Turska će 28. maja u drugom krugu izbora dobiti predsjednika - taj datum označiće ili nastavak vladavine Redžepa Tajip Erdogana ili će u novog lidera ove države promovisati opozicionog kandidata Kemala Kiličdaroglua.
Prema posljednjim podacima Vrhovnog izbornog savjeta Turske nakon 99 odsto prebrojanih glasova Erdogan je u prvom krugu predsjedničkih izbora osvojio 49,9 odsto glasova, Kiličdaroglu 44,96 odsto, dok je za Sinana Ogana glasalo 5,2 odsto stanovnika Turske.
Erdogan je odmah izjavio kako ispred glavnog rivala ima 2,6 miliona glasova, pa se čini da će ključno za drugi krug izbora biti koga će podržati upravo Ogan, koji je juče osvojio nešto više od 2,8 miliona glasova.
Ovaj akademik azerbejdžansko-turskih korijena ni prije izbora, a ni odmah nakon prvog kruga nije precizirao kome će od dva kandidata u drugom krugu pružiti podršku.
"Razgovaraću sa liderima u svom savezu, ići ću da pitam svoje birače u narednih nekoliko dana. A onda ćemo donijeti odluku i izvršiti svoju dužnost u narednih 14 dana", rekao je Ogan.
Ko je Sinan Ogan?
TRT Balkan navodi da se radi o turskom nacionalisti, bivšem članu Partije nacionalističkog pokreta (MHP), saveznika AK partije koju vodi Erdogan.
U početku je bio u dobrim odnosima sa Devletom Bahdželijem, liderom MHP-a, ali nakon što je Bahdželi usvojio novu politiku podrške Erdoganovoj politici nakon izbora u novembru 2015, Ogan se pridružio drugim nacionalističkim ličnostima kao opozicija njegovom vodstvu.
Bahdželi i Erdogan nisu bili u političkom savezu prije 2015. godine, ali nakon što je AK partija pobijedila na izborima u novembru nakon kolapsa Turskog procesa razrješenja, čemu se Bahdželi žestoko protivio, razvio se sve veći savez između Bahdželijevog MHP-a, koji je bio u središtu turskog nacionalizma više od pet decenija, i Erdogana - uticajnog konzervativnog lidera.
Povezani članci
Međutim, pojedini nacionalistički političari kao što su upravo Ogan, ali i Meral Akšener, Umit Ozdag i Koraj Ajdin - svi članovi MHP-a prije nego što su pokrenuli vlastite političke platforme - protivili su se Bahdželijevom savezu sa Erdoganom. Na kraju, ovi političari su se pojavili kao suprotstavljeni blok Bahdželijevom dugogodišnjem vođstvu.
Nakon neuspješnih pokušaja da se Bahdželi smijeni sa čela partije, Akšener i njene pristalice su se rastale od MHP-a i osnovale IYI stranku 2017.
Ogan je ostao u MHP-u uprkos tome što je dva puta izbačen zbog navodnih antipartijskih aktivnosti. Ipak, u kritičnom referendumskom glasanju 2017. o promjeni turskog parlamentarnog sistema u predsjednički model, Ogan se protivio odluci MHP-a da podrži glasanje "ne", baš kao i Akšener i drugi protivnici Bahdželija.
Od 2017. Ogan nije povezan ni sa jednom strankom, a na ovom izborima se kandidovao kao nezavisni iako ga je ATA savez predvođen Ozdagom predložio za svog predsjedničkog kandidata.
Ogan je diplomirao je na Univerzitetu Marmara sa diplomom poslovne administracije 1989. Na istom univerzitetu je magistrirao finansijsko pravo/bankarstvo 1992. Na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose (MGIMO) doktorirao je 2009. godine.
Između 1992. i 2000. radio je kao predavač u Azerbejdžanskoj fondaciji za turske svjetske studije, navodi se na njegovoj web-stranici. U istom periodu vodio je i azerbejdžansku kancelariju Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA), državne institucije.
Tokom 2000-ih radio je za Evroazijski centar za strateška istraživanja (ASAM), vodeći odjeljenje za Rusiju i Ukrajinu u istraživačkom centru. Godine 2004. osnovao je svoj istraživački centar TURKSAM (Turkiye Strategic Analyses Centre), koji nastavlja s radom.
Nakon što je postao zastupnik MHP 2011. godine, bio je član parlamentarnih grupa prijateljstva Turska - Albanija i Turska - Nigerija. Tokom svog mandata, Ogan je bio i generalni sekretar Tursko-azerbejdžanske parlamentarne grupe prijateljstva.
Bonus video:
