Ni 15 mjeseci nakon početka rata Rusije protiv Ukrajine njemačka tajna služba BND nema indicije da je moguća destabilizacija režima ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Uprkos pojedinačnim kritikama, recimo zbog suviše spore isporuke municije, nema naznaka da je sistem poljuljan ili da bi mogao da padne, rekao je šef BND-a Bruno Kal. On je ipak napomenuo da se pad režima ne može u potpunosti isključiti.
"Rusija je još uvijek u stanju da dugoročno vodi rat", s novoregrutovanim vojnicima, izjavio je Kal na Saveznoj akademiji za bezbjednosnu politiku (BAKS) u Berlinu.
To važi, kako je dodao, i za naoružanje i municiju. Zato nema govora o slabostima ili o tome da bi aktivnosti mogle da budu obustavljene, smatra Kal.
On dodaje da ipak postoje slabe tačke i moguća iznenađenja, recimo što se tiče sposobnosti oružanih snaga.
Takođe je upozorio da bi Putin mogao da ima uspjeha sa svojom strategijom oslanjanja na faktor vreme i masovnost snaga, ako Zapad ne bude u dovoljnoj meri podržavao Ukrajinu i organizovao otpor.
"Putin je na kraju krajeva taj koji donosi odluku"
Na pitanje kada je BND tačno znao da će Rusija da napadne susjednu Ukrajinu, Kal je odgovorio: "Otprilike 14 dana prije početka rata mi smo takođe utvrdili pojave koje nije bilo moguće drugačije protumačiti."
Ruski rat protiv Ukrajine počeo je 24. februara prošle godine.
Kal je kao neopravdane odbacio kritike da su tajne službe SAD i Velike Britanije mnogo ranije od BND-a znale da će izbiti rat. On je objasnio da su te službe vjerovatnoću izbijanja rata predvidjele na osnovu određenih kriterijuma i kretanja koja su posmatrali.
Nasuprot tome, rekao je Kal, za BND je bila važna činjenica da je Putin na kraju krajeva taj koji donosi odluku.
Za šefa Kremlja ta odluka je zavisila od mnogo stvari, dodao je Kal, ali one se nisu sastojale u "brojanju raketa ili oklopnih vozila".
Šef BND-a o eksploziji na gasovodima
Šef BND-a osvrnuo se i na još uvijek nerazjašnjenu eksploziju na gasovodima Sjeverni tok 1 i 2.
On je izrazio nadu da će se uskoro saznati pozadina tog događaja, ali je i dodao da "nijedna zemlja na svijetu trenutno nije u stanju da kaže" ko su bili počinioci ili ko bi se mogao isključiti kao potencijalni počinilac.
Ujedno je istakao da samo mjesto eksplozije pod vodom predstavlja "znatan izazov" za istragu.
Prošlog vikenda razni mediji ponovo su izvijestili da očigledno mnogi tragovi vode u smjeru Ukrajine.
Portparol njemačke vlade Štefen Hebeštrajt nije želio da se izjašnjava o tim izvještajima.
Kroz gasovod Sjeverni tok 1 Rusija je sve do eksplozije Njemačkoj i drugim evropskim državama isporučivala gas iz Sibira.
Sjeverni tok 2, zbog početka rata u Ukrajini, nije bio ni pušten u pogon. Oba gasovoda su oštećena u eksploziji koja se dogodila u septembru prošle godine.
Bonus video:
