Još od napada Rusije na Ukrajinu prošlog proljeća, cijena gasa počela je da divlja. Svi mediji, ali i stručnjaci proricali su da će računi za gas potrošačima, i to prije svega u Evropi, biti enormni, kao posledica neminovnog prekida isporuke tog energenta. Naravno, to je privuklo i mnoge berzanske špekulante da postanu svojevrsni ratni profiteri, ali već nakon prvog šoka početkom marta prošle godine, i cijena gasa se nešto smirila – do kraja prošlog ljeta, kada je trebalo pripremati se za zimu i napuniti skladišta.
uIstorijski rekord je postignut 26. avgusta prošle godine: gotovo 340 eura za megavat-sat prirodnog gasa. Ali, već sledećeg dana cijena je počela strmoglavo da pada. Preko jeseni i zime jeste bilo dodatnih poskupljenja, ali cijena je uglavnom bila sve niža. Trenutno je, 11. maja 2023, na portalu "Trading Economics" izlistana čak deset puta manja cijena od vrhunca prošlog ljeta: 34,6 eura za megavat-sat, dakle otprilike tolika kolika je bila krajem juna prije dvije godine.
Glavni razlog: Blaga zima
Koliko god da su stručnjaci bili složni u procjeni da će gas biti skup, tako sada vlada sloga u objašnjavanju zašto je gas ipak tako jeftin. Važan faktor su svakako dobro puna skladišta gasa, što je velikim dijelom ublažilo oscilacije na tržištu, ali glavni razlog je: blaga zima.
Drugi razlog je što je krivulja cijene gasa u Evropi sve sličnija cijeni na svjetskom tržištu: Evropa jeste zavisila od gasovoda iz Rusije, ali sada tečni gas postaje sve važniji i u snabdijevanju potrošača na Starom kontinentu. Ralf Solven, ekonomista njemačke Komercbanke ukazuje da je za potrošače u Njemačkoj ove zime bio odlučujući uvoz gasa iz Belgije i Holandije, koji je u tim zemljama iz tečnog ponovo pretvaran u gasovito stanje. Ujedno, prošlog decembra je i u Njemačkoj otvoren prvi LNG-terminal, a ovog aprila je s radom počeo već i treći, u Brunsbitelu.
Nipošto još nije kraj
Sada tako u godišnjim obračunima koji stižu njemačkim potrošačima mnogi dobijaju novac nazad, jer su poneki račune unaprijed u dobroj mjeri preplatili. To je donekle i zasluga njemačke vlade koja je od marta ove godine proglasila gornju granicu cijene gasa za domaćinstva od 12 centi po kilovat-satu, ali samo u količini od 80 odsto prošlogodišnje potrošnje. Drugim riječima, ako su građani uštedjeli 20 odsto, dobro su prošli. A ako nisu, za ostatak će platiti punu cijenu.
Ipak, koliko god da je cijena gasa u Evropi sve sličnija cijeni na svjetskom tržištu, ekonomista Solven upozorava da to ne mora da znači da je kraj. Jer, prošle zime je i svjetska cijena gasa bila niska zbog znatno slabije potražnje Kine, koja se još uvijek oporavlja od posledica pandemije. To neće trajati dugo, tako da će i cijena gasa ponovo da raste, uvjeren je stručnjak.
Dodatna opasnost je i to što potrošači – i domaćinstva i preduzeća – kod ovako niske cijene gasa imaju utisak da su bili budale što su uopšte štedjeli i oblačili još jedan džemper i tople čarape, umjesto da pojačaju grijanje. Jer, štedjeti treba i dalje – u Njemačkoj se možda sprema otvaranje još dva LNG-terminala, ali sada opet treba napuniti skladišta.
Solven u svakom slučaju upozorava: "Najveća neizvjesnost je faktor vremenskih okolnosti". Ova zima je bila blaga, ali niko ne može da zna kakva će biti sledeća. A i kompletno tržište gasa u Evropi još uvijek je na klimavim nogama i čini se da se ono neće smiriti u neko dogledno vrijeme.
Bonus video:
