"Bez zaštite granica, bez gornje granice broja izbjeglica, uz istovremeno uskraćivanje dodatnih finansijskih sredstava gradovima - to je opasni koktel koji bi mogao da utiče na naglu promjenu raspoloženja u zemlji", rekao je potpredsjednik Njemačkog sindikata policajaca Hajko Tegac u razgovoru za najtiržaniji dnevnik u Njemačkoj, Bild.
Kritikujući njemačku ministarku unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) i to što je odbila - da se uvede gornja granica za prihvatanje izbjeglica kao i da se komunama daju dodatna sredstava za zbrinjavanje izbjeglica, rekao je da je ona "očigledno izgubila kontakt s realnošću".
Zašto vlada odbija zahtjeve gradova?
Ministarka je rekla da još uvijek 80 odsto izbjeglica dolaze iz Ukrajine pa je "nemoguće odrediti gornju granicu humanosti". Ona je isto tako gradove i komune kritikovala zbog njihovog apela za više sredstava za zbrinjavanje izbjeglica.
"Čudno mi je što se već početkom aprila govori da novac za ovu godinu nije dovoljan. Savezna vlada je za 2023. pokrajinama i komunama na vrijeme obećala 2,75 milijardi eura dodatne podrške".
Ministar finansija Kristijan Lindner (FDP) takođe je kritikovao gradove i komune zbog toga što su od savezne vlade zahtijevali povećanje sredstava za izbjeglice. On tvrdi da su gradovi prošle godine ostvarili više poreskih prihoda nego što se očekivali i kaže: "Zapravo bi gradovi mogli finansijski da pomognu saveznom budžetu".
Lindner je ukazao i na činjenicu da ukrajinske izbjeglice od prvog dana primaju puni iznos pomoći za nezaposlene koja se finansira iz saveznog budžeta.
Protesti protiv smještaja za izbjeglice
Na loše stanje u gradovima sa smještajem izbjeglica žale se iz mnogih krajeva Njemačke.
Tino Šroman (CDU), poslanik u parlamentu pokrajine Meklenburg Prednja Pomeranija rekao je kako mu je neobjašnjivo da ministarka unutrašnjih poslova odbija da uvede gornju granicu broja izbjeglica bez obzira na nedostatak stambenog prostora u gradovima i komunama.
Aludirajući na sve brojnije ulične proteste građana protiv izgradnje smještaja za izbjeglice, on je izrazio bojazan da bi situacija "mogla da izmakne kontroli".
"Ako savezna vlada i dalje bude ovako postupala i odnosila se prema ovom problemu, bojim se da ćemo još brže doći u situaciju iz koje se nećemo moći tako brzo spasiti", rekao je demohrišćanski političar.
I Jens Marko Šerf (Zeleni) poslanik iz Miltenberga u parlamentu Bavarske nema razumijevanja za ministarku unutrašnjih poslova: "imamo nedostatak stanova, vrtića, škola, kurseva jezika i integracije – svega je premalo! Suština je da su izjave gospođe Fezer potpuno neshvatljive. Ona time negira lošu situaciju na terenu".
Sa Šolcom u maju
Njemački kancelar Olaf Šolc je za 10. maj sazvao krizni sastanak na kojem bi predstavnici gradova sa saveznom vladom trebalo da razmotre problematiku smještaja izbjeglica - čiji broj se od završetka pandemije ponovno značajno povećao, ne samo zbog rata u Ukrajini.
Poslije početka ruskog agresorskog rata u Ukrajini, prošle godine je u Njemačku iz te zemlje došlo oko 1,1 milion izbjeglica, od kojih je skoro milion ostalo.
Broj ljudi iz drugih zemalja koji traže zaštitu u Njemačkoj takođe je ponovo porastao. Prošle godine podnijeto je oko 218.000 zahtjeva za azil, a u januaru i februaru ove godine više od 54.000. - znatno više nego u istom periodu prethodne godine.
A ministarstvo unutrašnjih poslova u Rimu saopštilo je da je u prva tri mjeseca ove godine čamcima i brodvima do Italije stiglo više od 28.000 ljudi - to je više od četiri puta više nego u istom periodu 2022. kada ih je bilo nešto više od 6900.
Bonus video:
