NATO lideri razgovaraju o načinima kako da se pobrinu da Rusija ponovo ne napadne Ukrajinu kada se aktuelni rat završi, ali su istovremeno oprezni da ne učine nešto što bi tu organizaciju moglo uvući u širi konflikt, kazao je juče šef vojne alijanse.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski traži “bezbjednosne garancije” od 31-očlane alijanse kako bi odvratio eventualni budući napad susjeda Ukrajine. Pojedine države razmatraju šta bi se moglo učiniti kako bi se izbjeglo ponavljanje rata. Rusija je već pripojila Krimsko poluostrvo 2014. godine, podsjeća agencija Asošijetid pres.
”U toku su konsultacije” uoči samita kojem će u Litvaniji 11. i 12. jula prisustvovati predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden i njegove kolege, kazao je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a na konferenciji za novinare u Kopenhagenu u intervjuu sa njegovim prethodnikom Andersom Fogom Rasmusenom.
NATO članice štiti kolektivna bezbjednosna garancija - takozvani član 5 Vašingtonskog sporazuma - u kojoj je naznačeno da će se napad na bilo koju članicu smatrati napadom na sve.
U protekloj godini, SAD, Britanija, Francuska i Njemačka su se obavezale da će pružiti bezbjednosne garancije Finskoj i Švedskoj kada su se te zemlje prijavile za članstvo u NATO ukoliko to bude neophodno da se predsjednik Vladimir Putin odvrati od pokušaja da destabilizuje dvije nordijske zemlje.
Finska je od tada pristupila NATO-u i ima zaštitu koju pruža član 5, ali proces ulaska Švedske još nije završen.
”Ne znamo kako će se ovaj rat završiti, ali ono što znamo jeste da je kada se završi, od izuzetne važnosti da budemo u stanju da spriječimo ponavljanje istorije”, kazao je Stoltenberg. Pored aneksije Krima, on je takođe podsjetio na ruski sukob sa Gruzijom 2008. godine rekavši: “Ovo mora da prestane”.
”Jedini način da se pobrinemo da prestane jeste da se djelimično postaramo da Ukrajina ima vojnu snagu da odvrati i da se odbrani od dalje ruske agresije, ali takođe i da pronađemo neku vrstu okvira da spriječimo predsjednika Putina da nastavi da ugrožava evropsku bezbjednost”, kazao je Stoltenberg.
Međutim, on je kazao da “ako NATO saveznici, a naročito veliki, počnu da izdaju bezbjednosne garanciji Ukrajini bilateralno onda smo veoma blizu članu 5. Dakle, nema lakog rješenja za ova pitanja”.
U februaru britanski premijer Riši Sunak pozvao je NATO zemlje da pruže dugoročne bezbjednosne garancije Ukrajini. On je, kako podsjeća AP, kazao da su neophodne da bi zaštitile Ukrajinu od buduće ruske agresije i zaštitile sistem međunarodnih pravila koji je pomogao u očuvanju mira od kraja Drugog svjetskog rata.
NATO kao savez ne snabdijeva Ukrajinu oružjem, mada to čine članice saveza na bilateralnom nivou i u manjim grupama, a organizacija brani samo teritoriju svojih država članica jer ne želi da bude uvučena u širi rat sa nuklearno naoružanom Rusijom.
Ukrajina se prijavila za članstvo u NATO, ali da bi se to realizovalo, svih 31 članica treba da se saglasi. Većina saveznica se protivi ulasku zemlje u trenutku kada bjesni rat.
Stoltenberg je kazao da očekuje da NATO lideri na samitu podrže težnje Ukrajine za članstvo i da naglase da vrata saveza ostaju otvorena za evropske zemlje koje žele da se pridruže. Međutim, on je naglasio da nema svrhe pričati o članstvu ukoliko Ukrajina izgubi rat.
”Najvažnija stvar je biti veoma snažan u našoj podršci Ukrajini, kako bi Ukrajina mogla prevagnuti”, kazao je Stoltenberg.
Bonus video:
