Cijene hrane su dramatično porasle širom Evrope posljednjih mjeseci sa skokom od 19,6 odsto u martu u odnosu na godinu ranije i postale glavni pokretač inflacije pošto su opale cijene energenata. Međutim, u Mađarskoj su cijene hrane porasle više od 45 odsto za godinu, prema podacima Eurostata, što je daleko iznad sljedeće najviše cifre od 29 odsto u Slovačkoj.
Agencija Asošiejtid pres piše da takva poskupljenja teško pogađaju mađarske potrošače i primoravaju ih da mijenjanju navike kada je u pitanju izbor hrane, a vodeće kompanije da razmišljanju o promjeni ponude.
"Ne kupujem voće. Krompir dobijamo od opštine tako da njega ne moramo da kupujemo, ali je luk postao skup, kazala je za AP penzionerka Magodolna Gozon (83) iz Budimpešte. Ona je dodala da rijetko kupuje meso.
Silvija Bukta, menadžerka mesare u Centralnoj pijaci u Budimpešti, kazala je da su se navike promijenile da građani zaista razmišljaju o tome šta kupuju.
"Skoro smo došli do tačke gdje se kobasica i šunka smatraju luksuznim prehrambenim artiklima", rekla je za AP.
"Takođe, moramo da kupujemo manje jer su cijene veće i znamo da nema toliko kupaca i svakako pažljivije biramo," rekla je Bukta.
Neke vrste hrane u Mađarskoj su se skoro udvostručile tokom prošle godine. Artikli poput jaja, mlijeka, maslaca i hljeba poskupili su za 72 do 80 odsto, vršeći pritisak na budžete građana u zemlji gdje je medijalna neto zarada malo iznad 800 eura mjesečno, piše AP.
Dok se većina evropskih ekonomija suočava sa sličnim poteškoćama jer rat u Ukrajini podstiče krizu troškova života, neefikasnost mađarske poljoprivredne i prehrambene industrije i istorijska devalvacija forinte učinili su "ekstremnu inflaciju" u toj zemlji gorom nego bilo gdje drugo u EU, kaže Peter Virovac, glavni ekonomista u ING Hungary.
"Svuda ima suša, cijene energenata su svuda skočile, troškovi nabavke su svuda povećani. Ali ako proizvodnja nije dovoljno efikasna, domaćim proizvođačima će biti puno teže da plaćaju te troškove", rekao je.
Da bi opstali, nisu samo poljoprivrednici, nego i restorani, pekare i druga preduzeća, povećali cijene za mušterije i promijenili ponudu kako bi izbjegli najskuplje sastojke.
"Kafe Čiga", restoran i bar na trgu u centru Budimpešte, prošle godine je skinuo hamburgere i pomfrit sa menija zbog poskupljenja sastojaka poput mesa i ulja, rekao je glavni menadžer Andras Keleman.
"Sirovine su znatno poskupjele. Neke za oko sto odsto. Povrće, posebno u zimskom periodu, i neke vrste mesa i mesnih prerađevine su nevjerovatno poskupile," izjavio je za AP.
To je dovelo do skoka ukupne stope inflacije u Mađarskoj na 25,6 odsto, takođe najveća u EU, gdje je prosječna usporila na 8,3 odsto prošlog mjeseca. AP navodi da je porast troškova života doveo do brzog povećanja zarada, što su dodatni troškovi koje kompanije djelimično svaljuju na mušterije.
"Svi naši troškovi stalno rastu i u međuvremenu moramo da povećavamo zarade," kaže Kelemen. "Postoji određena tačka iznad koje ne želimo ili se ne usuđujemo da povećamo prodajne cijene, ali je porast od 30 odsto tipičan."
Iako je Mađarska glavni proizvođač pšenice, kukuruza, uljarica i mesa, oko 30 odsto prehrambenih artikala u njenim lancima proizvoda se uvozi, prema studiji nacionalne uprave za bezbjednost hrane iz 2022. Forinta je prošle godine oslabila za više od 40 odsto u odnosu na američki dolar i preko 20 odsto u odnosu na euro, što je dovelo do toga da su troškovi uvoza, a samim tim i cijene u prodavnicama, mnogo viši, rekao je Virovac.
"To jednostavno znači dodatne troškove za dobavljače, koje oni na kraju pokušavaju da prebace na potrošače," kaže mađarski ekonomista.
AP ističe da cijene hrane u Mađarskoj blago opadaju u odnosu na vrhunac od skoro 50 odsto u decembru. Međutim, zabrana uvoza žitarica iz Ukrajine koju su Mađarska, Poljska, Slovačka i Bugarska nedavno uvele zbog prezasićenosti koja, kako kažu, šteti lokalnim poljoprivrednicima, mogla bi dodatno povećati inflaciju hrane, kaže Jan Mičel, ekonomista i jedan od direktora programa za Evropu u Centru za globalni razvoj.
Virovac, međutim, ističe da ljudi troše manje jer se smanjuju njihova kupovna moć i ušteđevina, tako da vjerovatno neće htjeti da plate više za hljeb i drugu hranu koja se proizvodi lokalno, sprečavajući dobavljače da prebacuju dodatne troškove.
"Došli smo do tačke gdje postoji toliki porast cijena i takvo iscrpljivanje rezervi domaćinstava da su ljudi zapravo počeli da stežu kaiš i da troše mnogo manje", rekao je Mičel.
Bonus video:
