Zašto Švedska ima tako pozitivan imidž? Jedan od razloga je ona idila koju je u svojim knjigama opisala Astrid Lindgren, autorka knjiga za djecu koje su oduševile publiku širom svijeta. Razlog su i veseli hitovi pop-grupe Abba, kao i natprosječno lijepi ljudi koji žive u Švedskoj. A pomalo i Ikea.
"Švedska ima sjajan imidž", zaključio je nedavno njemački voditelj Tomi Šmit u podkastu "Miješano mljeveno meso" (Gemischtes Hack) na Spotifaju. Do tog zaključka došao je nakon još jedne pobjede Šveđana na takmičenju za Pjesmu Evrovizije. Šmit je bio čak uvjeren da Šveđani ne bi završili na poslednjem mjestu da su nastupili s njemačkom pjesmom, odnosno da bi s njemačkom pjesmom prošli bolje od Njemačke.
"Svi idu u Švedsku"
Švedska. Popularnija od svih drugih? U Njemačkoj Švedska zaista uživa reputaciju apsolutne top turističke destinacije – to je zemlja za kojom se doslovno čezne. U Stokholmu se u poslednje vrijeme na ulicama često čuje njemački jezik, pogotovo kada mnoštvo turista šeta starim djelom grada. "Niko više neće na Majorku, svi idu u Švedsku", tako je to opisao njemački reper Marteria u svojoj pjesmi "Kids". Majorka je inače jedno od najpopularnijih odredišta za njemačke turiste.
Ta Švedska, dakle, danas slavi 500. rođendan. Ovog utorka 6. juna navršava se tačno 500 godina otkako je Gustav Vasa 1523. u Strengnesu izabran za švedskog kralja. To je bio početak nove epohe u istoriji te zemlje, Šveđani su najprije izašli iz Kalmarske unije (u kojoj se ujedinila s Danskom i Norveškom), i počela je da se razvija kao posebna nacionalna država. Ipak, veliki jubilej ne igra baš neku pretjeranu ulogu u životu Šveđanki i Šveđana. Osim toga, istoričari ukazuju da je njihova zemlja zapravo mnogo starija.
Švedska kraljevska kuća pak ovaj jubilej želi da proslavi pompeznije nego inače – ipak se nacionalni praznik 6. juna događa u godini u kojoj se obilježava i 50. godišnjica krunisanja kralja Karla XVI Gustafa (77). On i kraljica Silvija (79), koja uzgred potiče iz njemačkog Hajdelberga, učestvovaće na proslavi u Strengnesu i onda odlaze u Stokholm, gde će prisustvovati zvaničnoj svečanosti povodom nacionalnog praznika u Skansenu, muzeju na otvorenom.
Kakva je Švedska danas?
Kakvu je to zemlja danas koju oni slave? Kakvoj Švedskoj će nazdraviti? To je, nema sumnje, jedna lijepa zemlja. Ali i zemlja koja se danas bori s više problema. Švedska je zemlja predivne prirode, zemlja puna šuma i jezera – oko toga nema sumnje. U zemlji blagostanja, mnogo toga se nakon Drugog svjetskog rata razvijalo u dobrom, veoma dobrom smjeru. Švedska je bogata zemlja, država koja nudi program izdašne socijalne pomoći, a žene i muškarci su ravnopravniji nego u mnogim drugim zemljama. Na aktuelnoj listi indeksa sreće, Švedska je na vrlo dobrom šestom mjestu.
Ali istovremeno, današnja Švedska je daleko od toga da bude samo zemlja idile. U tu su se idilu naime već odavno umješali i neki društveni problemi koje nije moguće riješiti na brzinu. Zemlja koja je na glasu kao miroljubiva, već godinama muku muči s kriminalnim bandama."Kad to uporedite sa predstavom koju ljudi imaju o Švedskoj, to je onda veoma bizarno – bizarno je što se sve to ovdje događa. A to uzgred tako vide i sami Šveđani", kaže istoričarka Elisabet Elgan sa Univerziteta u Stokholmu.
Droga i kriminal
Prvenstveno se radi o borbi oko kontrole tržišta droge, a često su u tu priču umiješani mladi doseljenici. "Trenutno se u Švedskoj veoma puno priča o problemima s brojnim doseljenicima, ali ne bih rekla da su nasilje kriminalnih bandi i pucnjave posledice toga", kaže istoričarka. Ona misli da se tu prije radi o fenomenu globalizovane trgovine drogom, gdje je glavni cilj brza zarada.
U Švedsko je 2022. registrovano gotovo 400 incidenata u kojima je korišćeno vatreno oružje – u prosjeku dakle više od jedan dnevno. Pritom je ubijeno 62 ljudi, to je negativni rekord za Švedsku.
Nijedna druga zemlja u Evropskoj uniji nema tako veliki problem s oružjem kao Švedska, ukazao je premijer Ulf Kristerson. Njegova konzervativna vlada objavila je rat kriminalnim bandama, ali nasilje se nastavlja: ove godine je, do kraja maja, u pucnjavama već ubijeno 18 ljudi.
A kad smo već kod Kristersona: on je simbol jedne novine u švedskoj politici, novine koju mnogi kritikuju. Njegova vlada naime od jeseni 2022. blisko sarađuje s desničarskim populistima Švedskim demokratama, koji su na parlamentarnim izborima u septembru osvojili više od 20 odsto glasova i tako po prvi put postali druga najjača stranka u to skandinavskoj zemlji – iza socijaldemokrata koji su izgubili vlast.
Skretanje udesno
Švedska je nakon izbora skrenula udesno. Šef Švedskih demokrata Džimi Akeson u tom kontekstu koristi izraz "promjena paradigme". Upravo u zemlji iz koje potiče klimatska aktivistkinja Greta Tunberg, nakon promjene vlasti "srezana" su finansijska sredstva namijenjena zaštiti klime.
Više novca iz budžeta sada se koristi za subvencije za automobile s motorima na unutrašnje sagorijevanje, odnosno za drumski saobraćaj, što je kritikovala i najveća švedska ekološka organizacija Društvo za zaštitu prirode (Naturskyddsföreningen). "Politika vlade i Švedskih demokrata dovodi do snažnog porasta emisija štetnih gasova", kritikovala je ta organizacija.
Akeson je osim toga u poslednje vrijeme počeo javno da dovodi pod znak pitanja i švedsko članstvo u Evropskoj uniji, a ta kampanja bi mogla da postane problematična, upozorava Elgan.
Švedska se naime istovremeno trudi oko ulaska u jedan drugi međunarodni savez – u NATO. Finska je u tome već uspjela, ali ulazak Švedske u Severnoatlantski savez i dalje blokira Turska.
Osim tog čeka se i na "blagoslov" Mađarske. Sve to zajedno ostavlja posledice na švedsko samopouzdanje. "Još malo pa će u Švedskoj da funkcioniše samo Lorin", napisao je nedavno, nakon pobjede te švedske pjevačice na Evroviziji, urednik političke rubrike u dnevnom listu "Aftonbladet", Anders Lindberg.
"Znamo da pjevamo i da izvozimo muziku u čitav svijet", zaključio je Lindberg, a onda i postavio pitanje: "Ali, kako zapravo stvari stoje s ostatkom naše slike o nama samima?"
Bonus video:
