Glavni izazivač koji pokušava da svrgne turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana na ovomesečnim predsedničkim izborima sasvim je drugačija ličnost, je potpuno različita od aktuelnog predsjednika koji je vlada već dvije decenije.
Dok je Erdogan zapaljiv govornik, skromni Kemal Kiličdaroglu je tih. Erdogan je takođe glavni u kampanji koji koristi državne resurse i skupove da dođe do pristalica, dok Kiličdaroglu razgovara sa biračima u video-snimcima iz svoje kuhinje. Kako je Erdogan postajao sve autoritarniji, Kiličdaroglu je izgradio reputaciju graditelja mostova i obećava da će obnoviti demokratiju.
Kontrasti se ogledaju i u njihovim političkim putevima. Erdoganova trajna moć ga je zadržala na funkciji prvo kao premijera, a zatim kao predsjednika od 2003. Kiličdaroglu nije pobijedio na opštim izborima otkako je 2010. preuzeo kormilo svoje sekularne Republikanske partije naroda (CHP), s lijevog centra.
Ali to bi se moglo promijeniti 14. maja, kada se u Turskoj održavaju predsjednički izbori sa najžešćom konkurencijom posljednjih godina. Istraživanja javnog mnjenja daju Kiličdarogluu (74) blagu prednost u odnosu na Erdogana, iako analitičari upozoravaju da ne treba unapred otpisivati aktuelnog predsjednika s moćnim političkim vještinama. Ako nijedan kandidat ne osvoji više od 50 odsto glasova, drugi krug izbora biće 28. maja.
Podjele unutar opozicije dugo su pomagale 69-godišnjem Erdoganu da održi vlast, ali ovog puta Kiličdaroglu dolazi kao kandidat ujedinjenog bloka "Nacionalne alijanse" koja je ujedinila šest različitih partija, uključujući nacionaliste i islamiste. Kiličdaroglu je takođe dobio prećutnu podršku prokurdske stranke.
Kiličdarogluovim šansama za pobjedu dodaju se i posrnula privreda Turse i visoka inflacija za koje se okrivljuje Erdoganova nekonvencionalna ekonomska politika. Drugi faktor je razorni zemljotres u februaru koji je ubio više od 50.000 ljudi i razotkrio godine nemara vlasti.
"Nacionalna alijansa" je obećala da će opozvati Erdoganove odluke o koncentrisanju ogromnih ovlašćenja u rukama predsjednika. Ta koalicija je obećala i da će ponovo uspostaviti parlamentarnu demokratiju sa kontrolom i ravnotežom, vratiti se konvencionalnijoj ekonomskoj politici i boriti se protiv korupcije.
"Ovi izbori se odnose na obnovu Turske, osiguravajući da nijedno dijete ne ode gladno u krevet. Oni se odnose na obezbjeđivanje rodne ravnopravnosti", rekao je Kiličdaroglu na mitingu u uporištu CHP u Izmiru, u zapadnoj Turskoj. "Ovi izbori su za pomirenje, a ne za sukob. Ovi izbori se odnose na donošenje demokratije u Tursku", rekao je on.
U još jednoj oštroj razlici sa sadašnjim predsjednikom, Kiličdaroglu je rekao da namjerava da odsluži samo jedan mandat, a zatim da se povuče kako bi proveo vrijeme sa svoja tri unuka. Ako bude izabran, on planira da se preseli u skromnu predsjedničku palatu u Ankari u kojoj su živeli bivši predsjednici, umjesto u palatu od 1.150 soba koju je izgradio Erdogan.
Pod Kiličdarogluom, kažu analitičari, Turska će vjerovatno imati više proevropski i pro-NATO stav, dok će i dalje zadržati ekonomske veze s Rusijom.
Erdogan Toprak, poslanik CHP i dugogodišnji Kiličdarogluov prijatelj, rekao je da ujedinjena opozicija ne bi nastala bez Kiličdarogluovog strpljenja i vještine izgradnje konsenzusa. U tom bloku su i bivši Erdoganovi saveznici.
"Kiličdaroglu se ne ljuti", rekao je Toprak. "On pridaje veliku važnost kompromisu i pokazuje toleranciju. To je ono što je stvorilo koaliciju".
Socijaldemokrata Kiličdaroglu koji je izgradio reputaciju poštenja i integriteta, rođen je 1948. u provinciji Tunčeli, u istočnoj Turskoj. Otac mu je bio službenik, a majka domaćica.
On je četvrto od sedmoro djece iz porodice Alavita, islamske tradicije koja se razlikuje od sunitskih, šiitskih i alavitskih sekti i čiji su se članovi suočili sa diskriminacijom u pretežno sunitskoj Turskoj.
Ekonomista po obrazovanju, Kiličdaroglu je bio na čelu turske organizacije za socijalno osiguranje prije nego što se pridružio CHP-u i osvojio mjesto u parlamentu 2002. godine, iste godine kada je Erdoganova vladajuća partija pravde i razvoja došla na vlast.
On je privukao pažnju javnosti pošto je razotkrio optužbe za korupciju protiv članova vladajuće stranke i postao je lider CHP-a poslije ostavke bivšeg šefa stranke Deniza Bajkala koji je umro ove godine.
Pod Kiličdarogluovim vođstvom, CHP koju je 1923. godine osnovao osnivač Turske Republike, Mustafa Kemal Ataturk, izgubio je rigidni sekularni, nacionalistički stav i nedavno se otvorio prema manjinskim Kurdima i konzervativnijim djelovima društva. ta stranka je uvjerila pobožne žene da će biti poštovano njihovo pravo da nose marame što im islam nalaže.
Pod vodstvom Kiličdaroglua, stranka je uspjela da svrgne gradonačelnike vladajuće stranke u Istanbulu i Ankari 2019. pokretanjem efikasne kampanje za lokalne izbore. Do tada je stranka izgubila sve parlamentarne i predsjedničke izbore. Popularni gradonačelnici Ankare i Istanbula vodili su kampanju u ime Kiličdaroglua.
Međutim, Kiličdaroglu je sklon greškama, te je 1. aprila bio je primoran da se izvini nakon što je fotografisan kako slučajno gazi molitveni ćilim. Erdogan koji je godinama nemilosrdno ismijavao Kiličdaroglua, iskoristio je to da prikaže svog rivala kao nepoštovaoca vjerskih vrijednosti.
Erdogan Kiličdaroglua često naziva "Bai Kemal" ili "gospodin Kemal" da bi ga prikazao kao elitističku političku figuru koja nije u kontaktu sa ljudima iz konzervativnog, osiromašenog srca Turske, iako Kiličdaroglu dolazi iz oblasti s niskim primanjima. Kiličdaroglu je prihvatio nadimak kao odgovor, često nazivajući sebe "Bai Kemal".
Mnogi su spekulisali da bi ga njegovo alavitsko porijeklo moglo koštati sunitskih glasova. Kiličdaroglu je prvi put govorio o svom alavitskom naslijeđu u video-izjavi u aprilu, kada je pozvao mlade glasače da stave tačku na sektašku politiku koja izaziva podjele.
Za razliku od Erdogana, čija mu kontrola nad glavnim medijima omogućava da dominira etrom, Kiličdaroglu pokušava da pridobije glasače video-snimcima iz svoje skromne kuhinje, postavljenim na društvenim mrežama. Slike njegove kuhinje sada se koriste kao pozadina za video-konferencijske pozive.
Kiličdaroglu je 2017. privukao međunarodnu pažnju kada je 25 dana pješačio od Ankare do Istanbula u "Maršu za pravdu", u znak protesta zbog osude jednog od njegovih poslanika i jake državne represije nad kritičarima vlasti poslije pokušaja državnog udara 2016.
Taj političar je preživio napad 2016. godine kada su kurdski pobunjenici ispalili projektil na konvoj kojim je putovao. Tri godine kasnije izbjegao je još jedan napad osumnjičenih Erdoganovih pristalica dok je prisustvovao sahrani vojnika ubijenog u sukobima s pobunjenicima.
"Turska prolazi kroz težak period", rekao je poslanik i Kiličdarogluov prjatelj Toprak i dodao da "Turska ima problem vladavine jednog čovjeka, a to će nestati".
Bonus video:
