Više od milion ljudi iz Ukrajine registrovano je kao ratne izbjeglice u Njemačkoj. Tu bi trebalo dodati i 218.000 migranata koji su tokom 2022. zatražili azil u toj zemlji, plus 102.000 ljudi u prva četiri mjeseca ove godine – što je povećanje za 78 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Koji su trenutni troškovi njemačke države?
Njemački ministar finansija Kristijan Linder nedavno je izračunao koliko savezna vlada već sada troši na izbjeglice: 29,84 milijardi eura prošle godine, 26,65 milijardi ove. Tu je međutim uključeno i skoro jedanaest milijardi eura za suzbijanje uzroka bjekstva u inostranstvo u zemljama porijekla.
S pet milijardi eura, njemačka vlada preuzima veliki dio socijalnih davanja za izbjeglice iz Ukrajine. Iznos socijalnih davanja za one iz drugih regiona isto tako je visok. Pored toga, postoje usluge integracije u iznosu od 2,7 milijardi eura i opšti paušalni iznos od 2,75 milijardi, koji se preko poreza na promet sliva u pokrajine. Savezna vlada sopstvenim programima podržava i širenje dnevnih boravaka, digitalizaciju škola i izgradnju stanova.
Koji su argumenti savezne vlade?
Savezna vlada ne želi da značajno povećava pomoć izbjeglicama za pokrajine i opštinske vlasti, jer su njeni dugovi nastavili da rastu, dok su mnoge pokrajine i opštine imale suficit u budžetu.
Takozvana semafor-vlada (SPD, Zeleni i FDP) poziva se na Osnovni zakon (ustav Njemačke), prema kojem su za finansiranje izbjeglica nadležne pokrajine i opštinske vlasti. Savezna revizija takođe je utvrdila da savezna vlada već finansira znatan iznos rashoda koje, prema Osnovnom zakonu, moraju da plate pokrajine i lokalne vlasti. To je bilo 24 milijarde eura 2021.
Još jedno obrazloženje: pokrajine i opštine dobijaju sve veći udio u državnim poreskim prihodima i tako bi trebalo da budu u stanju da ispunjavaju svoje zadatke. Savezna vlada ubuduće želi da obaveže pokrajine da se izjasne koliko su od federalnog paušala od 3,5 milijardi eura zapravo proslijedile opštinama.
Koji su argumenti pokrajina?
Ako se poveća broj izbjeglica, moraju se povećati i beneficije savezne vlade. Savezna vlada mora značajno da se pomjeri – o tome se dogovorilo 16 saveznih pokrajina prije planiranog sastanka u kabinetu kancelara u srijedu 10. maja.
U stvari, uprkos rastućem broju izbjeglica, savezna vlada smanjila je svoju pomoć posljednjih godina sa 9,1 milijarde eura u 2016. na 2,75 milijardi sada.
Šta predlažu pokrajine?
Prema premijerima 16 pokrajina, Njemačka bi trebalo da se vrati na paušalnu stopu po izbjeglici. Savezna vlada je od 2016. do 2021. prebacivala pokrajinama 670 eura mjesečno po potražiocu azila, a sada bi ta paušalna stopa po pojedincu trebalo da bude povećana na oko hiljadu eura. Odlučujuća prednost: savezna i pokrajinske vlade ne moraju stalno da pregovaraju o troškovima izbjeglica.
Međutim, savezne pokrajine su prije dvije godine podržale ukidanje tog paušala. Pored toga, pokrajine traže paušal i za maloljetne izbjeglice bez pratnje i punu nadoknadu troškova za smještaj izbjeglica. Savezna vlada takođe mora da obezbijedi sopstvene nekretnine za smještaj izbjeglica, zahtijevala je recimo premijerka Meklenburg- Prednje Pomeranije Manuela Švezig.
Do kada bi imigracione vlasti trebalo da budu potpuno digitalizovane?
Samit će se baviti i dodatnim mjerama o kojima bi trebalo da se dogovore savezna i pokrajinske vlade. Do kraja 2024. imigracione vlasti bi trebalo da budu u mogućnosti da automatski obavljaju svoje radne procese koristeći elektronske fajlove, zahtijevaju iz savezne vlade.
Šta bi trebalo da se desi s odbijenim potražiocima azila?
Prema saveznoj vladi, povratak odbijenih potražilaca azila u njihove matične zemlje trebalo bi da bude pojednostavljen. Pravna pravila koja su otežavala deportacije trebalo bi da se prilagode. Konkretno: proširiće se mogućnosti pretresa policije i produžiti takozvani izlazni pritvor sa deset na 28 dana.
Pored toga, vlada želi da dozvoli pritvor do deportacije bez obzira na zahtjeve za azil, a žalbe na zabranu ulaska i boravka više ne bi trebalo da imaju suspenzivni efekat na deportacije.
Da li će još neke zemlje biti proglašene sigurnim zemljama porijekla?
Kancelar Olaf Šolc predložio je da se Moldavija i Gruzija proglase sigurnim zemljama porijekla. Na kraju, Bundestag i Bundesrat odlučuju o klasifikaciji zemlje kao bezbjedne zemlje porijekla.
Uoči samita o izbjeglicama, opozicione CDU i CSU zatražile su da se zemljama porijekla smanji razvojna pomoć ako ne prime nazad odbijene potražioce azila. Međutim, vlada je to odbila.
Kako Njemačka namjerava da smanji broj potražilaca azila?
Savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer želi da osigura da se u Evropskoj uniji, u određenim slučajevima, odluke o zahtjevima za azil donose već u centrima na spoljnim granicama EU.
Izbjeglice iz Pakistana, Bangladeša, Maroka ili Gruzije mogle bi da budu deportovane direktno u svoju domovinu ako bi bile odbijene.
Ljude iz Sirije i Avganistana, koji su činili najveću grupu izbjeglica u Njemačkoj 2022. godine, trebalo bi tretirati kao i do sada.
Bonus video:
