura na svemirsku stanicu u narednih pet godina.
"Sve sem pouzdanog"
Oni koji prate svemirske programe kažu da je Roskosmos sam doprinio mnogim od nedaća s kojima se suočava.
Prošle godine, samo nekoliko dana prije nego što je Roskosmos trebalo da lansira posljednju seriju satelita za internet provajdera OneWeb, Rogozin je u posljednjem trenutku iznio zahtjeve toj kompaniji, među kojima je i da britanska vlada prepusti svoj udio u njoj. OneWeb je to odbio i Roskosmos je zaplijenio satelite koje još nije vratio.
OneWeb je odbio da da izjavu za RSE.
Rogozin je tokom svog mandata kao direktor Roskosmosa iznio nekoliko komentara koji su naišli na podozrenje, među kojima je i to da su američki astronauti namjerno napravili rupu na ruskoj kapsuli. Rogozin je takođe dozvolio trojici kosmonauta na stanici da poziraju sa zastavama separatističkih snaga iz istoka Ukrajine, što je izazvalo neobičan javni ukor iz NASA-e.
Nekoliko dana poslije tog incidenta je smijenjen s funkcije na koju je postavljen više tehnokratski nastrojen bivši zamjenik premijera.
Portparol NASA-e je, s druge strane, rekao za RSE da spor oko Bajtereka nije povezan sa svemirskom stanicom, rekavši da "ne utiče na rad svemirske stanice".
Roskosmos nije odgovorio na upit za komentar.
"Prije invazije na Ukrajinu, bilo je naznaka slabljenja kontrole kvaliteta, rada sa starijom opremom, a onda su tu i izazovi u finansiranju", rekao je Brajan Viden, bivši oficir američkog ratnog vazduhoplovstva, koji je sada stručnjak u Fondaciji bezbjedan svijet, američkom tink-tenku.
"Zbog Ukrajine su izgubili svoje međunarodno tržište i mnogo teže dolaze do kompjuterskih čipova", rekao je on. "Mislim da nisu svi u potpunosti shvatili koliki to uticaj ima. Druge zemlje se trude da pronađu druge načine za lansiranja. To je uništilo povjerenje u ruski svemirski program."
"Čak i da imaju pouzdanu opremu i kapacitete, ruska vlada se ponašala tako da su samo postali nepouzdani", rekao je Meklintok. "I tako su sebi zatvorili vrata pošto su sve osim pouzdanog operatera za međunarodna lansiranja".
Bonus video:
