Na dan kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Vlada Belozorenko, pozorišna rediteljka iz Kijeva i trenerica javnog nastupa koja je odrasla govoreći ruski, odlučila je da sav posao sada obavlja isključivo na ukrajinskom jeziku.
Belozorenkovu, koja je porijeklom iz južnog grada Herson, uglavnom ruskog govornog područja, sada prati oko 110.000 ljudi na Instagramu, gdje objavljuje kratke video snimke sa savjetima o poboljšanju ukrajinskog rječnika i govornih vještina, piše Rojters.
Njen posao cvjeta i pokrenula je onlajn obuku za javni nastup na ukrajinskom jeziku. Individualni treninzi su zakazani mjesecima unaprijed i ona traži više prostora za predavanja u svom pozorišnom studiju u centru Kijeva.
”Učim ukrajinski zajedno sa ljudima. Našla sam svoj pristup i trudim se da to uradim na lak, zabavan i prijateljski način”, izjavila je Belozorenko (35) za Rojters.
Za velike kompanije, prelazak na ukrajinski bio je brz poslije prošlogodišnje invazije nakon decenija u kojima je ruski bio glavni jezik trgovine, piše britanska agencija.
Proces koji je započet nakon 2014. kada je Moskva pripojila Krim i podržala proruske snage koje vode rat na istoku, naglo se ubrzao nakon invazije prošle godine
Podaci sa platforme za traženje posla work.ua pokazali su da su poslodavci objavili 84 odsto slobodnih radnih mjesta na ukrajinskom i 13 odsto na ruskom na kraju 2022. Situacija je bila skoro suprotna 2015: 16 odsto slobodnih radnih mjesta bilo je na ukrajinskom, a 80 odsto na ruskom.
Preduzeća u nekada rusofonim gradovima Odesa, Dnjepar i Harkov, najbrže su prelazila na ukrajinski, navedeno je u saopštenju.
Najveće ukrajinske banke su uklonile ruski jezik sa svojih mobilnih aplikacija i veb sajtova. “Monobank”, koja ima sedam miliona klijenata u svojstvu fizičkih lica, ažurirala je svoju aplikaciju u septembru 2022. na samo ukrajinski jezik. Do tog trenutka, upotreba njene verzije na ruskom jeziku već je bila opala za 30 odsto od početka totalne invazije.
Ukrajinski je službeni jezik u zemlji, ali većina Ukrajinaca je dvojezična nakon generacija sovjetske i imperijalne vladavine kada je ruski jezik promovisan, a ukrajinska kultura potiskivana, navodi Rojters.
Moskva tvrdi da politika podsticanja upotrebe ukrajinskog jezika predstavlja diskriminaciju rusofonog stanovništva
Ukrajinski se tradicionalno više govori na zapadu, dok je ruski bio zastupljeniji na jugu i istoku, kao i na ulicama glavnog grada Kijev. Mnogi Ukrajinci širom zemlje nastoje da izbrišu uticaj Rusije, da osnaže nezavisnost od susjeda čije su trupe uništile ukrajinske gradove i ubile hiljade ljudi.
Najistaknutiji Ukrajinac koji je prešao sa ruskog na ukrajinski je predsjednik Volodimir Zelenski, iz južnog grada Krivi Rog gdje se pretežno govori ruski. On je u početku stekao slavu kao komičar koji je nastupao na ruskom jeziku, ali ga sada gotovo nikada ne koristi u javnosti.
Proces “derusifikacije”, započet nakon 2014. kada je Moskva zauzela i pripojila poluostrvo Krim i podržala proruske snage koje vode rat na istoku, naglo se ubrzao nakon potpune ruske invazije prošle godine.
Ulice, gradovi i sela su preimenovani, uključujući 288 ulica samo u Kijevu, a spominici ruskih istorijskih ličnosti su srušeni. Državno preduzeće “Ukrajinske željenice” pokrenulo je trogodišnji program za preimenovanje stanica i promjenu znakova “da uništi sve što nas povezuje sa agresorskom zemljom”.
Moskva tvrdi da politika podsticanja upotrebe ukrajinskog jezika predstavlja diskriminaciju rusofonog stanovništva, što je jedno od njenih opravdanja za invaziju. Kijev poriče da taj proces uključuje prinudu i kaže da on odražava želju naroda širom zemlje. Međutim, kako ističe Rojters, postoje znaci da taj prelazak nekim ljudima nije lak.
Zvanično obrazovanje sada bi trebalo da se izvodi samo na ukrajinskom jeziku, a ruski je zabranjen u kampusu jednog od vodećih liberalnih univerziteta u zemlji, Kijevo-mogiljanske akademije.
Ljubov Vorobjova, koja predaje na Državnom poreskom univerzitetu u Irpinju sjeverno od Kijeva, ovog mjeseca je odbila zahtjev jednog studenta da pređe na ukrajinski tokom onlajn časa filozofije, rekavši da se teško prilagoditi nakon 35 godina predavanja na ruskom. Snimak sa predavanja je postavljen na društvene mreže, što je izazvao pometnju. Univerzitet je saopštio da je profesorica suspendovana i da je istraga o ovom slučaju u toku.
Belozorenko je kazala da njeni časovi na kojima uči ljude da se lakše koriste ukrajinskim jezikom u javnosti imaju za cilj da “podrže, ali ne i kritikuju”. Ona se najviše ponosi promjenom za koju kaže da se dogodila bez njenog podsticanja.
Njeni roditelji koji govore ruski su mjesecima živjeli pod ruskom okupacijom u Hersonskoj oblasti prije nego što su je ukrajinske snage ponovo zauzele u kontraofanzivi prošle godine.
”U porodičnom ćaskanju sa mojim roditeljima i bratom, počeli smo da koristimo ukrajinski i to se dogodilo bez mog miješanja”, rekla je Belozorenko za Rojters.
Bonus video:
